Dolaskom toplijih dana u Osijeku je živnulo i tržište nekretnina. Učestao je razgled, pa i prodaja stanova i kuća oglašenih na prodaju. Ali, zanimljivo, realizirana prodaja uglavnom ne prelazi vrijednost od 70 tisuća eura. To je plafon, slaže se struka.

- Na tržištu se i dalje najviše nude i traže, posljednično tomu i prodaju, uglavnom jednosobni, dvosobni i dvoipolsobni stanovi. Isto tako vlada zanimanje za obiteljske kuće za rušenje ili adaptaciju, ali samo ako je tražena cijena maksimalno 60 tisuća kuna. Kad je riječ o odmah useljivim objektima, sve što je iznad 70 tisuća eura, uključujući i stanove velike kvadrature, jednostavno u ovom trenutku ne prolazi - ističe Marijan Matijević iz “Ljubek nekretnina”.

Odnosno, u rijetkim situacijama kada se netko i odluči kupiti kuću, to biva po povoljnoj (za kupca) cijeni. Primjerice, kuće u Retfali čije se cijene u “normalnim” vremenima kreću od 180 do 200 tisuća eura prodavatelji uspijevaju prodati tek za nešto više od 100 tisuća eura.

Razlog je ovome, kaže Krunoslav Šabić, agent posrednik u agenciji “Tasman nekretnine”, u velikoj ponudi nekretnina.

- Ali to je nešto što se u posljednje vrijeme evidentira na cijelom hrvatskom tržištu - naglašava Šabić.

Slično je i s vikendicama. Duško Grgur, agent posrednik iz Nekretnina “German”, svjedoči o tome kako se uređene vikendice, s okućnicom, često i s voćnjakom, trže za cijenu od pet do deset tisuće eura.

- U nekim drugim vremenima to su bili dvostruki iznosi - kaže Grgur.

Kada se govori o stanovima, i dalje vrijedi ustaljena praksa potražnje za malim stanovima koje uglavnom kupuju roditelji za djecu studente koji dolaze u Osijek na studij. Prosječna cijena po kojoj se trže je 800 eura po četvornom metru, a zanimljivo je da su jednako traženi stanovi na svim lokacijama.

- Primjerice, Jug 2 koji je prije bio manje tražen, više nije prometno izoliran, tako da i taj dio grada dobro figurira - kaže Grgur.

Osim spomenutih roditelja studenata, pretežiti su kupci mlade obitelji. Radije posežu za stanovima nego za kućama.

- Što je posve jasno jer kuća uglavnom traži daljnja ulaganja, koja zahtijevaju novac i daljnji angažman. S druge strane, mladi danas rade po cijeli dan i žele mir koji im pruža život u stanu. Jer se u kući i oko nje uvijek ima nešto raditi - kaže Matijević.

- A tu je i efekt legalizacije. Kuće moraju biti legalizirane, prodavatelji moraju imati sređene papire. Kako to nije uvijek tako, kupci ne žele čekati rješenje papirolologije - dodaje Grgur.

Jedan od razloga ovakve situacije je definitivno i u osječkoj realnosti - velik je dio mladih napustio grad, a njihovim su roditeljima (p)ostali preveliki kućni kvadrati...