Regija
O POVIJESTI PRVIH STANOVNIKA

Živjeli su u 6. tisućljeću pr. Kr.
Objavljeno 20. svibnja, 2017.

NAŠICE

U Izložbenom salonu Zavičajnog muzeja Našice održano je predstavljanje knjige “Prvi stanovnici Našica” autora Branka Kranjčeva i Jasne Jurković.

Živjeli u zemunicama

Ova knjiga donosi spoznaje o najstarijim stanovnicima Našica, pripadnicima kamenodobne starčevačke kulture iz 6. tisućljeća prije Krista koji su bili prvi poljodjelci i stočari, a živjeli su u trajnim naseljima podignutim na povišenim terenima u blizini vodotoka. Stanovali su u zemunicama oko kojih su bili razmješteni drugi jamski objekti. Tragovi prvih stanovnika na području grada Našica otkriveni su 1962. na starom glinokopu našičke ciglane, a devet godina kasnije provedeno je manje arheološko istraživanje koje je pokazalo da se radi o naselju pripadnika neolitičke starčevačke kulture, zasad još uvijek najstarije kulturne pojave na našičkom području.

Uvodnu riječ na predstavljanju knjige pred znatiželjnim Našičanima i njihovim prijateljima iz Orahovice i Đurđenovca održala je ravnateljica Zavičajnog muzeja Našice Silvija Lučevnjak, a o knjizi su govorili njezini autori. Lučevnjak je zahvalila autorima na njihovu velikom trudu te naglasila važnost ove knjige.

- Knjiga nije velika opsegom, ali je nabijena znanjem i informacijama i ima jednu posebnu ulogu u našoj izdavačkoj djelatnosti. Posvećena je učenicima našičkih škola, a nastala je u suradnji djelatnice našega muzeja, arheologinje Jasne Jurković, i dugogodišnjeg muzejskog suradnika i neumornog istraživača lokalne povijesti Branka Kranjčeva. Na temelju njihova bogatog znanja i terenskog iskustva s područja arheologije, nastao je ovaj rad koji tematizira jednu od najznačajnijih arheoloških kultura na ovome prostoru - kazala je Silvija Lučevnjak.

Nalazište obraslo

Priča o prvim stanovnicima Našica sadrži mjesto, vrijeme i okolnosti otkrivanja njihovih tragova, daljnje arheološke aktivnosti na glinkopu, otkrivene predmete, njihovu starost i kulturnu pripadnosti te aktualno stanje na arheološkom nalazištu koje nije pohvalno. Naime, kada je stari glinokop početkom sedamdesetih godina prošlog stoljeća stavljen izvan uporabe, njegovu je površinu brzo obrasla trava i drugo raslinje. Danas je to prava gusta i neprohodna šikara ograđena žicom.

Jasna Jurković, koautorica knjige, predstavila je dosad prikupljenu građu s glinkopa koja se uglavnom odnosi na ulomke grube i fine starčevačke keramike crvene boje, dok su u manjoj mjeri zastupljene i kamene izrađevine, uglavnom alatke.

- Radi se o nalazima koji su prikupljeni 1971. kada je lokalitet istražen. U tom trenutku glinokop je bio potpuno uništen, ali je Mirko Bulat, arheolog u Muzeju Slavonije u Osijeku, uspio prikupiti dovoljno nalaza i na temelju njih odrediti dataciju lokaliteta - rekla je među ostalim Jurković, dodajući da je i Branko Kranjčev u višekratnim obilascima terena došao do određene količine arheološkog materijala. Dio prapovijesne keramike čuva se u Zavičajnom muzeju Našice, a dio u Osnovnoj školi Dore Pejačević i služi kao sredstvo vizualizacije nastave povijesti.

Branko Kranjčev ispričao je nekoliko zanimljivih događaja koji su mu se dogodili istražujući lokalitet na terenu. Rekao je da je njegova želja da se širi krug čitatelja, posebno učenika, upozna s dijelom našičke arheološke baštine.

Knjigu je izdao Zavičajni muzej Našice u suradnji s Muzejom Slavonije Osijek, a predstavljanje je organizirano prigodom Međunarodnog dana muzeja.

Snježana FRIDL

Dio prapovijesne keramike čuva se u Zavičajnom muzeju Našice, a dio u Osnovnoj školi Dore Pejačević

Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike