Ekonomija
JE LI UGROŽENA HRVATSKA POLJOPRIVREDA?!

U Hrvatskoj bi mogla biti zabranjena uporaba 95 sredstava za zaštitu bilja
Objavljeno 19. svibnja, 2017.
Neke poljoprivredne kulture ostat će potpuno nezaštićene od štetnika

U cilju postizanja održive uporabe sredstava za zaštitu bilja i o biocidnim pripravcima, Europska unija planira uvesti dodatne kriterije u ocjeni djelatnih tvari, a jedan od tih, tzv. cut-off kriterija, su i „endokrino štetna svojstva“, naveli su iz Hrvatskog društva biljne zaštite.

“Značenje ovog kriterija od izuzetno je velike važnosti, jer u načelu uporaba svih sredstva za zaštitu bilja kod kojih se utvrde takva svojstva neće biti dopuštena u EU.

Slijedom toga Europska komisija je 15. lipnja 2016. godine izradila konačni prijedlog znanstvenih kriterija za utvrđivanje “endokrino štetnih svojstava“ djelatnih tvari i ocjenu učinka. Potom je predvidjela dopunu u izuzećima koja se odnosi na to da su iznimke vezane uz „zanemariv rizik“, a ne uz „zanemarivu izloženost“. Ova je dopuna među državama članicama izazvala različite reakcije i stavove. Komisija je nakon toga u veljači 2017. godine izradila novi prijedlog kriterija koji više ne sadrži izuzeća što je dovelo do velike zabrinutosti kako struke tako i industrije, proizvođača sredstava za zaštitu bilja”, naveli su iz Hrvatskog društva biljne zaštite.

Dodaju također da su struka i proizvođači sredstava za zaštitu bilja izričito protiv posljednjeg prijedloga Komisije (onog iz veljače 2017. godine), a svoje su mišljenje i stavove (s obrazloženjem) u pisanom obliku dostavili Ministarstvu poljoprivrede, s izričitim prijedlogom da predstavnici Hrvatske na sastanku SCoPAFF-a 28. veljače 2017. glasuju protiv prijedloga Komisije.

“Na navedenom sastanku zemlje, za prijedlog Komisije su glasale Njemačka, Italija, Španjolska, Nizozemska, Austrija, Portugal, Finska, Bugarska, Hrvatska, Luksemburg i Rumunjska. Protiv prijedloga Komisije bili su Francuska, Švedska, Danska, Estonija, Slovačka, Češka, Slovenija i Latvija dok su suzdržani bili Belgija, Irska, Poljska, UK, Grčka, Cipar, Mađarska i Malta, a odsutna je bila Litva. Sukladno ovakvom glasovanju na sastanku SCoPAFF nije postignuta kvalificirana većina za donošenje kriterija o endokrinim ometačima”, kažu iz Hrvatskog društva biljne zaštite.

Kako ističu nadalje deset članova Europskog parlamenta uputilo je Komisiji dopis u kojem traže da se u zakonodavni prijedlog vrate iznimke (načelo „zanemarivog rizika“ umjesto „zanemarive izloženosti“), što je i stav Hrvatskog društva biljne zaštite kao struke i stav proizvođača sredstava za zaštitu bilja.

“Države članice, kao i zastupnici i zastupnice EU parlamenta, jasno podupiru ponovno uvođenje odstupanja. Ipak, smatramo da prijedlog neće ići tako daleko, no ponovnim uvođenjem odstupanja Komisija ima priliku bar pokazati predanost zakonodavstvu te meljenom na znanosti, a ne na strahu. Iz tog razloga želimo upoznati i upozoriti sveukupnu struku, ali i poljoprivredne proizvođače na dalekosežne posljedice prihvaćanja posljednjeg prijedloga kriterija koji će se koristiti pri ocjeni djelatnih tvari za koje se sumnja da su endokrini ometači za hrvatsku poljoprivrednu proizvodnju. Hrvatska bi poljoprivreda tim prihvaćanjem bila ozbiljno ugrožena i postavljena u neravnopravan položaj s drugim tržištima, a okoliš i zdravlje ljudi prihvaćanjem navedenih kriterija ništa ne bi dobili”, naveli su iz Hrvatskog društva biljne zaštite.

Inače, na tržištu EU-a trenutačno je odobreno oko 400 djelatnih tvari, a posljedica predloženog scenarija dovela bi do gubitka 75 djelatnih tvari. Kako iz Hrvatskog društva biljne zaštite ističu: Posljedice za Hrvatsku mogle bi biti gubitak gotovo 95 sredstava koja se uglavnom koriste za zaštitu pšenice, kukuruza, uljane repice, krumpira, vinove loze i drugih kultura. Neke bi kulture mogle ostati potpuno nepokrivene, tj. bez sredstava koje je moguće primijeniti u zaštiti od štetnika. No, ovo nije jedina posljedica. Dodatno bi se vrlo značajno povećao rizik od nastanka i proširenja rezistentnosti, jer bi nepotrebno smanjivanje dostupnih djelatnih tvari dovelo do povećanog višekratnog korištenja jednog te istog sredstva iz jedne ili dvije grupe mehanizma djelovanja.Pripremila: Z.Rupčić

PAD KVALITETE I RAST CIJENE POLJOPRIVREDNIH PROIZVODA

- Troškovi zaštite bi se povećali (ali i štete), što bi svakako dovelo i do povećanja cijene usjeva, odnosno poljoprivrednih proizvoda. Također možemo očekivati i nižu kakvoću usjeva i povećanu zaraženost žitarica mikotok sinima. To su samo neke od posljedica, a detaljna analiza pokazala bi ih mnogo više. Najvažnije od svega je to da navedeni kriteriji Komisije ne jamče dodatnu zaštitu ljudi i okoliša, ali istovremeno dovode do značajnog ugrožavanja svih sudionika uključenih u poljoprivrednu proizvodnju, naveli su iz Hrvatskog društva biljne zaštite.

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

JET SET DO VEĆE KONKURENTNOST POVEĆANJEM KAPACITETA I MODERNIZACIJOM OPREME

Buldozeri za nove prihode i radna mjesta

2

NUŽNO JE JAČE POVEZIVANJE AKADEMSKOG I POSLOVNOG SEKTORA

Na posao čeka 629 agronoma

3

PROMOCIJA HRVATSKIH PROIZVODA

U Budimpešti svoje proizvode predstavlja 30 poljoprivrednika