Joseph je gradio župnu crkvu u Donjem gradu, a sinovi Heinrich i Paul diljem Habsburške Monarhije
Objavljeno 19. svibnja, 2017.
Povijest Tvrđe, ali i habsburškog Osijeka u 18. st. mogla bi biti ponovno napisana kada bi se se znanstveni istraživači, naročito doktorandi, uhvatili bogate građe koja se skriva u bečkim arhivima.
Čulo se to na predavanju koje je u Klubu knjižare Nova održao mladi znanstvenik, dr. sc. Dragan Damjanović s Odsjeka za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Osijeku, pod nazivom “Graditeljska obitelj Hatzinger, od Székesfehérvára, preko Osijeka, Lavova i Zadra, do Beča”.
Naime, u to je vrijeme Osijek bio važna habsburška strateška utvrda na jugoistoku monarhije, u čiju je izgradnju ugrađeno mnogo graditeljskog znanja i novca. Pardoksalno je da je netom nakon izgradnje takvih moćnih utvrda, kao što su Osijek, Brod na Savi i Petrovaradin, otomanska ugroza nestala, a i promijenila se tehnologija ratovanja, zbog čega su one izgubile svoju prvobitnu funkciju, no to je neka druga priča.
Govoreći na petom predavanju u organizaciji Državnog arhiva u Osijeku, dr. sc. Damjanović nam je otkrio jednu od najstrože čuvanih esekerskih tajni, do koje je došao sasvim slučajno, a to je priča o arhitektima iz osječke obitelji Hatzinger, koji su projektirali i gradili diljem srednje Europe i u Dalmaciji.
Nitko do sada nije povezao djelovanje jednog od najvažnijih graditelja iz razdoblja baroka u Mađarskoj Paula (Pála) Hatzingera s njegovim potomcima, sinom Josephom, koji se doselio u Osijek, te s unucima Heinrichom i Paulom, rođenima u Osijeku, koji su se također proslavili kao arhitekti i graditelji, pa čak bili i profesori arhitekture na uglednoj Genie-Akademie u Beču.
Damjanović je ustrajno istraživao tu temu po brojnim arhivima, od Beča, Sankt Pöltena i Terezina do Zadra i Zagreba, manirom pedantnog detektiva, otkrivajući nam sve tajne obitelji Hatzinger, čiji su članovi gradili fortifikacijske objekte, crkve i palače. Tradiciju će nastaviti i prapraunuk Gusztáv Kasper, unuk Paula Hatzingera mlađega i praunuk Josepha Hatzingera, koji je sa svojim inženjerskim znanjima dao važan obol izgradnji željeznica u Ugarskoj u drugoj polovini 19. i početkom 20. st.
Dr. sc. Dragan Damjanović jedan je od naših najvrsnijih mladih znanstvenika. Između ostalog, dobitnik je Nagrade HAZU za najviša znanstvena i umjetnička dostignuća za 2015. za područje likovnih umjetnosti za izložbu Herman Bollé – graditelj hrvatske metropole. Nemojmo zaboraviti da je Bollé ostavio traga i u Osijeku, izgradivši zgrade tadašnje Realne gimnazije i Trgovačke akademije u Tvrđi. D.Celing
JOSEPH
Začetnik osječke loze ove graditeljske obitelji je Joseph Hatzinger. On je između 1773. i 1778. obnašao dužnost gradskog suca, odnosno načelnika Nutarnjeg grada. No ništa manje važna nije bila njegova dužnost graditelja vojnih fortifikacija u osječkom Festungu (fortifications Mauermeister) te voditelja uspješnog graditeljskog obrta. Među njegove najvažnije radove treba ubrojiti gradnju župne crkve Imena Marijina u osječkom Donjem gradu, koja se ističe iznimno elegantnim tornjem, i palače Županije srijemske u Vukovaru. Zanimljivu sudbinu doživjet će njegov sin Heinrich, rođen u Osijeku 1772., koji je od 1801. do 1809. bio profesor civilnog graditeljstva na Genie-Akademie u Beču. Naime, njega Napoleonova vojska zarobljuje tijekom okupacije Beča i odvodi u Strasbourg, gdje je umro od neke zaraze.