Prema podatcima Ministarstva uprave, 12. svibnja 2017. na popis birača za izbore za članove predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ukupno su upisana 3.719.182 birača, među kojima je i ukupno 25 birača državljana drugih država članica Europske unije.

Svi će oni imati pravo na izborima u nedjelju, 21. svibnja, birati svoje načelnike, gradonačelnike ili župane te predstavnike u gradskim i općinskim vijećima te županijskim skupštinama. Prije četiri godine to je pravo imalo točno 3.758.638 osoba ili 39.456 građana više. Drugim riječima, Hrvatska je u četiri godine izgubila gotovo 40 tisuća birača.

Razlozi tog smanjenja su u tome što Hrvatska ima negativan prirast broja stanovnika, što je poznati problem o kojemu se mnogo govori, ali i u usklađivanju podataka o prebivalištu građana, koje je MUP provodio sukladno Zakonu o prebivalištu u protekle nešto više od dvije godine.

Kada se usporede podatci o broju osoba s pravom glasa iz 2013. i ove godine na području pet slavonskih županija, može se vidjeti kako su Slavonija, Baranja i Srijem izgubili točno 27.379 osoba s pravom glasa na lokalnim izborima. U apsolutnom broju najviše je birača “nestalo” u Osječko-baranjskoj županiji - 9512. Vukovarsko-srijemska županija ima 8057 osoba s pravom glasa manje, Brodsko-posavska 5367, Požeško-slavonska 2532, a Virovitičko-podravska 1911. U postotcima najveći je gubitak zabilježen u Vukovarsko-srijemskoj županiji koja je u četiri godine izgubila nešto više od pet posto birača, dok je najmanje smanjenje u Virovitičko-podravskoj županiji - 2,6 posto. Brodsko-posavska županija ima 3,8 posto birača manje, Požeško-slavonska 3,7, a Osječko-baranjska 3,6 posto.

Kada se pogleda po najvećim slavonskim gradovima, Vukovar je rekorder po smanjenju broja birača. Prije četiri godine bilo ih je 27.777, a na ovim izborima na popisu ih je 24.654 ili čak 3123 osobe manje. U Osijeku je 2119 birača manje, Slavonskom Brodu 1610, a u Požegi 345. Zanimljivo je kako je u istom razdoblju broj birača u Vinkovcima povećan za 143 osobe, kao i u Virovitici, za 88 osoba.

Kako smo već spomenuli, dobar dio birača brisan je nakon provjere njihova prebivališta sukladno Zakonu o prebivalištu, koji je stupio na snagu u siječnju 2015. godine. U veljači smo u Glasu Slavonije pisali o toj temi. Prema Zakonu, policijska uprava ili postaja na čijem području osoba ima prijavljeno prebivalište ima ovlast po službenoj dužnosti donijeti rješenje o odjavi prebivališta osobe ako se terenskom provjerom utvrdi da ta osoba stvarno ne živi na prijavljenoj adresi ili policiju o tome obavijeste tijela javne vlasti ili druge pravne ili fizičke osobe.

Bivši ministar unutarnjih poslova Vlaho Orepić još je lani najavio da će nakon policijskih provjera biti 50 tisuća odjava prebivališta. Orepić je tada izjavio da su manjinske skupine, ukazujući posebice na srpsku nacionalnu zajednicu, ovo pitanje koristile za ostvarivanje svojih političkih ciljeva. Naime, predstavnici srpske manjine upozoravali su da se tim postupcima policije u Hrvatskoj “brišu” Srbi.

Broj birača znatno je smanjen, posebice na područjima koja su bila zaposjednuta u Domovinskom ratu. Primjerice, broj birača u usporedbi 2013. i 2017. godine u Borovu je smanjen s 4533 na 4077, u općini Negoslavci s 1214 na 1055 ili recimo u općini Okučani s 3776 na 3001. Ta činjenica ide u prilog upozorenjima predstavnika srpske nacionalne manjine. Međutim, podatci MUP-a koje je prenio Hrvatski helsinški odbor, koji se pozabavio pitanjem “brisanja” građana, ukazuju da je situacija drukčija. Na svojoj internetskoj stranici HHO je objavio podatak koji je od MUP-a dobio kao odgovor na upit kako je “prema podatcima Ministarstva do 19. travnja 2017. u Republici Hrvatskoj izbrisano iz biračkih popisa ukupno 269.516 državljana.” “Od toga 152.974 Hrvata, 61.264 osobe za koje se ne zna nacionalnost, 40.103 Srbina, 3768 ostalih, 3638 Muslimana, 2236 Albanaca i 1492 Roma te određen broj pripadnika ostalih nacionalnosti”, navodi HHO iz odgovora MUP-a.

U veljači smo u našem listu objavili podatak MUP-a kako je u 2016. godini policija po službenoj dužnosti na području Slavonije i Baranje odjavila 9667 osoba, a godinu prije još 2283 osobe.