Ekonomija
NA IMANJU MLADE POLJOPRIVREDNICE TATJANE BARIĆ

Na pšenici su stalno bili dužni, okrenuli se sadnji šparoga i preporodili se
Objavljeno 17. svibnja, 2017.
Mlada poljoprivrednica iz Andrijaševaca prepoznata je i od stručnog povjerenstvana na natječaju za najboljeg mladog poljoprivrednika RH

Da u iscrpljenoj Slavoniji još ima snage pokazala je i Tatjana Barić iz Andrijaševaca pokretanjem proizvodnje šparoga, a čija je prva sezona berbe ovih dana upravo završila. Kad je bilo udarno, radili su i do 10 sati dnevno i ubrali najviše 400 kg sa svih gotovo sedam hektara, dok su u ovom posljednjem tjednu za 5-6 sati ubirali po 200 kg šparoga dnevno, što je, zadovoljno kaže Tatjana, za prvu godinu odlično.

- Prvi su dani berbe bili teži jer smo morali “otkriti” kako doskočiti procvjetavanju. Naime, šparoga voli više temperature i čim je toplije ona brže raste, pa smo morali brati i prijepodne i poslijepodne, da nam ne “pobjegne”. Unatoč tome, u onim toplim danima izgubili smo gotovo tonu šparoge u I. klasi - kaže Tatjana, pojašnjavajući kako je to ona šparoga koja ima zatvoren pup i stabljiku veličine 24 cm. Računa da će ukupno ove godine ubrati do šest tona, jer ne želi iscrpiti šparogu, iako su novci “slatki”, kaže, treba misliti na budućnost. Naime, ovo je višegodišnja kultura čija je eksploatacija 12 do 15 godina, a po nekima i 17.

- Planirali smo posaditi samo 4,5 hektara pa su nas savjetovali da nam je potrebno tri kilograma sjemena za u površinu. Uzeli smo talijansko sjeme sorte marry washington i argentino te uzgojili vlastite sadnice. Sve su se sadnice primile, pa smo na kraju imali previše rasade koju nam je bilo žao baciti i tako smo završili na 6,6 hektara nasada šparoga - kaže Tatjana, koja ohrabrena ovim početnim uspjehom u dogledno vrijeme planira povećati površine pod ovom kulturom na 10 hektara.

Obiteljski posao

Perspektivnost njenog pothvata prepoznata je i od strane stručnog povjerenstva ovogodišnjeg natječaja za najboljeg mladog poljoprivrednika Hrvatske na kojem je Tatjana, jedina iz istočne Hravtske, ušla među deset najboljih u državi. Tatjana je ovaj natječaj vidjela na internetu i dobila ideju da kao svoj projekt prijavi upravo uzgoj šparoge, u kojem je navela kako sa 6,65 ha iduće godine očekuje prinos od 10 do 13 tona zelene šparoge, za koje će do sljedeće sezone branja na svom OPG-u biti potrebno sagraditi skladište, a radi očekivano većih prinosa imat će i potrebu za većim brojem sezonskih radnika. U pojašnjenju je istakla kako se za proizvodnju šparoga odlučila jer ovom vrlo zdravom i dijetalnom namirnicom želi omogućiti mijenjanje prehrambenih navika te promovirati zdravu prehranu s dugoročnim pozitivnim užitkom na zdravlje građana.

- Kći me jako iznenadila jer nisam mislio da će se ona poljoprivrede tako ozbiljno prihvatiti. Kao mlađa nije voljela raditi na zemlji. Dok smo mi na njivu išli traktorom, ona je iza nas išla, da je nitko ne vidi, biciklom, a sad je sve gospodarstvo što smo stekli već 12 godina na njenim plećima - sa smiješkom komentira ponosni otac Milan.

Svojedobna prvakinja države u trčanju na 1500 i 3000 metara, Tatjana je i na ovom terenu dokazala svoju upornost i izdržljivost. Nesebično se posvetila obiteljskom gospodarstvu, pri čemu joj roditelji pomažu svojim savjetom i iskustvom.

- Ona sve radi na njivi, vozi traktor, baca gnojivo, zaštitu, raspoređuje zadatke radnicima... Čak se prekvalificirala sa svoje struke tekstilnog tehničara na fitofarmaceuta, te položila i neke dodatne tečajeve za svinjogojstvo i upravljanje mehanizacijom - kaže Milan, koji se u šali predstavlja kao glasnogovornik ove mlade poduzetnice, koja na pitanje kako se na kraju ipak odlučila baviti poljoprivredom, odgovara: - Nisam mogla smo tako dići ruke od svega što su oni stekli i pustiti da to propadne. No, presudila je roditeljska podrška, bez koje se ne bih usudila upustiti u ovaj zahtjevan posao, jer poljoprivreda je danas ozbiljan biznis - kaže ova 37-godišnja mlada menadžerica koja vrlo uspješno balansira između ukupno 140 hektara zemlje i 30-ak radnika koje prema potrebi u sezoni upošljava.

- Kad je djed umro, ostavio mi je pola hektara zemlje i tako je sve počelo - kaže Milan, koji je po struci ugostitelj, ali kad se 1984. godine razbolio gotovo izgubivši vid, prihvatio se poljoprivrede koja ga je, kaže, spasila. Dogurao je do 30 vlastitih hektara te je uz zakup, što državni što privatni, ukupno pod ratarskim kulturama obrađivao 140 hektara koji su prema Arkodu raspoređeni na 100 parcela.

- Imamo oko 22 ha kukuruza, isto toliko pšenice, oko 12 hektara pivarskog i stočnog ječma, 30 ha šećerne repe i 30 ha soje. Pšenicu ne sijemo zbog cijene, nego zbog plodoreda, jer ako uništimo jednu godinu plodored, gotovi smo. Lani smo na pšenici ostali dužni na repromaterijalu 20.000 kuna, a gdje su još zakupi zemlje i naši radnici. Poticaj nas je pokrio, ali da nije tako niska cijena, ja bih sutra potpisao pšenicu bez poticaja s cijenom 1,30 kuna - kaže Milan, komentirajući kako se s 0,80 lipa po kilogramu pšenice proizvodnja ne može pokriti kao ni ulazni troškovi 1,10 kuna.

Nadopunili plodored

- Tatjana je inzistirala na šparogama, a ja sam malo bio skeptičan. Da sam ju odmah slušao već je sada mogla biti peta godina. Razmišljali smo ovako – u ratarstvu smo neiskorišteni jer radimo možda mjesec dana u proljeće i mjesec dana ujesen, pa smo se zato odlučili orijentirati na neke druge kulture. Mislim da ćemo uspjeti - kaže Milan, dodajući kako im je osim savladavanja tehnologije pravi izazov bio i naći radnu snagu, jer tri radnika koje rade ratarske poslove, jedan stalno uposlen, a dvojica na vaučer, nisu bili dovoljni s obzirom na to da ima mnogo ručnog rada. Ove godine u prvoj je berbi angažirano 26 radnika koje plaćaju 2600 kuna, dok će nagodinu trebati možda i 40. Jer, osim berbe, šparogu sami i klasiraju i sortiraju, uvezuju i pakiraju. Tako pripremljena šparoga otprema se u PIK Vinkovce, s kojim već 17 godina ugovaraju i ratarsku proizvodnju i do sada nisu imali nikakvih problema.

- S PIK-om imamo jako korektnu suradnju. Sve što se dogovorimo to ispoštuju, i sad su nam recimo račune platili prije isteka roka valute, kaže Milan.

- PIK ima dobru cijenu koja je do prije nekoliko dana iznosila 24 kuna + PDV, a sad je 20 kn/kg - kaže Milan, dodajući da se za uzgoj šparoge dobijaju poticaji kao za povrće, oko 4000 kuna po hektaru. Razmišljaju i o prelasku na ekološki uzgoj, ali još nisu sigurni hoće li se moći nositi sa zaštitom. Kao prvi korak u tom smjeru već su ove godine izostavili kemijsko suzbijanje korova koje su obavili lani .

Renata PRUSINA
Ulaganja u zemlju

Ratarsku proizvodnju upotpunjuju tovom svinja za koji već 20 godina imaju osiguran plasman kod istog mesara. - U turnusu nam je 100 svinja, odnosno svaki mjesec 20 do 25 komada. Za svinje sami pravimo smjesu, sojinu sačmu, premikse kupujemo, a naše su žitarice. Kupujem kvalitetne prasce i to nas je održalo na tržištu. Poticanje na svinje nemamo već 3-4 godina, a i ne trebaju nam jer smo se našli u računici 1,30 eura, odnosno 10 kuna + PDV prodajne cijene po kilogramu tovljenika, dok prasce nabavljamo po 20 kuna + PDV - kaže Milan Barić, i dodaje da i dalje želi ulagati u zemlju te je da je ovog proljeća kupio još pet jutara zemlje.

Investicije iz vlastitih sredstava

- Kad završi berba pustit ćemo šparogu da izraste slobodno. Tek u petoj godini, u punom rodu očekujemo prinos od 3 t/ha. Kad nasad bude 6-7 godina star, i polako opadao prinos, ići ćemo u novi nasad. Zadržali bismo ovu radnu snagu, a kako bismo bili iskorišteni duže kroz godinu s PIK-om već dogovaramo i uzgoj drugog povrća, jer plan je ulagati i u navodnjavanje. Sve su investicije bile iz vlastitih sredstava, a među posljednjima renoviranje objekta za skladištenje te komora za hlađenje - kaže Tatjana, koja će prije toga, kao jedna od deset najboljih mladih poljoprivrednika ove jeseni za nagradu nazočiti 4. Kongresu mladih poljoprivrednika u Bruxellesu.

Možda ste propustili...

TRŽIŠTE KUTAK ZA INVESTITORE LJETNA ŽEGA “OSUŠILA” DOMAĆE TRŽIŠTE

Promet proteklog tjedna samo 26 milijuna kuna

OBRTI I SLOBODNE PROFESIJE

U 15 županija više zaposlenih

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana