Novosti
LOKALNI IZBORI 2017.

Drugo sučeljavanje kandidata za gradonačenika Osijeka
Objavljeno 14. svibnja, 2017.
Zbog protokolarnih obveza kandidat Ivan Vrkić nije mogao sudjelovati na drugom krugu sučeljavanja

TRANSPARENTNOST  GRADSKIH TVRTKI I IZBOR UPRAVA I NADZORNIH ODBORA

 

1. TEMA:

Transparentnost poslovanja gradskih poduzeća, modeli  izbora uprava i nadzornih odbora gradskih tvrtki teška je  tema uvijek pod posebnim povećalom javnosti. Kako ih  kanite organizirati, restrukturirati, mijenjati, učiniti  efikasnijim? Koji model kadroviranja imate namjeru  koristiti?

 

 

Anto ĐAPIĆ

 

 

Što se tiče transparentnosti, gradske tvrtke godišnje podnose dva izvješća, a tu je i revizija koja govori o tome posluje li se zakonito ili nezakonito, tu su i nadzorni odbori. Naravno da kontrole nikad nije dovoljno, ali mislim da je i dosad postojao oblik kontrole koji je jasan i rezolutan. Što se tiče modela zapošljavanja u upravama gradskih tvrtki, držim da svaki gradonačelnik mora imati mogućnost da odabere suradnike jer će on s njima funkcionirati i raditi i to mu zakon i omogućava. To ne bih mijenjao, ako ja budem gradonačelnik, svakako bih volio izabrati svoje direktore, naravno, na temelju struke, znanja i iskustva. Smatram da Osijek ima više nego dostatno kvalitetnih ljudi, dobrih menadžera, i kvalitetnih ljudi ima za pročelnike u gradskoj upravi. Što se tiče poslovanja, mislim da sve tvrtke mogu djelovati bolje nego dosad i da tek treba iz njih izvući maksimum.

Replika Kristijan ŠIMIČIĆ: Mislim da nije u redu da sam gradonačelnik bira svoje najbliže suradnike u gradskim upravama jer to bi trebalo funkcionirati kroz javne natječaje.

Replika Miroslav ŠIMIĆ: Gradonačelnik je nedavno izjavio kako je samo GPP gubitaš, to nije transparentnost jer znamo za odnose Športskih objekata i Vodovoda koji su prelamali dugove dvoranama, pa ih onda iznajmljivali privatnicima itd. Toliko o transparentnosti grada.

Replika Anto ĐAPIĆ: GPP nije gubitaš jer uprava radi loše, nego zato što se vodi socijalna politika.

 

 

Danijela LOVOKOVIĆ:

 

 

Ja sam nezavisni kandidat i na sebi nemam teret stranačkog uhljebljivanja, prema tome ako postanem gradonačelnica grada Osijeka, svakako ću sama odabirati svoje suradnike, ali preko javnog natječaja. Moji suradnici bit će oni ljudi koji budu zadovoljili visoke kriterije tih javnih natječaja, od visoke stručne spreme do dosadašnjeg poslovnog iskustva koje imaju. To mi je izuzetno važno zato što će vodeći ljudi gradskih tvrtki i poduzeća zapravo prikazivati grad Osijek i njegovu sliku i mene kao gradonačelnicu prema van i zaista mi je stalo do toga da najbolji ljudi budu izabrani. Što se tiče transparentnosti poslovanja, ja ću vas podsjetiti da je u mandatu kada sam bila zamjenica gradonačelnika GONG dao nagradu gradu Osijeku zbog transparentnosti.

 

 

Miroslav ŠIMIĆ:

 

 

Da su osječka gradska poduzeća neuspješna pokazuju nam konkretni podaci. Od četiri velika grada Osijek ima najveći udio subvencija u gradskom proračunu. Znači, Osijek daje 11,31 posto, Zagreb 8,1, Rijeka 2,96 i Split 2,69 posto. To znači da pomažemo onima koji su socijalno ugroženi, ali isto tako i da imamo neuspješne uprave. Kako njih učiniti uspješnijim? Mislim da ih treba birati na javnom natječaju na kojem će biti prije svega uključena Agencija za profesionalno zapošljavanje. Radi se o tome da Agencija izabere nekoga u najuži krug, od tog najužeg kruga vi birate svoje prve suradnike, što je gospodin Đapić rekao, ali u ovom slučaju vam oni ipak daju potrebnu kvalitetu. Što se tiče nadzornih odbora, mislim da oni trebaju biti predstavnici vlasnika i nisam zato da se biraju javnim natječajima, nego da moraju imati određena iskustva. Znači, visoku stručnu spremu i pet godina radnog iskustva na rukovodećim pozicijama ili ako je u pitanju srednja stručna sprema da su vlasnici tvrtke.

 

 

Kristijan ŠIMIČIĆ:

 

 

U prvih 100 dana preuzimanja vlasti, ako nam to građani dopuste, napravit ćemo potpuno skeniranje svih gradskih tvrtki. Nakon skeniranja postavit ćemo kratkoročne i dugoročne ciljeve, kompletno skeniranje će raditi ljudi iz realnog sektora. Ljudi koji poznaju problematiku upravljanja velikim poduzećima. Svi članovi uprava i direktori tih poduzeća birat će se na javnom natječaju, ne tako da ih ja odaberem, pa onda neka se moji neki prijatelji prijave, već na način da izaberemo zaista najbolje ljude. S obzirom na to da dolazim iz poduzetništva, iz realnog sektora, znam ako želite najbolje ljude i ako želite profitirati, da morate angažirati head hunting agencije koje će vam staviti na raspolaganje najbolje ljude i onda od tih najboljih ljudi vi možete napraviti jedan filtar i zaista izabrati najbolje. Mi nikako nećemo gledati da su to ljudi koji su nama bliski, već stvarno ljudi koji mogu donijeti neku konkretnu korist za gradska poduzeća. Mislim da je to jedini model gdje sistem koji funkcionira u realnom sektoru možemo prebaciti u gradski.

 

 

Ivana ŠOJAT:

 

 

Jedino što je transparentno u radu gradskih tvrtki i u njihovim upravama, odnosno u nadzornim odborima jest primjena političkog i rodbinskog ključa čime je stručnost odgurnuta u stranu i postavljena kao daleko manje važna od svega ostalog. Konkretno, mnogi koji sjede u tim nadzornim odborima nisu krivi što su tamo, oni odrađuju posao za nekoga, pa primjerice ista osoba sjedi u kazališnom vijeću i u nadzornom odboru Ukopa. Dakle, meni je prije svega važna stručnost. Mislim da sva ta priča o natječajima izgleda lijepo u teoriji i predizbornoj propagandi, ali u realnom životu ona uz žalbe i ponavljanja znači provesti pola mandata u kadroviranju. U upravljanju gradom i gradskim tvrtkama treba pronaći način da se obavi selekcija isključivo prema stručnosti sukladno aktivnostima kojima se pojedina tvrtka bavi. Dakle, bitno je da tvrtka, osobito one koje su u gubicima, dobiju sposobne i stručne uprave, da počnu poslovati pozitivno. Sve ostalo lijepa je priča, ali obična floskula.

Replika Miroslav VANEK: Kako se onda osjećate kao član HDZ-a kada vidite da se kadrovira isključivo po stranačkom ključu na svim razinama gdje je HDZ na vlasti?

Replika Ivana ŠOJAT: Ne bih se složila s vama, navedite mi konkretan primjer koliko je HDZ-ovaca u Osijeku tako zaposleno, nemojte govoriti uopćeno.

Replika Miroslav VANEK: Pa javno se pričalo koliko će smjena biti u Osijeku nakon promjene vlasti na državnoj razini, da dolaze ljudi iz HDZ-a i Mosta. Nitko to nije demantirao.

Replika Ivana ŠOJAT: Jeste li propitali stručnost onih koji su eventualno dovedeni ili je riječ o laicima koji nemaju nikakve veze s tom djelatnošću?

Replika Miroslav VANEK: Ne znamo tko se još kandidirao za ta mjesta, pa ne možemo reći da li ti drugi nisu stručni.

Replika Ivana ŠOJAT: Onda nemojte generalizirati.

 

 

Miroslav VANEK:

 

 

Mi u svom programu imamo dio koji se zove grad jednakih šansi jer smatramo da za sva radna mjesta u gradskoj upravi, trgovačkim društvima i institucijama, a u vlasništvu grada trebaju biti objavljeni javni natječaji kako bi najbolji, najstručniji i najiskusniji dobili posao, da stranačka iskaznica ne bude prednost pri izboru za zapošljavanje ili isključivi uvjet. Gradonačelnik je sam na Gradskom vijeću više puta javno rekao da on mora zadovoljavati apetite određenih koalicijskih partnera, čak mislim da je jednom rekao: Evo još samo jednom, a onda ćemo stručnjake zapošljavati. Znači, to je nešto oko čega smo se mi sukobljavali s njim u posljednje četiri godine. Isto tako, kada govorimo o transparentnosti, govorimo i o natječajima, dio našeg programa je pametni grad, digitalizacija cjelokupnog gradskog sustava gdje se vide sve odluke Grada, svi poslovi Grada. Što se tiče izbora prvih suradnika, slažem se da ih treba izabrati gradonačelnik jer on snosi i odgovornost.

 

 

Dragan VULIN:

 

 

Transparentnost mora biti na najvišoj razini kada govorimo o javnom sustavu. Znam da u vremenu iza nas nije bilo tako, ali vjerujem da je tomu došao kraj. Što se tiče kadroviranja, dakle, imenovanja direktora u gradskim poduzećima smatram da treba ići na javne natječaje, da treba tražiti stručne osobe, one koje znaju posao. U nadzorne odbore trebaju ići ljudi od povjerenja gradonačelnika, dakle oni ljudi koji će kontrolirati rad direktora pojedinih poduzeća, zato i postoje nadzorni odbori. A naglasio bih i zanimljivost vezanu uz tekst u Glasu Slavonije o tomu da gradske tvrtke plaćaju nekim direktorima članarinu za tenis. Nije važna ta članarina toliko, ali jest to da Alen Prnjat ponovno radi u Vodovodu iz kojega je otišao s visokom otpremninom, a sada se vratio. To sigurno nije transparentnost i pošteno kadroviranje.

Replika Miroslav VANEK: Velika je odgovornost u nadzornim odborima i tu moraju biti stručne osobe, ne oni koji su dijelili letke za vrijeme kampanje.

Replika Dragan VULIN: Nadzorni odbor je produžena ruka gradonačelnika. Stručnost je nužna, ali oni trebaju biti bliski suradnici gradonačelnika koji je konačno i odgovoran za poslovanje poduzeća.

Replika Miroslav VANEK: Ako pogledate statute trgovačkih društava, direktor ima ovlasti do određene razine, nakon toga sve odobrava nadzorni odbor. I zato ne smije biti samo produžena ruka gradonačelnika.

POLICIJSKA REPRESIJA, ILI ZAŠTO OSJEČANI PLAĆAJU VIŠE KAZNI OD OSTATKA HRVATSKE

 

2. TEMA:

Glas Slavonije u više je navrata pisao o nevjerojatnom nerazmjeru koji se mjeri u nekoliko desetaka, pa i stotina, puta više kazni za pješake, bicikliste i vozače u Osijeku u odnosu prema onima u Rijeci, Splitu ili Zagrebu. U određenom razdoblju u Splitu je kažnjeno 5, a u Osijek 1800 biciklista, što nije preventiva, nego obično maltretiranje. Kako ćete zaštititi građane, osigurati im status ravnopravan sa statusom drugih građana Hrvatske kada hodaju, voze bicikl ili automobil?

 

 

Dragan VULIN:

Prije svega želim reći da smatram da policijski službenici rade zaista revno i časno svoj posao. Međutim, također želim reći da kao HDSSB, koji je činio većinu u Skupštini Osječko-baranjske županije, upravo zbog tih razloga, dakle, otvoreno to kažem, pretjerane policijske represije u gradu Osijeku i Osječko-baranjskoj županiji, nismo prihvatili Informaciju o stanju sigurnosti PU. Želim istaknuti da sam apsolutno za provođenje zakona i nikada osobno nisam imao problema ni sa zakonom, ni s policijom, stoga ne govorim ovo zbog sebe, no konkretni podaci pokazuju da represija postoji i smatram da je to isključivo odgovornost vodećeg kadra PU osječko-baranjske, koji nameće tempo policijskim službenicima. Siguran sam da i u ostatku Hrvatske policijski službenici revno provode zakon, ali vidljiva je velika razlika, stoga ću kao gradonačelnik poduzeti sve što mogu da građani Osijeka budu ravnopravni s ostalima.

 

Miroslav VANEK:

Mogu reći da nas je upravo pisanje Glasa Slavonije potaknulo da napravimo prosvjed protiv prekomjernog kažnjavanja biciklista, a te podatke koje je objavio Glas Slavonije mi kao gradski vijećnici nismo mogli dobiti iako smo ih tražili. Nakon toga organizirali smo prosvjede, rekli smo da to ne možemo prihvatiti. Osijek je grad biciklista, a u njemu se organiziraju “sačekuše”, to stvarno nema nikakvog smisla. U Zagrebu, na moru, bilo gdje, ljudi nesmetano voze bicikle. Tu svakako govorimo i o biciklističkoj infrastrukturi, gdje smo imali niz prijedloga. Pozvali ministra Orepića da se očituje o tom problemu, da se kaže u čemu je to problem u Osijeku, međutim, gradonačelniku je ministar Orepić rekao da se po zakonu mora kažnjavati i gradonačelnik je to prihvatio, što za nas nije zadovoljavajuće. Poslije se ista praksa nastavila, evo, nekidan sam u Glasu pročitao da su prvi “vjesnici proljeća”, policajci, opet na biciklističkim stazama.

 

Ivana ŠOJAT:

Osijek i Slavonija su očigledno područje posebne policijske represije. U Osijeku je 300 puta više kazni u odnosu prema Rijeci, i čudim se da gradonačelnik i župan nisu i sami reagirali. Znam da nemaju utjecaj na PU osječko-baranjsku, ali i nad popom ima pop, pa tako i nad načelnikom PU. Dakle, pitanje je zašto nisu pozvali na razgovor nadležnog ministra. Naravno da nitko ne želi anarhiju u prometu, važno je poštovati zakon o sigurnosti u cestovnom prometu, ali policija treba djelovati i preventivno, gdje je nestala institucija policajca u zajednici, ne vidimo ih. Vidimo samo “sačekuše” na cestama, ne znam postoji li i jedna obitelj u Osijeku koja nema bar opomenu. Nužno je odlučno razgovarati o problemu i osigurati ravnopravnost građana Osijeka i ne zadovoljiti se odgovorom u floskulama. Ja kao gradonačelnica sigurno neću dopustiti takav tretman. Ne može se državni proračun puniti kažnjavanjem građana u najsiromašnijem dijelu Hrvatske.

Replika Miroslav VANEK: To i jest samo punjenje proračuna. Kada naši policajci idu na ispomoć na more i počnu upotrebljavati te svoje vještine zaustavljanja, nadređeni im kažu da se malo smire, da ljudi dolaze na odmor.

 

Kristijan ŠIMIČIĆ:

Policijska represija u Osijeku vodi se zbog jednog jedinog razloga, načelnik koji je bio prije nekoliko godina drastično je povećao kvote kažnjavanja i kada dođe sljedeći načelnik, ako su te kvote manje, on odmah biva prozvan. Ako dobijem priliku da budem gradonačelnik Osijeka, prva stvar koju ću napraviti oko ovog konkretnog problema bit će razgovarati s ministrom unutarnjih poslova, tko god on bio i zauzeti se da se kvote ukinu i da se krene otpočetka. Ja vjerujem da se taj problem može lako riješiti, ali mora doći konkretno iz Zagreba, od ministra. Činjenica je da je Osijek, pa i cijela Baranja, slijepo crijevo već 26 godina i da političke stranke iz kojih dolaze neki kandidati zapravo ništa nisu učinile. To ne mora značiti nužno da vi morate biti u vlasti da biste nešto rješavali, ali niste vidjeli baš puno saborskih zastupnika koji dolaze iz Osijeka, Slavonije i Baranje, uključujući i HDSSB, da su se zauzeli za rješavanje ovog problema.

Replika Dragan VULIN: HDSSB je parlamentarna stranka, ali nismo nikada sudjelovali u parlamentarnoj većini, ni u vlasti. Pokazali smo svoj stav odbijanjem izvješća.

 

Miroslav ŠIMIĆ:

Činjenica je da u Osijeku i u Slavoniji imamo na djelu intenzivnu represiju policije, i to dugo vremena. Spomenuli smo više puta bivšeg ministra Vlahu Orepića, ta je represija postojala i prije nego što je on postao ministar. Ja sam s njim razgovarao kao saborski zastupnik, ali način rada policije utvrđuje aktualni načelnik i njemu nadređeni, ravnatelj policije. No, mislim, ovo što se radi u Osijeku, pa i u Slavoniji, nije profesionalnost, nego skupljanje bodova kod nadređenih, gdje se tom statistikom želi pokazati kako se radi ogroman posao. Nisu u pitanju samo biciklisti nego i statistička izvješća o kaznenim djelima, gdje se stvari dosta fabriciraju ne bi li se prikazalo kako je netko u toj priči uspješniji. Ono što se može kao gradonačelnik, treba reći - vrlo malo. Može se javno apelirati, može se zvati na razgovore, može se zamoliti, pokušavati zajedno raditi nekakve aktivnosti, to je ono što bih ja radio, ali ne možete to spriječiti ako imate s druge strane načelnika koji se ovako postavlja.

Replika Ivana ŠOJAT: Disproporcija među kaznama građanima u Osijeku i drugih centara u Hrvatskoj je toliko velika i toliko bode oči da ministar na inicijativu gradonačelnika mora konkretno reagirati.

 

Danijela LOVOKOVIĆ:

Iznijet ću samo jednu sugestiju policiji, više bih voljela da te policijske patrole koje hvataju bicikliste malo hvataju provalnike po obiteljskim kućama u našem gradu, jer tu uvijek kažu da nema dovoljno policije. Stvarni podatak je da je u gradu Osijeku od rata do danas porastao broj automobila za 150 posto, što znači da su biciklisti u prometu ugroženi više nego ikada prije. Također, prije nije bila obveza graditi biciklističke staze, a sada jest. Moja procjena je da današnjih 10 km biciklističkih staza, u koje ne ulaze biciklistički trakovi, treba povećati na 30 km da bi biciklisti bili sigurniji. Također, danas je važno znati da voziti bicikl - to je opća kultura, to nauči svako dijete, međutim, ono što propuštamo i mi kao roditelji i profesori, nastavnici, tete u vrtiću, kad govore djeci o biciklizmu, nitko ih ne uči osnovne prometne propise. Prema tome mislim da je problem i u gradskoj infrastrukturi, koju treba osigurati, a problem je i u obrazovnom sustavu, gdje treba djecu naučiti osnovne stvari.

 

Anto ĐAPIĆ:

Meni je drago da sam ja posljednji u ovome krugu, jer sam ja imao nešto drukčiji stav nego na Gradskom vijeću. Nebitno, ali malo drukčiji. Nadalje, ako nešto kvalificiramo kao policijska represija, onda imamo politički problem. Dakle, provođenje zakona je nešto o čemu ne možemo uopće diskutirati, to što ima manje kazni u Zadru i Splitu može govoriti o neradu tih policijskih uprava. To govori o općem stanju MUP-a, o tome kako oni prate i definiraju ponašanje vezano uz prometne prekršaje. Jasno da svi mi ovo gledamo s velikom osjetljivošću i nezadovoljstvom, ali ako smo svi suglasni u tome da se radi o represiji, da se radi o nečemu što nije normalno, onda se mora pronaći način da se to digne na višu političku razinu. Ako ja budem gradonačelnik, dat ću sve od sebe da ubuduće, a to bi trebala biti praksa i u cijeloj Hrvatskoj, kada se god bira načelnik PU, treba sa županom i gradonačelnikom probati suglasiti osnovni kadar koji će to raditi i voditi računa o specifičnostima svake od naših županija ili gradova.

Replika Kristijan ŠIMIČIĆ: Meni je žalosno što gospodin Đapić hvali policiju u Osijeku što radi svoj posao i što provodi policijsku represiju.

Replika Anto ĐAPIĆ: Gospodin Šimičić govori nešto što ja nisam kazao. Ja sam samo rekao da to što je kod nas izražena stopa kažnjavanja ne znači da policijske uprave u Zadru, Splitu, rade dobro.

Replika Ivana ŠOJAT: Mislim da su šokantni prioriteti načelnika policije. Zanimljivo je kako nemamo dovoljno policije da bi se rješavale provale u obiteljske kuće, zanimljivo je kako nemamo dovoljno policajaca kako bi rješavali probleme opijanja na dječjim igralištima, ali imamo za kažnjavanje biciklista i pješaka.

Replika Anto ĐAPIĆ: Nije uvijek bilo tako. Dakle, budimo realni, ovaj problem eskalira posljednje dvije-tri godine. Dok sam bio gradonačelnik, nije ga bilo.

Replika Kristijan ŠIMIČIĆ: Gospodine Đapiću, vi ste tri godine trajanja tog problema predsjednik Gradskog vijeća u koaliciji s gospodinom Vrkićem zajedno sa SDP-om i HNS-om.

Replika Anto ĐAPIĆ: Kolega Šimičić cijenim vas kao ambicioznog mladog političara, ali nije kriv Vrkić, ni Bubalo, ni Đapić zato što postoji problem s policijom. To je isključivi problem MUP-a.

KAKO OSIJEK UČINITI TURISTIČKIM SREDIŠTEM?

 

3. TEMA:

Grad  nesumnjivo ima značajne turističke potencijale, ali svejedno
godišnje dođe turista koliko ih stane u jedan osrednji jadranski hotel tijekom dva mjeseca sezone. Koji su vaši planovi za učinkovitu
organizaciju turističkog sektora pretvaranje Osijeka u destinaciju?

 

 

Danijela LOVOKOVIĆ:

Osijek ima svu potrebnu infrastrukturu, ima autocestu, plovni put, zračnu luku, jedina infrastruktura koja ne funkcionira jest željeznica. Ali mislim da to nije prepreka da bi postao turistička meka, s obzirom na to da je on još neotkriven kao grad i da nije do sada bio podložan globalizaciji. Nismo postali prijestolnica kulture, što ne znači da nismo grad kulture, i od toga ne treba odustati. Toj noti turizma koju sad imamo, a zove se gastronomija, treba svakako dodati i povijest, jer Osijek ima izuzetno bogatu povijest i treba dodati tu kulturnu notu zato što imamo i Umjetničku akademiju iz koje su izrasle prve generacije završenih studenata i njima treba dati mogućnosti. Napravila bih umjetnički inkubator, otvorila bih alternativnu scenu, još jedno kazalište koje bi bilo u funkciji mladih, i manifestacijama kao što je Zemlja bez granica i Panonian Challenge dala bih status festivala i prioritet, jer mislim da oni mogu povući veliku turističku klijentelu.

 

Miroslav ŠIMIĆ:

Turistička zajednica grada Osijeka ne radi dovoljno dobro svoj posao i ne radi dovoljno usuglašeno s gradskom upravom. Je li to zbog političkih razloga, ili zbog nečeg drugog, nisam siguran, ali vidi se da ta komunikacija šteka i kao gradonačelnik očekivao bih daleko proaktivniji rad Turističke zajednice i korištenje njezinih resursa kroz otvaranje novih linija na osječkom aerodromu. Trebamo pokušati stvoriti uvjete da Osječko ljeto kulture bude značajan turistički potencijal, treba ostvariti uvjete da se može financirati s više novca, a možemo ga i pretvoriti u ustanovu. Mislim da je to samo jedan od potencijalnih brendova Osijeka koji se dovoljno ne koristi. Također, tu su aktivnosti i ljudi iz civilnog sektora, a neke od njihovih aktivnosti više ne viđamo na gradskim ulicama, prije svega i zato što Grad to nije dovoljno prepoznao u financijskom smislu. Sa 100 do maksimalno 200 tisuća kuna možemo osigurati veliki volonterski rad, a s druge strane dobiti sve ono što je svojevremeno Zemlja bez granica davala Osijeku.

 

Kristijan ŠIMIČIĆ:

Alarmantno je da u Zagrebu ima 1.200.000 turista godišnje, a u Osijeku samo 45.000. Bez obzira na to što je Zagreb veći grad.... Osobno sam suosnivač i tajnik medicinskog klastera Panonian Help koji okuplja gospodarstvenike s ciljem brendiranja Osijeka kao poželjne turističke destinacije. Vjerujemo da možemo dovesti strane turiste za koje imamo dovoljno kvalitetne medicinske usluge. S druge strane, kad sustav ne fuinkcionira gledam tko taj sustav vodi, a to je definitivno Turistička zajednica koja ima nedovoljno učinkovite ljude koje je na neki način pregazilo vrijeme. Te ljude treba zamijeniti s mlađim i uspješnijim ljudima koji znaju raditi posao. Imamo Slama fest, Panonian Challenge, projekte koji su nevjerojatan potencijal, no s druge strane gospodin Vrkić dijeli novac samo određenim udrugama s kojima su povezane njegove stranke, to su HNS i SDP, i jednostavno se destimulira ljude da stvaraju osječku priču zbog koje bi turisti htjeli doći. Imamo zračnu luku, no ona se nedovoljno koristi u funkciji dovođenja turista u Osijek. Sama Tvrđa treba biti mjesto na kojem ćemo snimati filmove, kao u Dubrovniku.

 

Ivana ŠOJAT:

Imamo infrastrukturu koja ljude dovodi u Osijek i što onda? Nemamo ništa. Dakle, ljude provedemo kroz Osijek i pritom im ne nudimo ništa na što bi oni konkretno potrošili svoj novac. Imam izravno iskustvo u tome. Pa mi nemamo čak ni javni WC u središtu grada. Znate li kamo idu obavljati nuždu turisti koji dođu s kruzera? U franjevački samostan, u WC koji izgleda kao šupa u dvorištu. Nemamo ni osječku kuću gdje bismo konačno pružili priliku našim obrtnicima, primjerice medičarima, da stvore suvenir tipičan za Osijek, nešto što nije “made in China”. Govori se o brendiranju grada Osijeka i imamo sjajne mlade dizajnere koji su spremni poraditi na tome. Ali Osijek, odnosno, gradska uprava nikako da pokažu volju za to. Osijek se može razviti kao sajamski grad, festivalski grad, kulturno, gastronomsko i medicinsko središte. Nikako da se poradi na nečemu. Apsolutno se slažem, Turistička zajednica uglavnom radi stihijski i neorganizirano. Osječko ljeto kulture radi se uvijek u zadnji tren, nema konciznog plana, sve se odrađuje... Potrebna je jasna vizija. Osobno imam viziju i Osijek ima svijetlu budućnost ako se iskoriste resursi koje imamo nadohvat ruke.

 

Miroslav VANEK:

Kao budućem gradonačelniku, jedan od prvih zadataka bit će upravo brendiranje Osijeka u sasvim drugom svjetlu. Što se tiče turizma, nedavno sam bio na predavanju gdje su rekli da je Osijek i okolicu nedavno posjetilo 40 turističkih radnika iz Istre, i oni su ostali oduševljeni Osijekom i okolicom. Kažu, oni su mislili da dolaze na područje napuštenih kuća, blatnih cesta i gladnih koji tumaraju u gomili i, naravno, komaraca. Znači to je slika koju javni mediji o Osijeku šalju. Nama je zadatak izbrendirati Osijek kao poželjno turističko kulturno središte gdje postoje zanimljive manifestacije. Imamo manifestacije Reart, UFO, Panonian Challenge, Zemlja bez granica. Reart i UFO prošle godine od gradske uprave nisu dobili ni kune, ove će godine dobiti nešto, ali ako Reart podignemo deset puta, to postaje poput Špancir festivala i vi dobivate turiste iz cijele Hrvatske.

 

Dragan VULIN:

Ako budem u prilici, kao gradonačelnik gledat ću na turizam kao na granu koja treba donijeti značajan prihod u Osijeku, pritom mislim prije svega na Osječane, dakle ljude koji će zarađivati od toga. Vrlo konkretno, mislim da je najveći biser Osijeka u turističkom smislu upravo Tvrđa i da tu treba uložiti i nastaviti projekte, ali s mnogo snažnijim intenzitetom. Tvrđu treba obnoviti i konzervirati, ona je biser, i u određenom razdoblju treba ju zatvoriti za promet. Svakako, turizam treba temeljiti na povijesnom turizmu, na gastroturizmu... Ono što možemo ponuditi i svakako treba uzeti u obzir jest i okolica Osijeka, od Kopačkog rita, Aljmaša, Vukovara, a u konačnici i cijele Baranje, treba sve povezati u jednu cjelinu i razvijati dodatne manifestacije koje imaju potencijala i mogu privući značajan broj turista. Želim istaknuti i sportske manifestacije koje itekako mnogo znače u turističkom smislu. Treba ciljano ojačati manifestacije koje će privlačiti ljude u Osijek.

 

Anto ĐAPIĆ:

Progresivni razvoj turizma naša je velika šansa. Dakle, uz sve one gospodarske elemente o kojima smo govorili prošli put, smatram da je razvoj turizma put našeg oporavka i napretka. Smatram da je usko grlo razvoja turizma u gradu i županiji slaba Turistička zajednica, posebice gradska, koja treba radikalnu promjenu od strukture, kadrova itd. To je prva svar, a druga stvar je da treba pametno i čvrsto uvezati kulturne potencijale, koji su u Osijeku golemi. Kulturnih potencijala imamo, i to je velika stvar, a to što nismo postali prijestolnica kulture nije smak svijeta, jer mi smo skenirali stanje kvalitetno i dobro, imamo smjernice kako trebamo razvijati kulturu koja treba biti nositelj turističkog razvoja našega grada. Dakle, tu je lovni turizam, agrarni turizam... Tvrđu treba osloboditi koliko god je moguće stanara i pretvarati je u ono što ona zaista treba biti - biser našeg turizma. Mi nemamo sad praktički suvenirnice u Tvrđi, što je katastrofa.

ŠTO JE POTREBNO ZA DALJNJI RAZVOJ IT SEKTORA

 

4. TEMA:

Osijek se uspio razviti u središte IT industrije.
Kojim konkretnim mjerama namjeravate osigurati njezin daljnji razvoj i privlačenje novih kompanija?

 

 

Miroslav VANEK:

IT sektor razvio se ne zahvaljujući Gradu, nego unatoč gradskoj upravi. To je rezultat entuzijasta koji su kreativni, inteligentni i snalažljivi i koji su uspjeli stvoriti brend Osijeka. Znam koji su problemi - tržište rada i pronalazak kadrova - i tu postoji određeni način kako Grad može pomoći kroz stipendiranje i određene edukacije. Kada je riječ o razvoju širokopojasnog interneta, Osijek uopće nema razvijenu infrastrukturu interneta. To je paradoks. Znači, nešto se razvilo, bez obzira na to što infrastrukture nema. U gradu imate ulica gdje se ne možete spojiti na običan internet. Kad pričamo o tome nitko nas ne razumije, a to je zapravo nužan preduvjet za razvoj. Hajdemo prvo to riješiti, pa ćemo onda dalje o tome govoriti.

 

Ivana ŠOJAT:

IT sektor je najpropulzivnija djelatnost u Osijeku zato što druge djelatnosti baš ne cvjetaju. Razgovarajući sa sudionicima tog sektora oni vele kako su se razvili usprkos Gradu i mole gradsku upravu da ih ostavi na miru te da im je ovako lakše i bolje bez uplitanja politike. I tu se pokazuje kako su se pojedinci koji su inventivni i koji su puni ideja, u stanju uzdići se na jako visoku razinu. Grad Osijek tu može pomoći infrastrukturom. Ono prvo što mi pada na pamet jest primjerice problem stanara Ružine ulice kojima se kosa na glavi diže pri spomenu Unikoma i vozila koja su ondje stacionirana. Moguće bi bilo premjestiti Unikom iz Ružine ulice na rub grada i u taj prostor smjestiti urede za IT sektor. Ne vidim zašto ih se baca uvijek izvan grada. Oni ne zagađuju prostor, dapače, potrebna im je povezanost i sa Sveučilištem i s cjelokupnom urbanom infrastrukturom.

Replika Danijela LOVOKOVIĆ: Ipak je potrebna neka infrastruktura. Ružina ulica je usko grlo i nemoguće je tako što napraviti, jer ta lokacija sigurno nije dobra.

Replika Ivana ŠOJAT: Nije dobra ni za Unikom.

Replika Danijela LOVOKOVIĆ: Tu se slažem.

Replika Ivana ŠOJAT: Ali ni jedna gradska uprava nije maknula Unikom do sada.

Replika Anto ĐAPIĆ: Ja sam planirao, pa sam prestao biti gradonačelnik. Postoji zemljište i imam kompletnu viziju gdje ćemo i kako to napraviti.

 

Kristijan ŠIMIČIĆ:

Grad Osijek godišnje troši 50 posto svog proračuna na dvije stavke - materijalne troškove i plaće radnika. Zamislite kad bi samo dio tog novca usmjerili u transformaciju Osijeka u regionalno digitalno središte Europe. U mom timu savjetnika za gospodarstvo nekoliko je uspješnih IT poduzetnika, između ostaloga i Matija Kopić, osnivač Farmerona, i zajedno smo napravili program. Poticat ćemo i organizirati start-up natjecanja usmjerena na mlade i na studente kako bismo ih poticali na poduzetništvo i stvaranje novih radnih mjesta. To je veliki potencijal. Poticat ćemo STEM edukaciju u srednjim školama kako bi počeli već od malih nogu odgajati naše kadrove za osječki IT sektor. Svjesni smo da je potrebno izgraditi IT kampus kako bismo mogli kompletan IT sektor premjestiti na jedno mjesto te kako bismo mogli novim IT start-upovima osigurati dovoljno prostora. Da bismo sve to mogli financirati imamo fondove Europske unije, a prije svega moramo osnovati gradski investicijski fond koji će biti usmjeren direktno na financiranje projekata.

Replika Miroslav VANEK: Rekli ste da biste trebali osnovati fond, a u uvodu ste rekli da se 50 posto proračuna troši na materijalna prava i plaće radnika. Govorili ste o IT-ju, hoćete smanjivati plaće pa to preusmjeriti?

Replika Kristijan ŠIMIČIĆ: Mislim da svi koji rade imaju zaslužene plaće. A s druge strane, ako dajete toliko novca za materijalne troškove, a taj se iznos može smanjiti bar za 10 do 20 posto, onda ta sredstva možete usmjeriti u najvažniji resurs koji Osijek ima, a to je intelektualni kapital.

Replika Anto ĐAPIĆ: Deset do 20 milijuna kuna znači i davanje otkaza. Mi vodimo tešku borbu za održavanje tog standarda rada i poštivanje kolektivnih ugovora. Kada se pregovara sa sindikatima ništa ne ide tako jednostavno kako vi to zamišljate. Grad je mnogo složeniji od vođenja privatne tvrtke.

Replika Kristijan ŠIMIČIĆ: Grad, da bi se razvijao, mora povećati prihod i smanjiti rashod, ni u jednom dijelu nisam rekao da nekoga treba otpuštati, ili smanjivati plaće, nego se materijalne troškove može i mora smanjiti. Hoćemo trošiti na jednoj strani, a na drugoj ne investirati u naše mlade, radimo propast za cijeli grad.

Replika Anto ĐAPIĆ: To nije sporno. No, treba biti vrlo oprezan kada kažemo idemo kresati.

 

Miroslav ŠIMIĆ:

IT industrija je zaista u Osijeku narasla mimo politike. Ono što ja mislim da Grad može napraviti jest ono što kao vijećnik govorim već četiri godine: IT akademija, a koja je u Osijeku potrebna. Da smo je imali već prije četiri godine, imali bismo manje problema s nedostatkom kadrova. Ono što je Grad pokrenuo, a to je gradnja IT zone u Gackoj, to je dobro. Očigledno je da poduzetnicima iz tog sektora nedostaje prostora. Taj prostor treba biti osnažen kompletno potrebnom infrastrukturom. Kao gradski vijećnik, a na poticaj gospodina Petra Tumira, organizirao sam sastanke dok smo bili dio vladajuće koalicije s HDZ-om, gdje smo počeli pregovore koji su na kraju i završili s tim da se konačno naplaćuje korištenje vodova u Osijeku. Ideja koju smo tada počeli, na žalost, do sada nije realizirana da se traži partner za postavljanje širokopojasnog interneta po cijelom Osijeku, posebice prema važnim točkama gdje nam se nalazi IT industrija. To mislim da je važno, i da tu možemo naći partnere, u HT-u ili nekom drugom.

 

Danijela LOVOKOVIĆ:

Drago mi je što je Osijek postao središte IT industrije, odnosno ima mogućnosti postati, da tako kažem, Silicijska dolina. Ja na ovaj problem gledam s drugog stanovišta, a to je problem prostora. Moramo taj IT sektor podijeliti na onaj uredski dio, koji možete raditi i u stanu, i na onaj drugi koji rezultira proizvodnjom. Je li to Gacka ulica, ili poduzetnička zona Nemetin... Tu dolazimo do problema, jer ljudi koji rade u IT industriji vjerojatno su fanatici u svome poslu, pa se previše ne osvrću na probleme oko sebe. U zadnje vrijeme imali smo dosta rasprava o prostornim planovima, no nitko se od njih nije pojavio na raspravama, a kasnije će se pojaviti problem infrastrukture. Koridori za tu infrastrukturu nisu ostavljeni, taj segment nije sagledan ni u jednoj strateškoj procjeni utjecaja na okoliš u Osijeku i u Osječko-baranjskoj županiji. I onda ćemo tu zapeti na nekoj birokratskoj točki. Drugi problem je HT kojim ima mnogo nelegalno sagrađene infrastrukture za koju oni sami ne znaju gdje im se nalazi, i onda dolazimo do problema da moramo tražiti i njihove ljude koji su u mirovini, i koji će detektirati gdje je što sagrađeno kako bi se moglo koristi.

Replika Miroslav ŠIMIĆ: Samo sam htio reći da je prioritetan posao gradske uprave da prepozna potrebe te industrije koja se razvija. Ti ljudi neka rade svoj posao, a Grad mora imati plan gdje želi imati IT zonu.

Replika Kristijan ŠIMIČIĆ: Ne bih IT-ovce nikako nazvao fanaticima...

Replika Danijela LOVOKOVIĆ: To je bilo u pozitivnom smislu.

Replika Kristijan ŠIMIČIĆ: Ako je samo zadnjih nekoliko godina otišlo približno 1000 informatičara iz Osijeka koji stvaraju novu vrijednost, to znači da je Osijek ostao bez 60.000.000 kuna. A IT-jevci, znam iz prve ruke, klone se politike. Politika im nikada nije pružila ruku prijateljstva.

Replika Danijela LOVOKOVIĆ: Ovo što sam rekla - fanatici, to je bilo u pozitivnom smislu, dakle, ljudi koji vole svoj posao, ali u toj svojoj ljubavi ne vide da bi taj svoj posao iznijeli prema van, da se moraju malo osvrnuti i na politiku, u ovom dijelu na urbanističke planove.

 

Anto ĐAPIĆ:

To što je IT sektor prepoznat ne samo u Osijeku, nego i u Hrvatskoj, kao jedna od najboljih vrijednosti koju smo proizveli, zasluge sigurno ima i naše sveučilište koje proizvodi takve kadrove. Iznimno je važno osiguravati komunikaciju Grada s IT sektorom u onolikoj mjeri u kojoj oni to žele. Treba vidjeti u kojoj mjeri želi IT sektor surađivati s gradskom upravom. Ono što je očito neupitno za sve, dakle i za IT sektor, jest to da se osigura adekvatan kvalitetan prostor i da im Grad osigura svu infrastrukturu. O tome gdje bi to trebalo napraviti i kako, to je također dio razgovora koje bi trebalo s tim IT sektorom raditi u skladu s gradskim financijskim mogućnostima, prostorima i infrastrukturom koja bi bila najjeftinija da se to izrealizira. Prema tome IT sektor svakako, ali treba biti taj dvostrani smjer suradnje i komunikacije.

Replika Kristijan ŠIMIČIĆ: IT sektor ne uključuje se u politiku, jer ne vidi jasan plan i program te strategiju razvoja IT-ja.

Replika Anto ĐAPIĆ: Mislim da biste vi nama trebali pomoći.

Replika Kristijan ŠIMIČIĆ: IT sektor želi gradonačelnika koji će prije svega biti pozitivac, poslušati njihove potrebe, a to kao poduzetnik mogu najbolje i odraditi.

 

Dragan VULIN:

IT sektor je veliki potencijal za Osijek koji još uvijek nije iskorišten u punoj mjeri i vjerujem da Osijek može biti središte IT-ja u Hrvatskoj, ali i šire. IT se u Osijeku razvio mimo politike i to je činjenica. Razvio se jer imamo kvalitetne ljude koji su pokrenuli te tvrtke i zaposlili ljude. Ne radi se o nekim velikim pogonima i tvornicama i nisu bila potrebna u tom smislu velika ulaganja. No, isto tako smatram da ono što Grad može učiniti svakako je osiguranje prostora, infrastruktura potrebna da oni mogu djelovati efikasno i razvijati se i dalje. Ono što znam i kao djelatnik Fakulteta elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija Osijek, jest to da još postoji neusklađenost obrazovnih programa, da Grad treba povezati Sveučilište s tržištem, odnosno s IT sektorom kako bismo imali mnogo bolje obrazovne programe.

ŠTO RAZVIJATI I FINANCIRATI U OSJEČKOJ KULTURI

 

5. TEMA:

Što financirati u kulturi, a što ne? Nerijetko se pod pojmom kultura pokušava provući niz događaja koji se nazivaju kulturom, samo zbog toga da bi došli do određenog novca, a onda često  prave vrijednosti ostanu nefinancirane. Osijek je propustio mogućnost da postane europski grad kulture, pa da povuče određena sredstva i riješi dio problema. Može li se u Osijeku dogoditi “slučaj Frljić”, i biste li to dopustili?

 

 

Miroslav ŠIMIĆ:

Mislim da je u Osijeku elementarni problem loša komunikacija s kulturnim djelatnicima. Velika je stvar za Osijek otvaranje Umjetničke akademije iz koje sada crpimo talente i mlade ljude koji mogu dizati cijelu kulturnu scenu u Osijeku i tu čestitam svima onima koji su na planu Umjetničke akademije radili. Za Osječko ljeto već sam rekao da trebamo postaviti poziciju u kojoj možemo prikupiti više sredstava. Mislim da Osijeku treba alternativno kazalište. Osijeku treba kulturni centar, a ovaj koji već sad imamo i koji nije dovršen, trebao bi se početi koristiti.

 

Kristijan ŠIMIČIĆ:

Nevjerojatno je da primjerice Grad iz proračuna izdvaja samo 180.000 kuna za izvaninstitucionalnu kulturu. Taj iznos treba povećati bar deset puta, i tako bi ljudi koji su se dokazali u realnom sektoru i koji vode različite kulturne projekte, mogli više projekata provoditi i voditi. Bitno je iz kulture u zasluženu mirovinu poslati ljude koje je gospodin Vrkić postavio, a koje je na neki način načeo zub vremena i koji trebaju prepustiti palicu upravljanja onima koji su se dokazali, koji su mlađi, brži, umreženiji s kulturnim voditeljima iz drugih gradova i država. S druge strane, mi smo osmislili projekt bunker kulture kojim želimo svim osječkim umjetnicima omogućiti da se na jednome mjestu mogu izraziti. To će biti jedna od starih napuštenih zgrada Osijeka, a Grad će omogućiti svim umjetnicima i umjetničkim skupinama da oblikuju taj prostor.

 

Ivana ŠOJAT:

Odnos Grada Osijeka prema kulturi rječito je iskazan u odnosu prema kandidaturi za europsku prestolnicu kulture, gdje se pristupilo vrlo mlačno, a koja se, nažalost, pratila s malo diskusije. Sve se vrtilo oko Strossmayera koji je dao svoj izniman obol kulturi Osijeka i cijele Slavonije, no s njim ne završava povijest kulture Osijeka. Osijek ima Umjetničku akademiju koju napuštaju mladi umjetnici kada diplomiraju. Dakle, apsolutno je nužno otvoriti jednu kazališnu, nezavisnu scenu gdje bi se razvijali mladi umjetnici, ne samo glumci, nego i redatelji i scenografi i kostimografi. No, kazalište nije jedini oblik kulture kojem je važno konačno posvetiti pozornost. Možemo pristupiti njemačkom modelu, recimo, gdje Grad daje prostore mladim umjetnicima, slikarima, kiparima..., a oni zauzvrat organiziraju besplatne radionice za mlade. I isto tako potaknuti kulturu čitanja, pa bi Grad mogao subvencionirati iskaznice za gradsku knjižnicu mladima.

 

Miroslav VANEK:

Vezano uz kulturu važno je osnivanje kazališta mladih. Središte grada treba prepustiti kreativnoj industriji, odnosno kulturi koja će se baviti s njim, kako bi se zapravo i osnažila i postala samoodrživa, dakle, da bi mogla sama zarađivati. Problemi u Osijeku su raznoliki, sve ovisi s kim razgovarati, dolaze li iz institucionalne kulturne scene ili one alternativne. Mi smo se više bavili problemima alternativne kulturne scene. Prije dvije godine osobno sam imao inicijativu na Gradskom vijeću da se prostori koji su zapušteni i nekorišteni revitaliziraju. Postojali su projekti Europske unije koji su omogućavali sredstva da se ti prostori srede i daju civilnom društvu, odnosno kulturi na korištenje. U ove dvije godine nije se ništa postiglo. Što se tiče Frljića, ne sramim se reći da u pravilu umjetnost zna biti provokativna, a sadržaj predstave je stvar ukusa.

Replika Ivana ŠOJAT: Da ne ispadne da ne želim govoriti o Frljiću. Umjetnost je provokativna, ali kad provokacija ide do te mjere da se napadaju temeljni simboli nečijeg svjetonazora, gdje se gazi i pljuje ono što čovjeka definira kao osobu, a to Frljić čini, jednostavno kako bi izazvao reakciju, jer njegov teatar ne postoji, sam on je provokacija, u njegovoj provokaciji nema ničeg umjetničkog.

Replika Kristijan ŠIMIČIĆ: Bilo koja aktivnost koja dijeli ljude i unosi razdor u naše društvo, koje je već dovoljno podijeljeno, kad priča o temama koje nisu egzistencijalno bitne i preusmjerava nas i tjera nas na podjele, ne zaslužuje da bude dijelom pa čak ni razgovora za ovakvim stolom.

Replika Miroslav VANEK: Ovo što ste rekli zapravo je katastrofa. Znači, politika se mora maknuti iz kulture. Slažem se da netko može biti i povrijeđen... Nisam rekao da tome nije bilo mjesto u HNK-u u Splitu, ali netko je tamo, neko programsko vijeće sastavljeno od stručnjaka, odlučilo ima li tome tamo mjesta ili nema.

Replika Kristijan ŠIMIČIĆ: Nisam komentirao da se politika treba miješati, a politika se treba izmjestiti od toga da o takvom čovjeku ne treba uopće razgovarati za ovim stolom.

Replika Anto ĐAPIĆ: Kultura je par excellence politika. Moje životno iskustvo govori da je kultura nešto na što su svi sustavi, demokratski i nedemokratski, imali jak utjecaj. Dakle, ako država financira recimo Marulićeve dane, ili Osječko ljeto kulture, onda je zaista nezamislivo da vijeće koje bira program to dopusti. Kultura prvo mora imati svoju slobodu, ali ono što država financira preko svog ministarstva ima pravo na intervenciju, kada se radi o povredi temeljnih vrijednosti ovoga društva i naroda.

Replika Ivana ŠOJAT: Gradonačelnik ne može odlučivati o tome koja će se predstava igrati, postoji kazališno vijeće, a gospodin Frljić djeluje krajnje politički, baca dimnu zavjesu ideologije koja nam više apsolutno nije potrebna, nego se trebamo konačno posvetiti životu kao takvom i rješavanju životnih problema, a on sve svodi na ideologiju i ponovno odvraća pozornost od ljudi koji kopaju po kantama za otpad kako bi preživjeli.

Replika Miroslav VANEK: Uvijek ću se boriti protiv toga da politika određuje kulturu. Znači ono vrijeme u kojem mi dajemo novac, pa ćemo i reći što je dobro za civilni sektor, kulturu, gospodarstvo - to je prošlo svršeno vrijeme.

Replika Anto ĐAPIĆ: Ne mogu se složiti. Frljić je spomenut usput. On je paradigma stanja u hrvatskom društvu u kome Hrvatska godinama odvaja milijarde kuna za rad tzv. civilnog sektora koji je djelovao pogubno za brojne hrvatske vrijednosti. Ono što država financira, nisam za to da oni određuju svaki detalj, ali ako netko iz ženskog spolnog organa izvlači hrvatsku zastavu, oprostite, to je uvreda za mene. Ako netko ismijava Isusa, to je za mene uvreda. Živimo u sustavu u kojem na svaki manjinski krik svi se stresemo, a kada mi, kao većinski narod i većinska vjerska zajednica moramo trpjeti takvu vrstu uvreda, i još sve to financirati, onda je to izvan svake pameti.

 

Dragan VULIN:

Kada već govorimo o kulturi u Osijeku, prije svega moram se osvrnuti na još aktualni mandat, dakle, na nešto u što smo svi polagali velike nade, kako je bilo predstavljeno od gradske uprave. Za prijestolnicu kulture uložena su značajna financijska sredstva, ali koja ni na koji način nisu vraćena. Ono što smatram velikim problemom jest to što se značajna sredstva, dakle 12 milijuna kuna, Grad Osijek i 12 milijuna kuna Osječko-baranjska županija, godišnje izdvajaju za financiranje HNK-a u Osijeku. Apsolutno nisam za smanjenje sredstava za HNK, međutim mislim da se jedina nacionalna kuća u Hrvatskoj koja je financirana najvećim dijelom sredstvima Grada i Županije, mora mijenjati na nacionalnoj razini. Smatram da država tu treba uložiti značajnija sredstva i mi onda od tih sredstava možemo napraviti mnogo toga. Napravio bih inkubator kulturnih i kreativnih djelatnosti, jer smatram da je potencijal kreativne industrije u Osijeku izuzetno velik. Moramo razvijati alternativnu scenu, jer Osijek to zaslužuje.

 

Anto ĐAPIĆ:

Naša kandidatura za prijestolnicu kulture bila je dobar potez, i žao mi je što to nismo dobili. Mislim da nismo u odnosu na Rijeku niti imali realne šanse. Jedna dobra grupa ljudi napravila je jednu vrlo dobru studiju koja može biti odličan predložak naše buduće strategije razvoja kulture u Osijeku. Jasno je da imamo dobru infrastrukturu, imamo ljude, ono što je problem prateći su dokumenti o strategiji razvoja kulture i novac. Dakle, jačat će gospodarstvo i jačat će i kultura. Mislim da OLJK treba stvarno institucionalizirati i dobit ćemo zasigurno ono što nam pripada.

Replika Miroslav VANEK: Gospodin Đapić je rekao da je dobit natječaja za prijestolnicu europske kulture taj što smo dobili određene strateške dokumente, međutim, što je danas s tim dokumentima? Imamo strategiju kulturnog razvoja od 2014. do 2020., a kasnije se odnos prema kulturi gleda kroz iznajmljivanje jedne galerije kao poslovnog prostora.

Replika Anto ĐAPIĆ: Ako ja budem gradonačelnik, trudit ću se provoditi tu strategiju u onoj mjeri koliko ona ovisi o Gradu. Ona ovisi u velikoj mjeri i o europskim fondovima. Kultura je naš izuzetno jak adut i mi se toga moramo držati.

Replika Dragan VULIN: Vezano uz kandidaturu Osijeka za europsku prijestolnicu kulture - neke su stvari pokrenute, no opet ističem da je danas, s obzirom na uložena sredstva, malo toga sada ostalo.

Replika Anto ĐAPIĆ: Načelno se mogu složiti s tim. Međutim, mislim da u vremenu koje je pred nama to treba iskoristiti.

 

Danijela LOVOKOVIĆ:

Za kulturnu scenu u Osijeku neću reći da je siromašna, nego da nije bogata događanjima onoliko koliko bih ja to željela kao građanin, i kao redoviti konzument svih tih kulturnih događanja, i tu imamo dva problema. Onaj problem koji se može relativno brzo riješiti jest nedovoljna koordinacija ljudi, jer nam se događa da neka događanja imamo u isto vrijeme, da za nešto saznate tek kad to prođe. Mislim da to treba okupiti na jednome mjestu, pa ćemo onda i mi kao Osječani imati zaista jedan osjećaj da se u gradu nešto stalno događa. Drugi važan segment je prostor u kojem se to odvija i prostor kulturnog centra koji treba završiti, dotjerati do uporabne dozvole da bi se legalno mogao koristiti. Drugi veliki potencijal u Osijeku je prostor manježa u sklopu kampusa koji konačno treba Republika Hrvatska dati Umjetničkoj akademija da to može koristiti kao svoju scenu i kao praktikum za vježbe. Treće, katakombe s lijeve obale Drave treba pretvoriti u umjetnički inkubator, u atelje mladih umjetnika.

Možda ste propustili...