Magazin
MACRONOVA POBJEDA

Dobra vijest u trenutku kada Zapad tone u krizu
Objavljeno 13. svibnja, 2017.

Očekivana i priželjkivana pobjeda neovisnog kandidata Emmanuela Macrona na predsjedničkim izborima u Francuskoj dogodila se u dramatičnom trenutku raspadanja vrijednosti na kojima je utemeljen poredak stvari u Francuskoj, Europi i na Zapadu uopće.

Iako su se nakon njegove izborne pobjede pojavile brojne teorije koje objašnjavanju čime je taj donedavno čak i Francuzima gotovo nepoznati političar zaslužio ulazak u Elizejsku palaču, čini se da se njegov uspjeh temeljio na činjenici da je imao uistinu lošu konkurenciju, naročito među predstavnicima dviju najvećih političkih stranaka, republikancima i socijalistima.

SAVEZ KOMUNISTA

Socijalističkog kandidata Benoita Hamona izbacio je iz igre njegov lijevi radikalizam koji nakon ispraznog ljevičarenja neuspješnog predsjednika Françoisa Hollandea i njegovog donkihotovskog poreznog juriša na bogate nije mogao oduševiti Francuze, a favorita predsjedničkih izbora, degolista Françoisa Fillona uništila je korupcijska afera s lažnim berivima koje je namjestio članovima svoje obitelji. Jednostavno, kandidat ultraljevice Jean-Luc Mélanchon i njegova podjednako eurofobna i ideološki ograničena posestrima s ultradesnice Marine Le Pen činili su se svakome normalnome biraču preekstremnima, tako da je u prvi plan uskočio socijalliberal, bivši ministar i nekadašnji bankar Emmanuel Macron, koji je u cijeloj priči imao jako puno sreće. Ono što je mnoge iznenadilo, to je suicidalno inzistiranje dviju vodećih francuskih stranaka na kandidatima koji su unaprijed bili osuđeni na propast. Ljevičarenje je i inače popularan šport u Socijalističkoj stranci još od vremena pokojnog predsjednika, bivšeg kolaboranta u Wichyjevoj vladi i velikog kroatofoba Françoisa Mitterranda koji je osamdesetih u vladu uveo komuniste, no to nije puno pomoglo njihovu predsjedničkom kandidatu Hamonu, koji se svojom retorikom uspio približiti trockističkom kandidatu Mélanochonu. Usput, o tradicionalnom bogatstvu i razjedinjenosti francuske ljevice govori i podatak da se na ovogodišnjim predsjedničkim izborima natjecala još jedna trockistica, Nathalie Arthaud iz stranke poznate po nazivu Radnička borba (Lutte Ouvriere) iako je službeno upisana kao Savez komunista (Union Communiste)! Inzistiranje Republikanaca na kandidaturi svog korumpiranog kandidata Françoisa Fillona poseban je primjer političke gluposti koji su birači primjereno nagradili na izborima.

PRODAVAČI MAGLE

Budućeg predsjednika Francuske Republike Emmanuela Macrona očekuje puno veći posao od retuširanja naziva svog pokreta En Marche! (Naprijed!) u La République En Marche! (Naprijed Republiko!). Riječ je o potrazi za potporom u parlamentu bez koje će njegova vladavina biti svedena na zalijevanje fikusa u svome pozlaćenom kabinetu u Elizejskoj palači. Naime, francuski polupredsjednički sustav daje velike ovlasti državnome poglavaru samo pod jednim uvjetom, ako uživa potporu parlamentarne većine u Narodnoj skupštini. Ako nije te sreće, očekuje ga otužno sustanarstvo (la cohabitation) s kojim su se do sada nosili francuski predsjednici François Mitterrand i Jacques Chirac. Zanimljivost je da se Mitterrand okušao u kohabitaciji upravo sa svojim kasnijim nasljednikom na predsjedničkoj dužnosti Jacquesom Chiracom u vrijeme kada je ovaj degolist bio francuskim premijerom (1986. - 1988.).

Macrona već u lipnju očekuju parlamentarni izbori na kojima on misli sudjelovati sa svojim političkim pokretom osnovanim tek prije godinu dana. Ipak, ankete govore da bi njega i njegovu bivšu Socijalističku stranku mogli preteći degolisti iz redova Republikanske stranke.

OPOZIV TRUMPA

Na veliki dio kolača pretendiraju i ekstremisti, lijevi i desni, Jean-Luc Mélanochon i Marine Le Pen. Macronovom pobjedom na predsjedničkim izborima otklonjena je mogućnost da Francuskom kao u britanskom slučaju zavladaju protueuropske snage.

No, dok Theresa May nije politički radikal, trockistički dinosaur i bijela rasistica (Paul Krugman, The New York Times) opasni su opsjenari i prodavači magle koji su spremni svoje predrasude i luzerske ideje nametnuti francuskom društvu u previranju.

Utoliko je Macronova pobjeda važna ne samo u Francuskoj i Europskoj uniji, koja sada može uzeti lagani predah, nego i u cijelom zapadnom svijetu koji zahvaća nedostatak vjere u ideale svojih prethodnika i utemeljitelja. Dobra je to vijest i za Sjedinjene Države u kojima se odigrava dramatična bitka između autoritarnog predsjednika Donalda Trumpa i demokratskog sustava. Moralni pad Amerike predvođene pomahnitalim tviterašem koji je ovog tjedna smijenio glavnog direktora Saveznog istražnog ureda (FBI) Jamesa Comeyja samo kako bi zataškao činjenicu da ga je na vlast u Washingtonu postavila Rusija i njezina kibernetička vojska jedna je od najtužnijih činjenica u novijoj američkoj povijesti. Skandalozno ometanje istrage već je nazvano novim Watergateom. Ponašanje Donalda Trumpa slično onome njegova državničkog i demokratskog uzora, turskog predsjednika Recepa Erdogana, kao i njegove ambicije da uništi NATO i naudi EU nedostojno je dužnosti koju on trenutno obnaša. Dok očekujemo Trumpov opoziv (ili impičment, kako je ruskom ćirilicom pisalo na jednom transparentu ispred Bijele kuće ovih dana) nije loše radovati se dobroj vijesti iz Pariza i Emmanuelu Macronu te njegovoj zamisli da reformira Francusku i EU. Dolazak na vlast takvih tipova kao što je Trump pokazatelj je koliko je pogubna politika dosadašnjeg vladajućeg establišmenta koji je svojom nevjerodostojnošću izgubio povjerenje običnih birača koji se sada okreću prorocima, vilenjacima, trolovima, zlim patuljcima, vizionarima, dvorskim ludama i vođama od kojih nam se diže kosa na glavi.

Piše: Draško CELING
Možda ste propustili...

VUKOVAR 18.11.1991. - 18.11.2017. (IV.), AUTENTIČNA SVJEDOČANSTVA

Damir Markuš Kutina: Dužni smo pričati istinu o Vukovaru i Domovinskom ratu

VUKOVAR 18.11.1991. - 18.11.2017. (IV.), AUTENTIČNA SVJEDOČANSTVA

Vilim Karlović: Jedino dragom Bogu mogu biti zahvalan što sam danas živ

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

VUKOVAR 18.11.1991. - 18.11.2017. (IV.), AUTENTIČNA SVJEDOČANSTVA

Vilim Karlović: Jedino dragom Bogu mogu biti zahvalan što sam danas živ

2

VUKOVAR 18.11.1991. - 18.11.2017. (IV.), AUTENTIČNA SVJEDOČANSTVA

Damir Markuš Kutina:
Dužni smo pričati istinu o
Vukovaru i Domovinskom ratu

3

OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA I VUKOVAR U POVODU 18. STUDENOGA

Učinimo to, učinimo za zajedničko bolje danas i sutra