Osigurati usjeve, voćnjake i vinograde od tuče, ili se pouzdati u Svevišnjeg i protugradnu obranu, pitanje je koje muči mnoge ratare, voćare i vinogradare. Teško je, gotovo nemoguće, doći do sveukupnih podataka koliko se hrvatskih poljoprivrednika odlučuje na plaćanje osiguranja. Sudeći prema anketi koju smo proveli među Baranjcima, mišljenja su različita, premda se može zaključiti kako je ipak nešto više onih koji usjeve osiguravaju.
- Iako područje sjeverne Baranje, gdje je većina naših poljoprivrednih površina, posljednjih godina nije pogođeno tučom, osiguravamo sve površine, osim šećerne repe - priča Ivo Matijačić, vlasnik tvrtke Anabela, koja obrađuje površine veličine približno 1000 hektara. Tako će učiniti i ove godine, nadajući se pri tome da, unatoč osiguranim usjevima, neće doći do tuče. Sretniji su, dodaje, kada mirno spavaju, znajući da će im osiguravajuće kuće koliko-toliko platiti eventualnu štetu, nego da “plaču” kada im led prepolovi prinose. I povrat dijela novca utrošenog na osiguranje, koji pristiže iz državnog proračuna, dodaje, dodatni je razlog što osigurava veliku većinu svojih površina. Jedini je problem što država iz njemu nepoznatih razloga još uvijek nije vratila dio novca za prošlogodišnje osiguranje, ali nada se da će to učiniti vrlo brzo. Slično razmišlja i poljoprivrednik iz Karanca Šandor Sabo.
Povrat novca
- Više od protugradne obrane pouzdam se u osiguranje usjeva. To činim redovno i zadovoljan sam - priča Sabo, naglašavajući kako ne osigurava sve površine, nego one s rizičnijim kulturama. I njemu je jedina zamjerka činjenica što nije dobio povrat uplaćenog novca za prošlogodišnje osiguranje u iznosu kojem policu sufinancira država, ali se nada brzoj isplati. Dijametralno suprotno, pak, razmišlja Saša Pavković, poljoprivrednik iz Luča, koji još uvijek pamti lipanj 2013. godine, kada mu je led veličine oraha, koji je padao gotovo 15 minuta, uništio usjeve.
- Posijao sam tada pšenicu, kukuruz, suncokret i šećernu repu, a štete sam imao na svim kulturama. Bila je to posljednja godina kada sam osigurao usjeve. Procjenitelji su izišli nakon više od tjedan dana, a novac koje sam dobio od osiguranja bio je sramotno mali - objašnjava, dodajući kako je tada bio jedini u selu koji je osiguravao usjeve, a sada je jedini, ili bar među rijetkima, koji to ne čine. Srećom, dodaje, od 2013. godine nije bilo tako jake tuče kao tada. Obrađuje 70-ak hektara površina i (za)sada mu je moto - vjera u Boga.
Zanimljiva je priča Karolya Horvata, predsjednika najveće baranjske udruge vinara i vinogradara Baranjsko vinogorje iz Kneževih Vinograda. Tvrdi da vlastiti vinograd ne osigurava od kada se Agrokor počeo skrbiti o beljskim vinogradima i značajnije ulagati u njih.
Protugradna obrana
- Agrokor se ozbiljno upustio u protugradnu obranu, tako da vinogradari, čiji su vinogradi u susjedstvu onih beljskih, više ne osiguravaju vlastite površine. Do ulaska Agrokora u Belje osiguravao sam vinograd, ali nikada nisam bio zadovoljan procjenama i isplatom štete - tvrdi Karoly, dodajući kako je, ipak, osiguranje vinograda i usjeva individualna stvar svakog pojedinca. Drugačije priča poznati vinogradar i vinar iz Suze, Lajoš Kolar, koji redovito osigurava svoje vinograde, ali i ostale usjeve.
- Ne znam tko se skrbi o protugradnoj obrani, ali je rizik preveliki da bi se pouzdao samo u nju. Tako vjerojatno razmišljaju svi oni koji se intenzivnije bave poljoprivredom - kaže Kolar, dodajući kako je državno sufinanciranje osiguranja dobra stvar. Osim što i on još uvijek očekuje povrat novca od prošlogodišnjeg osiguranja, jedina mu je zamjerka prekomplicirana procedura. Ipak, dodaje, riječ je o prvoj godini u kojoj je država sufinancirala osiguranje, pa vjeruje da će vrlo brzo sve sjesti na svoje mjesto te da će postupak biti jednostavniji, odnosno brži. Vinograde i usjeve osigurava i njegov sumještanin Zoltan Pinkert. Iako često nezadovoljan potezima osiguravajućih kuća, slaže se kako bi “veći proizvođači” kulture trebali osigurati.
Za mišljenje smo zamolili i Nikolu Velickog, direktora tvrtke Rabo, iz Kneževih Vinograda, koja se intenzivno bavi voćarstvom. Više od osiguranja i sustavne državne protugradne obrane pouzdaje se u mreže.
- Mrežama je pokriven najveći dio naših voćnjaka, tako da ih ne osiguravamo - tvrdi.
Različita mišljenja
Iz svega se lako može zaključiti kako ratari i vinogradari koji se intenzivno bave tim poslom, redovito osiguravaju veći dio usjeva i vinograda. Na to ih, uostalom, poziva i zamjenik župana osječko-baranjskog Željko Kraljičak.
- Postoje različita mišljenja oko učinkovitosti protugradne obrane, ali je njezina provedba nužna kao prevencija. Ipak, prava dodatna zaštita ekonomskog interesa je osiguranje - kaže Kraljičak, dodajući kako to tvrdi zato što police nisu visoke, posebice kada se zna da ih sufinancira ministarstvo.
Podsjetimo, prvi dan svibnja početak je provođenja redovitih mjera obrane od tuče, koja je u ingerenciji Državnog hidrometeorološkog zavoda, ali i osiguranja usjeva kod osiguravajućih kuća. Premda područje Osječko-baranjske županije nije definirano kao najugroženije, poput sjevernog i sjeverozapadnog dijela Hrvatske, prošlogodišnja (od 1. svibnja do 30. rujna) šteta od tuče i olujnoga vjetra procijenjena je na nešto više od 166 milijuna kuna. Od ukupnog iznosa, šteta kod fizičkih osoba iznosila je stotinjak milijuna kuna, dok ostatak otpada na pravne osobe. U spomenutom je razdoblju na području županije utrošena 301 raketa za obranu od tuče te 9598 litara meteorološke otopine srebro jodida za prizemne generatore. Pojave sugradice bilo je u pet dana na ukupno osam postaja, a na 18 postaja zabilježena je tuča u devet dana. Šteta je zabilježena na šest postaja u tri dana (u lipnju i srpnju), kada su proglašene i elementarne nepogode.
Ivica GETTO
Između Dunava, Drave i Mađarske ima dvadeset generatora
Na području Baranje nema ni jedne (aktivne) stanice za lansiranje protugradnih raketa, jer ni jedna nije obnovljena nakon mirne reintegracije. Obrana od tuče bazirana je na generatorima koji zrače meteorološke otopine srebro jodida. Između Dunava, Drave i Mađarske ima 20-ak generatora za koje su zadužene po dvije osobe, stalno povezane s nadležnima u Državnom hidrometeorološkom zavodu.
Potpore za sufinanciranje
Na naš upit o sufinanciranju osiguranja usjeva od tuče, iz Ministarstva poljoprivrede odgovorili su kako Agencija za plaćanja u poljoprivredi provodi podmjeru 17.1. - Osiguranje usjeva, životinja i biljaka, za koju se 2016. godine prijavilo 2359 korisnika, dok je traženi iznos potpore iznosio 31.453.163,58 kuna. “U okviru ove mjere korisnicima se dodjeljuje potpora za sufinanciranje dijela premije osiguranja usjeva, životinja i biljaka. Korisnik potpore mora imati važeću policu osiguranja poljoprivredne proizvodnje u razdoblju za koji podnosi zahtjev za potporom. Polica osiguranja pokriva isključivo štete nastale zbog gubitka poljoprivredne proizvodnje od jednog ili više štetnih događaja”, kažu u ministarstvu, navodeći kako polica osiguranja pokriva isključivo štete nastale zbog gubitka poljoprivredne proizvodnje veće od 30 % prosječne godišnje poljoprivredne proizvodnje. Maksimalni intenzitet javne potpore iznosi 65 % plaćene premije osiguranja, dok je maksimalni iznos potpore po korisniku u tijeku jedne kalendarske godine po pojedinoj pravnoj i fizičkoj osobi 75.000 eura u protuvrijednosti u kunama. Što se tiče učinkovitosti sustava obrane od tuče, navode kako je on u primjeni duži niz godina. “Ministarstvo poljoprivrede razmotrit će reviziju Zakona o sustavu obrane od tuče. Planira se osnivanje radne skupine u kojoj bi bili predstavnici Ministarstva poljoprivrede, Državnog hidrometeorološkog zavoda, županija, Ministarstva zaštite okoliša i energetike. Radna skupina imala bi za zadaću napraviti analizu postojećeg sustava, utvrditi učinkovitost i isplativost postojećeg sustava te predložiti eventualne izmjene sustava obrane od tuče”, ističu u ministarstvu.
Osigurano je samo 40 % poljoprivrednog zemljišta
Na upit koliko se hrvatskih poljoprivrednika odlučuje na osiguranje usjeva, vinograda, voćnjaka (...) od tuče, iz Croatia osiguranja kažu kako je, prema podacima Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, u rujnu 2016. godine u Hrvatskoj više od 180.000 subjekata registriranih za poljoprivredu, dok ih je osiguranih nešto manje od 5000, što ukupno čini manje od 4 % osiguranog tržišta. “Osigurano je samo 40-ak % korištenog poljoprivrednog zemljišta, a većinom se osiguravaju velike pravne osobe koje prepoznaju važnost osiguranja'', tvrde u ovoj osiguravajućoj kući. Navode kako premija osiguranja ovisi o velikom broju čimbenika, pa ne mogu dati jedinstveni odgovor, budući da se iznos premije utvrđuje ovisno o nizu parametara, poput zasijane površine, vrste kulture, vrste rizika i drugo, a čega su poljoprivrednici svjesni.