Mobing ni u 21. stoljeću u Hrvatskoj ne zabranjuje ni jedan zakon.

- Nacrt prijedloga Zakona o sprječavanju zlostavljanja na radu predlagali smo još 2008., od nas ga je preuzeo Klub zastupnika SDP-a, koji je tada bio u opoziciji, no i kada je SDP potom došao na vlast, nije pokazao volje da se takav zakon donese. Mislim da je lobi poslodavaca tu odigrao veliku ulogu Dvije vlade, koje su uslijedile nakon Milanovićeve, Oreškovićeva i Plenkovićeva, vidimo i sami, bave se same sobom, a ne građanima. Dok ga RH nema, drugi poput Srbije, Makedonije, Crne Gore... taj su zakon donijeli. Političke volje za nj nema, a, s druge strane, “lex Agrokor” donesen je za samo par dana - iznosi nezadovoljstvo odnosom sustava prema žrtvama mobinga Jadranka Apostolovski, predsjednica Udruge Mobbing – za pomoć i edukaciju žrtava.

“Mjesto radnje” mobinga je cijela Hrvatska, i javni, i realni, privatni sektor, žrtve su i mladi i stariji. Muškarci su češće zlostavljači, a žene češće žrtve. One su hrabrije prijaviti mobing, spremnije potražiti pomoć. Udruzi Mobbing, kaže Apostolovski, dnevno se u prosjeku jave četiri njegove žrtve što je za zemlju poput naše poražavajuće visok broj.

Zakonodavac na prozivku odgovara da je ova problematika utkana u zakonska rješenja poput Zakona o radu i druga, no za Udrugu Mobbing to nije to.

– ZOR opisuje dostojanstvo radnika, zabranjuje sva ponašanja koja tome štete, ali nije opisao što je to dostojanstvo, koja bi to ponašanja njemu štetila. U Zakonu o suzbijanju diskriminacije zakonodavac ne navodi decidirano ovaj problem. Mobing je opisan kao kazneno djelo u KZ-u, no samo ako je nanio štetu zdravlju. Znači, mi nemamo (zakonsku) definiciju mobinga. Naš nacrt i stručnjaci već godinama za definiciju mobinga kažu da je to ponašanje koje se događa na radnome mjestu između podređenih i nadređenih suradnika, koje nanosi štetu ugledu, časti i dostojanstvu osoba, a koje radi jedna osoba ili skupina njih, a konačni cilj je eliminacija s radnog mjesta. Da bi se dokazao – mora se dokazati namjera, odnosno da je netko zlostavljanje činio namjerno i da je posljedica eliminacija zlostavljane osobe s radnog mjesta ili šteta koja je učinjena njezinu zdravlju - definira Apostolovski. Ocjenjuje kako rješenja etičkih povjerenika u tvrtkama nisu dovoljan dokaz radniku pred sudom – s tim rješenjem on ne može ostvariti zaštitu po pitanju dostojanstva, povrede dostojanstva pred sudom, sud to ne priznaje.

– U Hrvatskoj smo svjedoci poprilične hiperinflacije pravnih propisa, pa s ove distance mogu reći da bi postojeći pravni okvir trebalo modificirati, u tom smislu ima propisa za to, poput Zakona o suzbijanju diskriminacije - smatra stručnjak za radno pravo s Pravnog fakulteta u Osijeku, prof. dr. Mario Vinković.

Apostolovski kaže kako kod zlostavljača nedostaje osjećaja za druge ljude, osjećaja za dijeljenje. Mladi su hrabriji prijaviti ga, dok su stariji odgajani po onoj “šuti, trpi i radi”.

– Mladi više nisu spremni trpjeti poniženja, ne žele biti žrtve mobinga - ocjenjuje predsjednica Udruge Mobbing čiji je broj nedavno nazvao i pretučeni polaznik programa stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa.

– Poslodavac ga je pretukao. Mladić je sve prijavio policiji i ona je izišla na teren, no mladić nije prekinuo s radom. Ako ode, izgubit će sva prava s HZZ-a. Ako da izvanredni otkaz – poslodavac će ga opet negdje pronaći i pretući jer on u tom slučaju državi mora vratiti sredstva dobivena za preko tog programa angažiranog radnika - upozorava Apostolovski.

Ne želeći trpjeti mobing, on je mnogim mladima “okidač” za odlazak na rad u druge, uređene zemlje.

– Mobing je veliki motiv da čovjek ode - kaže Apostolovski i dodaje da to šalje znakovitu poruku onima koji odlučuju u našoj zemlji.

– Stalno dobivamo pritužbe mladih majki koje nakon povratka s porodiljnog nije dočekalo (staro) radno mjesto. Tu su i slučajevi povratka mladih majki s porodiljnog gdje ih poslodavac, jer im u ugovoru stoji “radno mjesto – Hrvatska”, npr. iz Osijeka pošalje na rad u Split što je za njih, još k tome s malim djetetom, nespojivo. Daju otkaz i gube sva prava - upozorava Apsotolovski.

U Hrvatskoj udruzi poslodavaca kažu kako mobing nije tema oko koje se HUP-u baš često javljaju njegovi članovi.

- To je tema kojom se možda malo više bave sindikati jer se radnici obraćaju njima radi zaštite svojih prava. S druge strane, ponekad nam se javljaju poslodavci s pitanjem kako da riješe određenu situaciju unutar kompanije kada dođe do problema među zaposlenicima. Vrlo je važno tome pristupiti ozbiljno jer se iz naizgled bezazlene situacije može izroditi vrlo ozbiljan problem i situacija koja može narušiti zdravlje zaposlenika, ugled poslodavca, ali i funkcioniranje cijelog tima. Potrebno je imati jasnu proceduru i učiniti sve kako bi se zaštitile osobe koje su se našle u konfliktu - ističe direktorica za radne odnose i ljudske potencijale HUP-a Nataša Novaković.

Apostolovski ističe sve one svijetle primjere poslodavaca koji su, kaže, vrlo osviješteni kada je riječ o mobingu, odnosno njegovu sprječavanju. Usvajaju čak i edukacije za svoje radnike, odnosno antimobing program. Jer, dodaje, samo je poštovan radnik dobrobit svakog poduzeća i svaki poslodavac trebao bi voditi računa o tome da razvija dobru poslovnu klimu i ima dobre međuljudske odnose.