Kako komentirate sve ovo što se posljednjih tjedana događalo na graničnim prijelazima sa Slovenijom, zastoji, gužve, nervoza...?

- Očito je problem u poznatim problemima između Hrvatske i Slovenije i njihovim pritiscima kako bi se vratili u arbitražni proces o granici u Piranskom zaljevu, iz kojega smo nepovratno izišli. Odluka Europske komisije o oštrijim sigurnosnim provjerama nije sporna, sporna je provedba. Nije lako provoditi temeljite kontrole, ali Slovenija, kao i Hrvatska, trebala se je bolje pripremiti, kako bi se iskoristile sve mogućnosti koju infrastruktura pruža. Očito je da su u konkretnoj situaciji, zbog navedenih razloga, Slovenci vozili u prvoj brzini. No time nisu naštetili samo Hrvatskoj nego i sebi.

Koliko su zakazala nadležna tijela u RH, ministarstva, Vlada...? Bivši ministar policije Orepić apelirao je na strpljenje, govoreći da je sigurnost prioritet... Kako to komentirate?

- Velik je propust na Vladi, koja se nije dobro pripremila za konkretnu situaciju, koja se mogla predvidjeti, pogotovo što je sa slovenske strane bilo jasnih najava da će granične kontrole biti sredstvo ucjene za rješavanje morske granice prema njihovu receptu. Premijer, pa i predsjednica, na kraju je dobro reagirao, ali sa zakašnjenjem. Vijesti o golemim gužvama na granicama za uskrsšnih blagdana odjeknule su u Europi, mnogi koji su planirali doći odustat će. Nažalost, Slovenija tako prema Hrvatskoj postupa u kontinuitetu od 90-ih i vrijeme je da Hrvatska pokaže spremnost i na kontramjere.

S obzirom na dogovor EK, Plenkovića i Cerara, hoće li sada promet teći bez gužvi, odosno hoće li taj dogovor zaživjeti u primjeni ili su mogući novi zastoji kad se pojača promet na granici?

- Dogovor je postignut s velikim nadanjima i očekivanjima, sigurno će se stanje nešto popraviti, ali nisam prevelik optimist. Vidimo da se proteklih dana, usprkos svemu, gužve ne smanjuju. Volio bih da griješim, ali mislim da nas čeka sezona s užasnim problemima i zastojima na slovenskoj granici, velikim dijelom i zbog očekivanog velikog priljeva stranih turista. Zasluga je to pogoršane sigurnosne situacije na Mediteranu, od čega Hrvatska ima koristi u turizmu, ali će problemi na slovensko-hrvatskoj granici moguću ukupnu bilancu smanjiti.

Što s onom “stavkom” o 15 minuta za procjenu hoće li se prijeći sa sustavne na ciljanu kontrolu?

- Najava o maksimalno 15-minutnom čekanju na granici, u ovoj situaciji, u ljetnim vikendima je utopijska, dijelom zbog objektivnih razloga, a najviše zbog toga što Slovenci neće na granici raditi mogućom brzinom. Da budem slikovit, možda će iz prve šaltati u drugu, više sigurno ne. Zbilja se bojim kaosa na graničnim prijelazima svih udarnih vikenda.

Kako uopće dugoročno riješiti granične probleme sa Slovenijom? Je li i koliko schengenski režim problem za RH?

- Vrijeme je da se konačno prema Slovencima postavimo muški. Jasno i glasno treba naglasiti da znamo kako je ključni problem u njihovu posezanju za našim teritorijalnim morem. No oni su nam najvažniji susjedi, iz Slovenije dolazi najviše gostiju. Zbog toga ih treba pozvati da se konačno, u izravnim pregovorima počne rješavati problem granice. Treba definirati nacionalne interese i pokušati postići dogovor, a istodobno ih pozvati na organizacijska i kadrovska unapređivanja kako bi se ubrzale kontrole. No Hrvatska treba odmah početi provoditi istovrsne kontrole na prilazu Piranskom zaljevu, dakle na morskoj schengenskoj granici. Nažalost, tek kad Slovenci osjete da se temeljitost kontrola može usmjeriti na njihove najvažnije interese, na što itekako imamo pravo, bit će motiviraniji povećati učinkovitost i brzinu svojih graničnih pregleda.(D.J.)

Prof. dr. sc. Željko Marušić, Fakultet prometnih znanosti Zagreb