Magazin
TEMA TJEDNA: GRANIČNI PRIJEPORI SA SLOVENIJOM (II.)

Željko Marušić: Vrijeme je da se prema Slovencima konačno postavimo muški
Objavljeno 6. svibnja, 2017.

Vezani članci

TEMA TJEDNA: GRANIČNI PRIJEPORI SA SLOVENIJOM (I.)

Hladni rat protiv Hrvatske: Stalno slovensko pozivanje na arbitražu potpuna je besmislica!

TEMA TJEDNA: GRANIČNI PRIJEPORI SA SLOVENIJOM (III.)

Gjenero: Hrvatsku se nastoji odgurnuti od srednje Europe i vezati uz Balkan

INTERVJU: TATJANA TOMAIĆ, INSTITUT “IVO PILAR” ZAGREB

Slovenija i dalje pokazuje neutažive teritorijalne pretenzije prema Hrvatskoj!

Kako komentirate sve ovo što se posljednjih tjedana događalo na graničnim prijelazima sa Slovenijom, zastoji, gužve, nervoza...?

- Očito je problem u poznatim problemima između Hrvatske i Slovenije i njihovim pritiscima kako bi se vratili u arbitražni proces o granici u Piranskom zaljevu, iz kojega smo nepovratno izišli. Odluka Europske komisije o oštrijim sigurnosnim provjerama nije sporna, sporna je provedba. Nije lako provoditi temeljite kontrole, ali Slovenija, kao i Hrvatska, trebala se je bolje pripremiti, kako bi se iskoristile sve mogućnosti koju infrastruktura pruža. Očito je da su u konkretnoj situaciji, zbog navedenih razloga, Slovenci vozili u prvoj brzini. No time nisu naštetili samo Hrvatskoj nego i sebi.

Koliko su zakazala nadležna tijela u RH, ministarstva, Vlada...? Bivši ministar policije Orepić apelirao je na strpljenje, govoreći da je sigurnost prioritet... Kako to komentirate?

- Velik je propust na Vladi, koja se nije dobro pripremila za konkretnu situaciju, koja se mogla predvidjeti, pogotovo što je sa slovenske strane bilo jasnih najava da će granične kontrole biti sredstvo ucjene za rješavanje morske granice prema njihovu receptu. Premijer, pa i predsjednica, na kraju je dobro reagirao, ali sa zakašnjenjem. Vijesti o golemim gužvama na granicama za uskrsšnih blagdana odjeknule su u Europi, mnogi koji su planirali doći odustat će. Nažalost, Slovenija tako prema Hrvatskoj postupa u kontinuitetu od 90-ih i vrijeme je da Hrvatska pokaže spremnost i na kontramjere.

S obzirom na dogovor EK, Plenkovića i Cerara, hoće li sada promet teći bez gužvi, odosno hoće li taj dogovor zaživjeti u primjeni ili su mogući novi zastoji kad se pojača promet na granici?

- Dogovor je postignut s velikim nadanjima i očekivanjima, sigurno će se stanje nešto popraviti, ali nisam prevelik optimist. Vidimo da se proteklih dana, usprkos svemu, gužve ne smanjuju. Volio bih da griješim, ali mislim da nas čeka sezona s užasnim problemima i zastojima na slovenskoj granici, velikim dijelom i zbog očekivanog velikog priljeva stranih turista. Zasluga je to pogoršane sigurnosne situacije na Mediteranu, od čega Hrvatska ima koristi u turizmu, ali će problemi na slovensko-hrvatskoj granici moguću ukupnu bilancu smanjiti.

Što s onom “stavkom” o 15 minuta za procjenu hoće li se prijeći sa sustavne na ciljanu kontrolu?

- Najava o maksimalno 15-minutnom čekanju na granici, u ovoj situaciji, u ljetnim vikendima je utopijska, dijelom zbog objektivnih razloga, a najviše zbog toga što Slovenci neće na granici raditi mogućom brzinom. Da budem slikovit, možda će iz prve šaltati u drugu, više sigurno ne. Zbilja se bojim kaosa na graničnim prijelazima svih udarnih vikenda.

Kako uopće dugoročno riješiti granične probleme sa Slovenijom? Je li i koliko schengenski režim problem za RH?

- Vrijeme je da se konačno prema Slovencima postavimo muški. Jasno i glasno treba naglasiti da znamo kako je ključni problem u njihovu posezanju za našim teritorijalnim morem. No oni su nam najvažniji susjedi, iz Slovenije dolazi najviše gostiju. Zbog toga ih treba pozvati da se konačno, u izravnim pregovorima počne rješavati problem granice. Treba definirati nacionalne interese i pokušati postići dogovor, a istodobno ih pozvati na organizacijska i kadrovska unapređivanja kako bi se ubrzale kontrole. No Hrvatska treba odmah početi provoditi istovrsne kontrole na prilazu Piranskom zaljevu, dakle na morskoj schengenskoj granici. Nažalost, tek kad Slovenci osjete da se temeljitost kontrola može usmjeriti na njihove najvažnije interese, na što itekako imamo pravo, bit će motiviraniji povećati učinkovitost i brzinu svojih graničnih pregleda.(D.J.)

Prof. dr. sc. Željko Marušić, Fakultet prometnih znanosti Zagreb

OBJAŠNJENJE POLICIJE

Dogovor iz Bruxellesa osigurat će bolju protočnost prometa

 

 

Na upit o situaciji s prometom, prohodnosti i zastojima na hrvatsko-slovenskoj granici, iz policije (MUP-a RH) dobili smo sljedeće objašnjenje:

- Stupanjem na snagu Uredbe (EU) 2017/458 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. ožujka 2017. godine o izmjeni Uredbe (EU) 2016/399 u pogledu jačanja kontrola provjerama u relevantnim bazama podataka na vanjskim granicama EU, dana 07. travnja 2017. započeto je s provođenjem sustavnih provjera svih putnika koji prelaze preko državne granice na vanjskim granicama, ali sukladno obvezi iz Uredbe i na unutarnjim granicama prema Mađarskoj i Republici Sloveniji.

Zbog primjene navedene Uredbe, kao i povećanog broja putnika preko graničnih prijelaza uslijed početka uskršnjih blagdana, došlo je do smanjenja protočnosti prometa putnika preko graničnih prijelaza odnosno povećanja vremena čekanja za prelazak granice. Za očekivati je sličnu situaciju i u vrijeme turističke sezone, kada su zbog velikog povećanja prometa nastajale gužve i u ranijim godinama kada se nije primjenjivala navedena Uredba.

Odgovornom primjenom navedene Uredbe, a sukladno dozvoljenoj derogaciji primjene načina obavljanja granične kontrole, granična policija Republike Hrvatske je primijenila odredbe članka 8. stavka 2a. i čl. 9. Zakonika o schengenskim granicama, te provodila ciljanje provjere naspram građana Europske unije s pravom slobode kretanja, pri tome provodeći potrebno profiliranje putnika sukladno analizi rizika.

Također, dana 11. travnja 2017. godine, sukladno proceduri propisanoj u Uredbi, putem Stalnog predstavništva Republike Hrvatske u Briselu, poslana je notifikacija Europskoj komisiji, svim zemljama članicama i Europskoj agenciji za graničnu i obalnu stražu o provođenju ciljanih provjera umjesto sustavnih na svim graničnim prijelazima s Republikom Slovenijom i Mađarskom, a od 27. travnja do 07. listopada 2017. godine i na graničnim prijelazima u zračnim lukama.

Napominjemo kako granična policija koristi svu raspoloživu tehničku opremu i ljudske potencijale kako bi se neutralizirali učinci provedbe Uredbe u pogledu protočnosti, odnosno vremena čekanja za prelazak državne granice.

Granična policija Republike Slovenije prakticirala je primjenu ciljanih provjera tek nakon što bi čekanje na njihovim graničnim prijelazima iznosilo oko 2 sata. Svakako je za očekivati da će navedeni dogovor postignut u Bruxellesu utjecati na bolju protočnost prometa, odnosno na kraće vrijeme čekanja prilikom prelaska granice.

Na graničnim prijelazima s Republikom Mađarskom primjenjuju se ciljane provjere kada su ispunjeni uvjeti navedeni u Uredbi (EU) 2017/458 dok se na graničnim prijelazima na vanjskoj granici (Srbija, BiH, Crna Gora) primjenjuju sustavne provjere, uz moguću primjenu čl. 9. Zakonika o schengenskim granicama.

Granična policija Republike Hrvatske ne raspolaže saznanjima da su sustavne provjere na graničnim prijelazima prouzročile određene štetne učinke.

Ured glavnog ravnatelja policije

Možda ste propustili...

OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA I VUKOVAR U POVODU 18. STUDENOGA

Učinimo to, učinimo za zajedničko bolje danas i sutra

VUKOVAR 18.11.1991. - 18.11.2017. (IV.), AUTENTIČNA SVJEDOČANSTVA

Damir Markuš Kutina: Dužni smo pričati istinu o Vukovaru i Domovinskom ratu

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

VUKOVAR 18.11.1991. - 18.11.2017. (IV.), AUTENTIČNA SVJEDOČANSTVA

Vilim Karlović: Jedino dragom Bogu mogu biti zahvalan što sam danas živ

2

VUKOVAR 18.11.1991. - 18.11.2017. (IV.), AUTENTIČNA SVJEDOČANSTVA

Damir Markuš Kutina:
Dužni smo pričati istinu o
Vukovaru i Domovinskom ratu

3

OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA I VUKOVAR U POVODU 18. STUDENOGA

Učinimo to, učinimo za zajedničko bolje danas i sutra