Objavljeno 2. svibnja, 2017.
Prvi dan svibnja početak je provođenja redovitih mjera obrane od tuče, koja je u ingerenciji Državnog hidrometeorološkog zavoda. Premda područje Osječko-baranjske županije nije definirano kao najugroženije, poput sjevernog i sjeverozapadnog dijela Hrvatske, dovoljno upozorenje je prošlogodišnja (od 1. svibnja do 30. rujna) šteta od tuče i olujnoga vjetra procijenjena na nešto više od 166 milijuna kuna. Od ukupnog iznosa, šteta kod fizičkih osoba iznosila je 100-tinjak milijuna kuna. U spomenutom je razdoblju na području OBŽ utrošena 301 raketa za obranu od tuče te 9598 litara meteorološke otopine srebrnog jodida za prizemne generatore. Pojave sugradice bilo je u pet dana na ukupno osam postaja, a na 18 postaja zabilježena je tuča u devet dana. Šteta je zabilježena na šest postaja u tri dana (u lipnju i srpnju), kada su proglašene i elementarne nepogode. Kao i uvijek uoči ili početkom svibnja, postavlja se pitanje je li sustav obrane od tuče učinkovit i je li on, uopće, potreban između ostalog i zato što se za njega izdvajaju ne tako mali iznosi iz državnog i drugih proračuna.
“Okreću ploču”
Županija je, primjerice, prošle godine sustav sufinancirala s približno milijun kuna, a isti je iznos predviđen i za ovu godinu. Svojevremeno su zbog tvrdnji o neučinkovitosti protugradnih mjera “padale glave”, čak i u DHMZ-u, čiji je čelni čovjek u nekoliko navrata isticao kako u svijetu nema ni jednog jedinog dokaza da je obrana od tuče učinkovita i isplativa. Je li to razlog njegove smjene ili nešto posve treće sada nije važno, ali je njegova izjava sigurno, bar djelomično, “zapalila fitilj”. Kako bilo da bilo, ova se mjera u nas i nadalje provodi, a početak svibnja vrijeme je kada su, upravo zbog ledonosnih kumulonimbusa, oči poljoprivrednika i te kako usmjerene u nebo. Većina ih je relativno zadovoljna učinkovitošću sustava, premda ističu kako bi moglo biti i bolje. Posebice se to odnosi na poljoprivrednike s područja u kojima je prošle godine proglašena elementarna nepogoda. Stoga, umjesto da čekaju prekriženih ruku i gledaju u nebo, mnogi “okreću ploču” i obraćaju se osiguravajućim kućama.
- Više od protugradne obrane pouzdam se u osiguranje usjeva. To činim redovno i zadovoljan sam - priča Šandor Sabo, poljoprivrednik iz Karanca, naglašavajući kako ne osigurava sve površine, već one s rizičnijim kulturama.
Nema zabrane
U posljednje vrijeme sve se više priča o zabrani korištenja protugradnih raketa nakon ulaska Hrvatske u EU, no ova nagađanja struka demantira. Dokaz tome su i prošle godine ispaljene rakete te javno nadmetanje raspisano za nabavu novih. Crv sumnje možda se pojavio zbog toga što su neke zemlje EU-a odbacile ovakav način obrane od tuče, dok je kod nas još uvijek na snazi. Zato i svoje obveze prema DHMZ-u, vezane uz sustav obrane od tuče, redovito ispunjava Osječko-baranjska županija, za razliku od nekih drugih županija i Grada Zagreba, na što se već nekoliko godina upozorava.
- Za prošlogodišnju sezonu obrane od tuče na branjenom području Osječko-baranjske županije može se zaključiti da je realizirana uz vrlo povoljne statističke pokazatelje o krutim oborinama i zabilježenim štetama koje nisu imale značajnije posljedice za poljoprivredne kulture. U definiranju plana rada za ovu godinu temeljni je zahtjev održanje sustava obrane od tuče uz najracionalnije poslovanje - ističe dožupan osječko-baranjski Željko Kraljičak, potvrđujući kako postoje mišljenja da takva obrana nije učinkovita, ali smatra kako je njezina provedba nužna kao prevencija. - Police nisu visoke, posebice kada se zna da ih sufinancira ministarstvo - naglašava Kraljičak.
Ivica GETTO
Trošiti državni novac na obranu od tuče smatra se gubitkom
Zanimljiv je dopis koji je svojevremeno sastavljen u DHMZ-u, a dostupan je na internetu. Između ostalog, u njemu stoji kako je svjetska znanstvena i stručna zajednica jedinstvena u stavu da trenutno naša spoznaja o poznavanju fizikalnih procesa u oblaku i mogućnost njihova predviđanja, a samim tim i djelovanja na eventualnu njihovu promjenu, još nisu na razini da bi se operativno provodila obrana od tuče. “Stoga, trošiti državni novac na OT (obranu od tuče) smatra se potpunim gubitkom. Bolje je ta sredstva prenamijeniti na nešto korisnije, kao na primjer za naknadu nastalih šteta od tuče, ali i ulaganja u daljnja istraživanja. Državni hidrometeorološki zavod kao državna institucija za meteorološku struku, dužan je izvijestiti javnost o dosadašnjim znanstvenim ispitivanjima i rezultatima opravdanosti OT-a, kao i stajalištu Svjetske meteorološke organizacije”, napisano je.
Baranja bez raketne stanice
Na području Baranje nema ni jedne (aktivne) stanice za lansiranje protugradnih raketa, jer ni jedna nije obnovljena nakon mirne reintegracije. Obrana od tuče bazirana je na generatorima koji zrače meteorološke otopine srebrnog jodida. Između Dunava, Drave i Mađarske ima 20-ak generatora za koje su zadužene po dvije osobe, stalno povezane s nadležnima u Državnom hidrometeorološkom zavodu.
300
raketa za obranu od tuče te:
9598
litara meteorološke otopine za prizemne generatore potroši se u jednoj sezoni u OBŽ-u