1. TEMA:

Neovisno o tome koji izvor promatramo, koje podatke uspoređujemo, je li to 5, 10, 15 ili 20 tisuća ljudi, činjenica je da iz ovog grada ljudi odlaze. Rast i razvoj grada odavno su stali, a grad mora rasti da bi funkcionirao, to je svrha gradova ove veličine. Gradska uprava koja će raditi u mandatu iduće četiri godine drži u svojim rukama ključ budućnosti ovog grada. Ne bude li u te četiri godine osiguran pomak, ne bude li se osigurao rast i razvoj, bit će vrlo teško ikada više to ispraviti. Dakle, koje su to konkretne mjere koje imate u planu, koji su to potezi koje želite povući kako biste osigurali da se proces iseljavanja zaustavi, da se preokrene, da se osigura dolazak ljudi u Osijek, ostanak onih koji dolaze na Sveučilište, kako ovaj grad učiniti živim...?

Prije svega, rekao bih da je odlazak ljudi iz Osijeka sigurno jedan od najvećih problema, ako ne i najveći, s kojima se naš grad suočava i svakako je velika odgovornost, ali i najvažniji zadatak buduće gradske uprave upravo rješavanje tog problema. Siguran sam da je ključ rješenja tog problema gospodarstvo, povećanje zaposlenosti u gradu Osijeku, jer ljudi ne bi otišli da su mogli ovdje živjeti od svog rada. Dakle, sve one mjere koje sam naveo za gospodarstvo ključne su. Nadalje, potrebno je pružiti i druge uvjete, kao što su povećanje rodiljne naknade, vratiti ih bar na one vrijednosti koje su bile od 2009. do 2013. godine, prije nego što ih je aktualna gradska vlast smanjila. U konačnici trebamo svakako imati pravedne socijalne mjere da najugroženiji građani mogu imati snižene cijene vrtića i drugih usluga te zaustaviti iseljavanje najboljih studenata potičući ih da ostanu u Osijeku.

Naravno da je najvažnije stvoriti pretpostavke za veće zapošljavanje i smanjenje nezaposlenosti, mi smo na tome radili kroz industrijsku zonu Nemetin, gdje smo uložili više od tridesetak milijuna kuna. Ovih dana dolazi prvi investitor koji će otvoriti taj objekt i do kraja godine očekuje se zapošljavanje oko 100 osoba. Drugi vrlo značajan element odnosi se na IT sektor, gdje pregovaramo i mislim da smo u završnoj fazi da osiguramo uvjete za IT park. Treće, bitno je da zajedno s državom i s privatnim kapitalom stvaramo uvjete za razvoj radnih mjesta u gradu Osijeku. Mi smo neposredno u tome sudjelovali, utječemo na procese, i premda i nije naša izravna zasluga, stvaramo klimu u kojoj je privatni kapital uložio više od 500 milijuna kuna u ovaj prostor i uz koji se veže stotinjak novih radnih mjesta. Dakle, to je model, trebamo raditi i razvijati se.

Replika Dragan VULIN: Uvažavajući rad gospodina Vrkića, smatram da se grad presporo razvijao. U četiri godine kroz gradski proračun prošlo je više od milijardu i pol kuna, dakle, tih je ulaganja trebalo biti puno više i trebali bismo govoriti o tisućama novih radnih mjesta, ne stotinjak.

Replika Ivan VRKIĆ: U protekloj godini oko 900 osoba više je zaposleno. Sve ide sporo, nije to specifikum grada Osijeka, nego države, koja je spora i neučinkovita.

Replika Miroslav ŠIMIĆ: Aktualni gradonačelnik trebao bi više govoriti o tome što je zaista napravio da ljudi koji odlaze ne odu iz Osijeka, nego da danas ovdje slušamo o projektima koji će tek doći na red. Zamjeram gradskoj upravi neotvaranje IT akademije.

Replika Ivan VRKIĆ: Ne vidim što će nam akademija kad imamo Sveučilište, i to vrlo ozbiljno, koje je organiziralo poseban program.

Replika Kristijan ŠIMIĆIĆ: Deplasirano je, gospodine Vrkić, govoriti o zaposlenjima kad ste sami izjavili da vi ne možete ništa napraviti oko pitanja nezaposlenosti u Osijeku. Ja bih se na vašem mjestu povukao i pustio mlađe da odrade posao jer vidim da su mi ruke vezane.

Replika Ivan VRKIĆ: Rado bih prihvatio vašu sugestiju da dam ostavku kad bih u vama vidio da vi imate rješenja koja ja nemam.

Replika Miroslav VANEK: Gospodine Vrkiću, dakle, da ne biste opet dali 50.000 kuna firmi gospodina Šimičića za tuš na Srednjoškolskom igralištu koji se ne koristi? Tada ste rekli da je to potpora osječkoj firmi.

Replika Ivan VRKIĆ: Dao bih, ponosan sam jer smo mi dali prvi novac i jer prepoznajemo one koji vrijede, koji su brend.

Mi smo proučavali zašto su ljudi otišli iz Osijeka i zašto su sretni što su otišli iz Osijeka. Znači, tu imate dva segmenta, jedan je psihologija straha, jednog beznađa, a drugi je ekonomsko pitanje. Što se ekonomskog pitanja tiče, za to je potrebno više vremena, sve je povezano, Sveučilište, Centar za poduzetništvo, poduzetnici, zapravo, prije svega politika treba shvatiti da se ne treba miješati u gospodarstvo. Mi smo sjeli s poduzetnicima i oni su rekli da nisu zadovoljni potporama koje se nude u gradu Osijeku. Što se tiče psihologije straha i beznađa, ako pogledate što ljudi koji su otišli iz Osijeka govore, to je da se u njihovim novim zemljama politika ne miješa ni u što, znači, apsolutno si slobodan, ne moraš biti član neke stranke da bi dobio posao, ne moraš se bojati hoćeš li nešto reći, hoćeš nešto lajkati pa zbog toga imati problema, kao u Osijeku.

Demografija je kompleksno pitanje, obuhvaća skrb o svim društvenim i ljudskim djelatnostima. Imam namjeru osnovati ured za demografiju pri gradskoj upravi, dakako ne zapošljavati nove ljude, nego iskoristiti već postojeći kadar, uz vrhunske stručnjake koji rade unutar HDZ-a na nacionalnoj razini na tim pitanjima, da u kratkom roku kreiraju projekt zaustavljanja iseljavanja. Među prvim mjerama je povećanje jednokratne pomoći za novorođenčad u skladu s tim koje je to dijete po redu. No mislim i da je nužno stvoriti ozračje u kojemu će se djeci nuditi više i pripremati za tržište rada ravnopravno s drugim dijelovima Hrvatske. Moramo se riješiti visoke politiziranosti našeg društva, trebamo stvoriti otvoreno i poticajno ozračje koje će privući investitore da realiziraju svoje planove upravo u Osijeku i otvore radna mjesta.

Mladi iz Osijeka odlaze zbog nepravde, boli ih nepravda zbog stranačkog uhljebljivanja i zapošljavanja preko veze. Novim stilom upravljanja ubrzat ćemo maksimalno birokraciju, bit ćemo ohrabrenje i jamstvo investitorima da se odluče za Osijek i otvore radna mjesta. Moji partneri i kolege koji sudjeluju u kampanji, među ostalima, Matija Kopić, vlasnik i osnivač Farmerona, i Zrinka Vlašić, dugo godina rade s investitorima koji ne žele doći u Osijek upravo zbog istih ljudi koji se stalno vrte u politici i koji to ne dopuštaju. Kombinacija investicija i poticanja start-upova koji će zapošljavati mlade i dugoročno stvarati radna mjesta osigurat će da obitelji žele ostati, jer će imati radno mjesto. Osim toga planiramo pomoći svima onima koji su odlučili zasnivati svoje obitelji u Osijeku, pomoći besplatnim vrtićem, osiguravanjem besplatnih udžbenika i poticanjem na novorođenče.

Mislim da se većina nas slaže da je razlog odlaska ljudi iz našeg grada prije svega ekonomska nestabilnost i neizvjesnost, a zatim socijalna ili društvena nepravda. Samo promjenom toga možemo osigurati da nam ljudi odlaze u manjem broju. Kada govorimo o ekonomskoj neizvjesnosti i nestabilnosti, gradska uprava treba poticati poduzetništvo oslobođenjem od komunalnih doprinosa i komunalnih naknada kod novih investicija. Mi imamo program koji je povezan s brojem novouposlenih, i planiramo veće subvencije gospodarstvu jer je to u Osijeku najniže od svih velikih gradova. Osijek mora puno više ulagati u gospodarstvo, a što se tiče socijalne nepravde, transparentnim radom gradske uprave i onoga što sam na početku rekao, transparentnim natječajima za zapošljavanje, trebamo pokazati da u ovaj grad želimo uvesti red i pravednost.

Iz Osijeka nisu otišli samo nezaposleni nego su otišli i zaposleni i visokoobrazovani ljudi koji su imali zavidna primanja. To me ponukalo da ne razmišljam samo o ekonomskoj komponenti nego i onome što Osijek nudi. Smatram da budući gradonačelnik mora puno uložiti u organizaciju života u gradu Osijeku i podići razinu kulture življenja. Imam program kojim ću se zalagati da se olakša osiguranje životnog prostora za mlade roditelje, Grad treba graditi stanove za najam pod posebnim uvjetima i spasiti ih od kredita. Treba povećavati kapacitete osječkog sveučilišta. Dobili smo Stomatologiju, za koju je izuzetno zaslužan kolega Sikora, koji je moj zamjenik. Imamo studij arhitekture, na čemu sam i ja radila deset godina. Povećanjem kapaciteta povećat će se i broj studenata koji izlaze sa Sveučilišta, a one izvrsne treba proširenjem poduzetničkog inkubatora zadržati.

Osijek treba staviti u fokus nacionalne politike, a demografija jest nacionalno pitanje. Dakle, temelj te politike mora nositi država, posebno prema Slavoniji i Baranji. Hrvatska ne može biti podijeljena na dvije Hrvatske, onu koja jest i onu koja nije bila u ratu. Kako je smanjen porez na turizam, i to je podiglo cijelu tu regiju, tako se bez intervencije države, bez drukčije porezne politike prema Slavoniji i Baranji neće moći ništa veliko napraviti. Mi možemo malim palijativnim mjerama pokazati da nam je stalo do populacijske politike. Kad sam bio gradonačelnik, jednokratna rodiljna naknada bila je 4000 kuna, tako će biti i sada. Trebamo nagrađivati izvrsnost, posebno maturanata, studenata, davati olakšice za obitelji koje imaju djecu u vrtićima. Nerealno je govoriti o besplatnim vrtićima, mora postojati cenzus i na temelju toga određivati razinu socijalne politike.

2. TEMA:

Druga nam je tema obrazovanje, uvjeti, vrtići, škole... Zaustavljanje demografskih negativnih trendova i razvoj i rast kreću od onoga što možemo u ovom gradu pružiti djeci i njihovim roditeljima. Grad ima utjecaja na poslovanje i na rad vrtića i osnovnih škola, može osiguravati potpore studentima i srednjoškolcima. Naše je pitanje kako osigurati ravnopravne mogućnosti svima, kako pronaći izvrsne među onima koji kreću u život u Osijeku, kako pomoći onima koji nisu izvrsni, ali trebaju pomoć.

U Osijeku je nezaposleno 7900 ljudi, od toga 60 posto ljudi sa srednjom stručnom spremom, 22 posto s osnovnom školom, devet posto bez osnovne škole i šest posto s visokom stručnom spremom. Sama obrazovna struktura nezaposlenih govori o dramatičnom stanju obrazovanja u našem gradu i u Hrvatskoj. Bez drukčije paradigme odnosa prema Osijeku i Slavoniji i Baranji grad može samo palijativnim mjerama i nusprojektima nekima pomoći oko subvencioniranja, prekvalifikacija. Više od 30 posto nezaposlenih ima više od 50 godina, i o tome moramo voditi računa. Grad treba tražiti način da prema kriteriju pravednosti i jasnih standarda određivanja imovinskog cenzusa nešto učini. Što se tiče vrtića, ne možemo govoriti o besplatnim vrtićima, ali možemo govoriti o subvencioniranju ako netko ima dvoje ili troje djece, ako netko ima hendikepiranu djecu.

Da bi djeca bila ravnopravna, i sam start njihova obrazovanja mora biti ravnopravan i voljela bih da svi mali Osječani idu u vrtić. Smatram i da vrtić treba raditi, bar neki, i u poslijepodnevnim satima. Također, u vrtiću, a poslije i u osnovnoškolskom obrazovanju jedan dio igre odnosno nastave mora biti posvećen i gradu Osijeku, jer tako ih odmalena učite da vole svoj grad. Što se tiče sveučilišta, brojka od 22.000 studenata od prije nekoliko godina sada je smanjena iako imamo dva nova studija. Želim budućem gradonačelniku da taj broj ode bar na 25.000 studenata, da se naši studenti vraćaju u Osijek iz Novog Sada, Pančeva, Brčkog, Tuzle, Mostara. Jer time će biti lakše njihovim roditeljima, a bojim se i zbog kvalitete obrazovanja koje dobijaju tamo.

Trebamo raditi na što kvalitetnijem odgajanju i obrazovanju naše djece. Tim kojem sam na čelu neće zastupati ideju o besplatnim vrtićima, mislimo da gradska blagajna nije spremna u ovom trenutku za to, ali želimo da djeca u vrtićima imaju kvalitetnu brigu, znači s dovoljnim brojem odgojiteljica, da roditelji ne moraju nositi potrepštine za svoje najmlađe. Daleko je najvažnije da se u predškolski odgoj uvedu programi koji se uvode na zapadu, pa čak i kod nekih naših istočnih susjeda, gdje bi djecu ostavljali od najmanje dobi uz igru, učili strane jezike i nešto o novim tehnologijama. Što se tiče škola, nažalost imamo problema s brojem školaraca i imamo mogućnost da sve veći broj škola uvede jednosmjensku nastavu.

Besplatni vrtići i udžbenici doista su mogući na projekcijama sljedećeg proračuna koji će na temelju veće gospodarske aktivnosti biti veći. S obzirom na to da se bavim u privatnom sektoru edukacijama, znam da nam treba kvalitetnih ljudi i lidera koje moramo odgajati već od vrtića. Imamo franšizne programe koji djecu igrom zapravo pripremaju za budućnost, dakle od njih stvaraju lidere, djeca uče raditi u timovima, razvijaju kreativnost i inovativnost. To moramo nastaviti u osnovnim školama. Glavni je problem u osnovnim školama političko kadroviranje profesora. Ne možemo dopustiti da našu djecu uče prosječni ili ispodprosječni profesori koji su na temelju stranačke iskaznice dobili posao.

Replika Miroslav VANEK: Znate li kolika je ekonomska, stvarna cijena vrtića za jedno dijete?

Replika Kristijan ŠIMIČIĆ: Da bi Grad financirao vrtiće, za sve školarce, s obzirom na to da ih već s 30 milijuna kuna financira, potrebno je 16 milijuna kuna.

Replika Anto ĐAPIĆ: Spomenuli ste da su političkim linijama zaposleni neki nastavnici. Ja sam od 2005. u osječkoj politici, nisam nikad reagirao za zapošljavanje nekog nastavnika u osnovnoj školi.

Replika Kristijan ŠIMIČIĆ: Da ste možda bolje i aktivnije radili svoj posao, ja uopće ne bih imao potrebu iznijeti to jer ovo su informacije s terena od onih kolega koji čekaju posao.

Replika Anto ĐAPIĆ: Ja sam radio svoj posao jako dobro, a na izborima ćemo vidjeti kako ćete proći vi, a kako ja.

Kvaliteta od samog početka. Dakle, prema svim standardima osječki vrtići, odnosno centar za predškolski odgoj, ne raspolažu dovoljnom količinom stručnih ljudi, odnosno zadovoljene su potrebe za 600-tinjak djece, a osječke vrtiće trenutno pohađa oko 2700 djece. S druge strane trebati dati mogućnost svoj djeci da uče strane jezike od najranije dobi da roditelji koji žele da im djeca uče strane jezike ne moraju plaćati skupe škole stranih jezika. Potrebno je razvijati izvrsnost, poticati djecu, pronalaziti talentiranu djecu , za to su potrebni u sklopu osnovnih škola također stručni timovi sastavljeni od pedagoga, psihologa, sociologa, ali i skrbiti se o djeci s posebnim potrebama, te o djeci koja imaju problema s učenjem. I tu je nužno pružiti podršku roditeljima. Vrtiće u dvije smjene treba uvesti kao pilot-program u prvih šest mjeseci.

Pozivam sve neka pogledaju na našim web-stranicama gde je vrlo široko napisano sve za osnovno školstvo. Što se tiče vrtića, bio samo predsjednik upravnog vijeća Centra za predškolski odgoj. Smatram da se neke intervencije vezane uz cijenu mogu napraviti, neke nepravde možda ispraviti, međutim zaboravljate da se sva ta smanjenja odražavaju na materijalni, odnosno radni status tih odgojiteljica, znači roditelji se ne žale toliko na cijene koliko se žale da jedna teta radi cijeli dan, da jedna teta radi s bebama. Znači, ostvarivanjem uvjeta za zaposlenike će se stvoriti kvaliteta. Što se tiče sveučilišta - znamo da se grade fakulteti, znači upucava se u beton. Zašto se ne bi radilo na tome da se dovedu svjetska imena u određenim područjima znanosti da predaju u Osijeku?

Velika razlika između pedagoških standarda i materijalnih mogućnosti Grada, ali ono što je u cijeloj priči dobra stvar je to da se ovih posljednjih godina kadrovski obnovilo, dosta je zaposlenika otišao u mirovinu, došli su mlađi ljudi i mislim da smo broj odgojitelja. Što se, pak, tiče škola, mislim da je za grad jako važno, a govorimo svi o jednakim uvjetima, da smo postigli da u školama nema više gladne djece, jedan dio plaća Grad, jedan dio je išao iz europskih fondova. U školi više nema invalida koji nemaju svoje asistente. Zatim, što je jako važno, od 18 škola 16 ih ima produženu nastavu. Također, od ove godine radi na uvođenju centra izvrsnosti, gdje ćemo plaćati mentore za darovitu djecu, a druga je stvar da smo uveli i prema socijalnim kriterijima stipendiranje djece.

Replika Kristijan ŠIMIČIĆ: Meni je zanimljivo da vi govorite o asistentima. To je projekt koji financira Europska unija, dakle to nije direktna uloga Grada, koji je samo sudjelovao u tome.

Replika Ivan VRKIĆ: Nije samo sudjelovao nego je pridonio s gotovo pola ili više nego oni.

Replika Miroslav VANEK: Kad je bio izbor za ravnatelja, ja kao predsjednik i članovi upravnog vijeća, što sam smatrao da je normalno, pozvali smo prijavljene kandidate na razgovor. To je bio šok - zašto ja pozivam kandidate na razgovor?

Replika Ivan VRKIĆ: Recite ime i prezime, tko je intervenirao?

Replika Miroslav VANEK: Za koga? Govorio sam o izboru ravnatelja. Bilo je na Gradskom vijeću. Je li zaposlena šogorica gradskog vijećnika...

Replika Ivan VRKIĆ: Jesam je ja zaposlio?

Replika Miroslav VANEK: A tko ju je zaposlio, pa jesmo bili na sastanku?

Replika Ivan VRKIĆ: Ja sam intervenirao za nju?

Replika Miroslav VANEK: Bio je sastanak i rekli ste da smatrate da je ona vaš kandidat.

Replika Ivan VRKIĆ: Ona je imala najbolje reference.

Replika Miroslav VANEK: Pa kako vi znate kad niste bili član upravnog vijeća?

Kada govorimo o školi i predškolskom odgoju, smatram da vrlo vjerojatno u sljedećih nekoliko godina Grad neće imati u svom proračunu dovoljna sredstva za besplatne vrtiće i udžbenike svima i smatram da za to nema ni potrebu. Svakako jesam za besplatne vrtiće i udžbenike, ali prema socijalnom ključu i socijalnom kriteriju u skladu s mogućnostima proračuna Grada i s vjerom da će za nekoliko godina biti moguće da svi imaju te besplatne udžbenike. Međutim osvrnuo bih se na onu pozitivnu selekciju i što planiramo uvesti da one najbolje studente u okviru nekih financijskih mogućnosti, recimo 200-tinjak najboljih studenata Osječana i Osječanki s našeg sveučilišta, Grad pomogne mjesečnom naknadom. Recimo za njih 200-tinjak po 2000 kuna mjesečno, to je za šest mjeseci oko 2,4 milijuna kuna ugrubo. Onima najboljima koji završe studij, a ne nađu posao treba pomoći određenom vrstom stipendije šest mjeseci, da ostanu u Osijeku.

KAKO POKRENUTI OBRTNIKE I PODUZETNIKE?

3. TEMA:

Svi spominju novac potreban za obrazovanje, kulturu, sport, socijalu... Gdje ga naći? Kako omogućiti da se grad ekonomski razvija? Teorija kaže da uspjeh počiva na malim i srednjim poduzetnicima. Što grad konkretno može učiniti kako bi omogućio ljudima s idejom da ju u Osijeku realiziraju, kako im možete pomoći da lakše pokrenu posao, njegov razvoj i rast?

Mi smo u odnosu na prethodne godine podigli poticaje za poduzetnike negdje na razini od milijun kuna. Ali ono što možemo učiniti jest da kombinacijom različitih mjera pomognemo podizanje razine aktivnosti poduzetnika koji onda imaju veću mogućnost zapošljavanja. Primjerice, to smo učinili kroz smanjenje cijene najma poslovnih prostora u pothodniku, gdje smo gotovo za nula kuna davali prostor i pokazalo se da je taj prostor sada gotovo pun. Jako je važno da mi radimo na velikim projektima kao što je to primjerice IT. Tu je i priča vezana uz aglomeraciju gdje smo podnijeli projekte negdje na razini 40 milijuna eura, a gdje ćemo moći kroz turizam, kulturnu baštinu, a i neposredno pomaganje poduzetnika, utjecati na to da se pojača snaga poduzetnika koji će onda moći zapošljavati veći broj ljudi i razvijati svoje poslove.

Postoje različiti poticaji, gradski, državni, na razini EU-a. Često se to preklapa, svatko može otići u centar za poduzetništvo i dobiti sve informacije. Međutim, problem je što se takve informacije dobivaju u Centru za poduzetništvo, a ne u gradskoj upravi i zato ćemo otvoriti jedna vrata za sve poduzetnike. Čuli smo od potencijalnih investitora da oni nemaju s kime razgovarati, nego ih šalju od vrata do vrata, što je stvarno deplasirano i za neku malu općinu, a kamoli za grad Osijek. Zaboravljamo jedan veliki gospodarski potencijal, a to je kreativna industrija. Informatički sektor i startupovi, novi obrti, međutim, posebno je kultura grada Osijeka neiskorišten gospodarski potencijal. Vi imate manifestaciju koje ne da imaju, nego nemaju uopće potporu Grada, kao što je UFO, Re Art i slično. Varaždinski Špancirfest je samo Re Art puta pet ili deset, zato što su imali jaku podršku.

Prvo, činjenica je da Grad ne raspolaže jedinstvenim registrom svih svojih zemljišta, odnosno prostora. Oni nisu objedinjeni u jedan dokument, na jednome mjestu, tako da ne postoji jasan pregled kojim se sve prostorima, odnosno zemljištima raspolaže. Kroz kontakte s malim i srednjim obrtnicima došla sam do spoznaje da ono za čime oni najviše žude jesu informacije. Informacije, konkretne informacije o načinima prijavljivanja projekata na europske fondove itd. Nemaju jedno mjesto kamo mogu doći i dobiti sve što im treba. Sele ih od vrata do vrata, teško dolaze do dozvola, teško se uopće i pokreće obrt. Potrebna im je financijska potpora, ali i potpora u obliku ključnih informacija. Moramo isto tako raditi na poreznim olakšicama za obrtnike koji ne mogu biti jednako tretirani u Zagrebu i u Osijeku. Daleki je vremenski odmak od Domovinskog rata, ali utjecaj je i dalje prisutan u izgubljenim godinama i prilikama.

Osijeku treba kvalitetnih uzora koji će potaknuti druge da se ohrabre i da vjeruju u sebe i u Osijek. Jedan od glavnih problema je što je 60 posto proračuna, dakle negdje oko 270 od 440 milijuna kuna, usmjereno na materijalne troškove, ostale troškove i plaće. Kad bi dio toga usmjerili prema mladima, a mladih ima u Osijeku, mislim da bi se situacija počela mijenjati. U Osijeku ima približno 20.000 studenata, znači, 20.000 mozgova nalazi se na promjeru od deset kilometara od kojih imate bar 1000 genijalaca, jer otprilike u generaciji postoji dva do tri posto ljudi koji su osuđeni na uspjeh. Mi ih moramo identificirati i maksimalno im pomoći. Kad vi takvom jednom mladom čovjeku omogućite besplatan prostor, kompletne režijske troškove, platite mu i struju, i internet, i vodu, i omogućite im računalo, taj čovjek će u godini dana nešto proizvesti.

Replika Ivan VRKIĆ: Točan je podatak o proračunu, ali moram reći da je ova gradska uprava smanjila broj zaposlenika za 25, a u cijelom sustavu za 125, što je ušteda od približno deset milijuna.

Replika Anto ĐAPIĆ: Kritizirati djelatnike uprave nije korektno. Dakle, mi imamo vrlo vrijedne ljude u gradskoj upravi, a ako je politika loša, kritizirajte politiku.

Replika Kristijan ŠIMIČIĆ: Ja ni jednom riječju nisam prozvao ni jednoga djelatnika. Mislim da ljudi rade svoj posao, a ako postoji problem, on je u menadžmentu zadnjih 26 godina.

Replika Anto ĐAPIĆ: Vi ne možete niti pamtiti što je bilo u 26 godina, nemojte tako govoriti. Ja znam što sam napravio u svom mandatu.

Replika Kristijan ŠIMIČIĆ: Gospodine Đapiću, da ste dobro radili, vi biste dobili još jedan mandat.

Replika Anto ĐAPIĆ: To je posebna priča, ja sam dva puta dobivao izbore. Rekli ste da je 26 godina nesposobna vlast, a imate 28 godina. Nemojte tako.

Kako ostvariti više sredstava da bi ona mogla biti uložena u ovaj grad. Naravno, jednostavno je reći da treba povećati prihode i smanjiti rashode, to zvuči jako pametno. Kako? Smanjivanje rashoda predstavili smo kao jedan od naših planova, mislimo ići u organizaciju gradskih poduzeća na način da ljudi koji tamo rade ne izgube posao, ali da imaju manje politički postavljnih šefova, i da imaju zajedničke službe objedinjene u jedno društvo. Sredstva koja uštedimo racionalnijim ponašanjem gradskih poduzeća mislimo uložiti u razvijanje gospodarstva sufinanciranjem kamata na poduzetničke kredite. Grad Osijek ima jednu liniju preko koje se to radi, ali značajno ispod onoga što bi trebalo. Mi danas nemamo jasno vidljiv katalog poticaja, katalog potencijalnih investicija, kataloge nekretnina i poslovnih prostora, oni nisu na webu Grada. Pokušajte to naći na stranicama Ludbrega ili Ivanca, pa ćete vidjeti.

Kako pomoći obrtnicima i poduzetnicima? Ja moram reći da Grad ne može samo davati, Grad taj novac mora stvoriti. Postoje zakonske odredbe i pravila koja kažu kako stjecati namjenska sredstva za trošenje. Tu prije svega mislim na program pripreme građevinskog zemljišta gdje sad možete vidjeti primjer gradnje zgrade I. gimnazije koja otvara jedan sasvim novi prostor u osječkoj Retfali za gradnju. Veliki je dio zemljišta u vlasništvu Grada i otvorit će se nova građevinska zona u kojoj će građani u atraktivnom dijelu Osijeka moći rješavati stambeno pitanje. Time će se potaknuti sektor i projektiranja, građevinarstva, arhitekture i infrastrukture, a kada krene građevina kreće sve. Sredstva koja će Grad ostvariti kroz prodaju zemljišta i kroz komunalni doprinos utrošit će na daljnji razvoj Osijeka. Dakle, onda će Grad imati novca.

Grad je u posljednjih deset godina učinio velike napore u formiranju gospodarskih zona, uloženi su silni financijski napori da bi se dovela infrastruktura. Međutim, mislim da to nije dostatno. Mi moramo stvarati pozitivno ozračje oko grada Osijeka. Svaka vijest koja iz Osijeka ide, a koja govori da je ovo praktički zona sumraka, plaši investitore. S druge strane treba nam jačanje kulture, turizma, njihovo povezivanje. Taj turizam može biti lovni, agrarni. Mora biti rizika u investicijama. I Grad mora biti investitor. Zato je važno što je ova uprava sačuvala financijsku stabilnost i da je naš Osijek solventan. Vuku se paralele s Rijekom, a oni su praktično pred bankrotom. Prema tome, ako budemo govorili negativno o našem gradu, teško da će netko doći s novcem. Ako budemo stvarali posebnu klimu, drugačije okruženje, kvalitetne turističke zajednice prije svega, to je naša perspektiva i budućnost.

Replika Miroslav ŠIMIĆ: Budimo realni, Rijeka je bolje vođena nego grad Osijek, pogledajte prihode po zaposleniku gradskog prijevoza i drugih gradskih tvrtki.

Replika Anto ĐAPIĆ: Uopće se ne mogu uspoređivati Osijek i Rijeka. Rekao sam odmah da grad Osijek ima jedinstvenu, specifičnu situaciju u odnosu na ostale gradove.

Replika Ivan VRKIĆ: Rijeka ima oko 500 zaposlenih na 800 milijuna kuna proračuna, grad Osijek ima 220 na 400 milijuna, pa vidite koji su to omjeri. Ali Rijeka je pred bankrotom, čitajte mišljenja revizije 2016., imaju 250 milijuna minusa, a Osijek je na pozitivnoj nuli.

Replika Miroslav ŠIMIĆ: Ja uspoređujem poslovanje poduzeća koja vodi Grad, ne govorimo o gradskoj upravi, to nema veze ni s ratom, govorim o troškovima osoblja, o prihodima. Mnogo su bolji od nas.

Smatram da upravo gospodarstvenici moraju biti temelj razvoja grada Osijeka, bez toga se ne možemo nadati ničemu dobrom ni u obrazovanju, sportu, kulturi i tako dalje. Smatram važnim da Grad mnogo snažnije pomaže poduzetnike i obrtnike koji rade u Osijeku, da to mora biti mnogo više od ovoga što je za 2017. oko milijun kuna. U konačnici smatram da konkretnim mjerama i smanjenjem komunalnih doprinosa obrnuto proporcionalno s brojem zaposlenih, dakle još snažnije nego sada, treba poticati i grad Osijek učiniti konkurentnijim. Dakle, zašto da netko dođe i investira u Osijek, a ne primjerice u Rijeku, kad smo već nju spomenuli. I na kraju ono što sam i predstavio u svome programu, One stop shop ostvarit će da sve bude na jednome mjestu. Jer jedna od glavnih prepreka investicija jest složenost birokratskog aparata i držim da to treba hitno riješiti i približiti se poduzetnicima.

ČAROBNE RIJEČI, VELIKE INVESTICIJE

4. TEMA:

Što planirate ponuditi investitorima? Koji su elementi vaših programa koji trebaju osigurati da netko odluči sagraditi svoju tvornicu upravo ovdje? Planirate li neke konkretne metode, konkretne modele, konkretne poteze koje možete povući u nadolazećem mandatu da osigurate neku veliku investiciju u grad Osijek?

U vrijeme kad sam obnašala dužnost zamjenice gradonačelnika, u gospodarskim komorama Austrije i Njemačke prezentirali smo gospodarstvo grada Osijeka i gospodarske zone spremne za izgradnju. Većina njihovih upita odnosila se na energetsku učinkovitost i hoće li oni koji dođu ovamo graditi tvornice imati kakve olakšice u vezi s tim te oko cijene komunalnog doprinosa. Tada smo oformili posebnu zonu, ne teritorijalno, nego po namjeni, tako da onaj tko bude gradio tvornicu koja visinom znatno nadmašuje volumen, recimo, ureda, plaća manji komunalni doprinos. Osim toga, takve smo projekte proglasili projektima interesa za grad Osijek i oni su imali prioritet u realizaciji.

Naš program sadržava oslobađanje od komunalnog doprinosa i komunalne naknade tijekom određenog broja godina ovisno o broju zaposlenika. Osijek treba iskoristiti svoju dobru poziciju, a imat ćemo uskoro puno bolju prometnu povezanost. Zbog toga mislim da i zapad grada treba razvijati kroz pojedine gospodarske zone, iskoristiti položaj uz autocestu. Općenito u Hrvatskoj imamo problem s administracijom, kojom se teško dolazi do krajnjeg rješenja. Zato mislimo uvesti, kao što, primjerice, ima grad Velika Gorica, investicijskog pratitelja - znači, postojala bi osoba zadužena za konkretnog investitora i sve njegove potrebe.

Tko će razumjeti poduzetnike doli sami poduzetnici koje sam okupio u svom timu. Da bi doveli investitore u Osijek, moramo imati gradsku upravu koja će im ulijevati povjerenje. Treba im osigurati besplatno zemljište, oslobođenje od komunalne naknade, poreznu zaštitu... Svaki investitor želi u što kraćem vremenu “zabiti prvu lopatu”. Da bi to bilo moguće, treba ubrzati birokraciju, a to se može samo novim modelom upravljanja. Svakom poduzetniku moramo naći anđela čuvara, osobu unutar Grada koja će mu biti desna ruka, u što kraće vrijeme omogućiti sve potrebne papire i štititi ga od političkih podmetanja i blokada ili traženja mita.

Replika Anto ĐAPIĆ: Vi mislite da toga ima kod nas?

Replika Kristijan ŠIMIČIĆ: To će građani reći.

Replika Anto ĐAPIĆ: Cijeli vaš današnji diskurs pomalo je iznenađujući. Jedna je stvar govoriti o svojim prednostima, znanjima i iskustvima, no na takav način govoriti o gradskoj upravi, o nekakvoj korupciji i mitu, to je uvreda. Postoje državne institucije koje se bave svojim poslom. Ako je neki grad transparentno djelovao posljednjih deset godina, onda je to bio Grad Osijek, neovisno tko je bio gradonačelnik. To su pokazivale i međunarodne agencije koje su davale vrhunske ocjene Gradu Osijeku za transparentno djelovanje.

Replika Kristijan ŠIMIČIĆ: Mogu shvatiti da vi kao osoba koja nije radila u realnom sektoru ne možete razumjeti kako mi gledamo na neke stvari. Ja nikoga ne optužujem, no da je situacija toliko bajna, mi ne bismo bili ovdje.

Replika Anto ĐAPIĆ: Vi optužujete zato što paušalno govorite, na način da se ljudima mora onda gaditi politika, jer taj način na koji vi funkcionirate jest sve ono što pokušavamo govoriti da ne ocrnimo svoj vlastiti grad...

Replika Kristijan ŠIMIČIĆ: Mislim da se zaista ljudima ne gadi politika zbog mene, već zbog ljudi koji su vodili politiku posljednjih godina. U konačnici o tome će odlučiti građani na izborima.

Replika Anto ĐAPIĆ: Odlučit će, ali ovo nije primjereno.

Smanjenjem odnosno ukidanjem komunalnih doprinosa na određeni rok te snižavanjem cijene gradskog zemljišta. Najvažnije je lobiranje, i tu vidim veliku ulogu gradonačelnika. U tom smislu, već sam poduzela neke korake. Bila sam na radnom ručku s gotovo pola austrijske vlade, s guvernerom Donje Austrije, koja je iskustveno poprilično nalik na Slavoniju, koja se nalazila u jednakoj ekonomskoj situaciji prije četvrt stoljeća. Također sam u kontaktu s lobistima iz Francuske i Belgije koji su spremni zauzeti se za Osijek i Slavoniju. Uz sinergiju s Vladom RH, nužno je i konačno se povezati s ostalim gradovima na području Slavonije i Baranje, stvoriti suradnju i zaboraviti politikantstvo.

Kada je riječ o velikim investitorima, to je viša razina. Bez institucionalne podrške Vlade ne možemo ništa. Pitanje je što mi imamo ponuditi. Bilo je ovdje govora o povezanosti. Mi nemamo povezanost, a vrlo smo blizu Mađarskoj, gdje je cijela mreža autocesta. Pelješki most košta dvije milijarde kuna da se ne bi deset minuta prolazilo kroz Neum, a još se ne zna kad će se završiti koridor 5C. Od 2001. HEP planira napraviti elektranu, a sada kažu da nam ne treba jer će na ovom području biti manje stanovnika. To je potpuno deplasirano. Znači, tražimo povezanost, tražimo energiju i tražimo ekološku stabilnost jer imamo problem Velike Lončarice.

Za industrijsku zonu Nemetin omogućili smo ulagaču da za nula kuna može dobiti zemljište s cjelokupnom infrastrukturom. Ovih smo dana dobili daljnjih 50 milijuna eura za Centar za obnovljive izvore, gdje ćemo moći od otpada praviti toplinsku energiju po povoljnoj cijeni za stanovnike zone. Najveći problem koji sam zatekao bili su planovi razvoja grada i urbanizacija. Ako se to ne priprema na vrijeme, dogodi se situacija da sam imao ulagača, Lesninu, koji je bio spreman uložiti deset milijuna, ali nisu mogli riješiti lokaciju. Sličan je problem nastao na primjeru Pampasa, koji ne želim politizirati, ali nas je struka dovela u situaciju da ne znamo riješiti problem koji je sasvim jednostavan, je li nešto zakonito ili nije.

Replika Danijela LOVOKOVIĆ: Mogu navesti dva primjera, neću imenovati investitore, jedan je bio u vrijeme g. Đapića, a drugi u vrijeme g. Bubala. Htjeli su graditi, svi prostorni planovi bili su na vrijeme spremni, ali nisu mogli dalje jer, kad su došli s građevinskom dozvolom, arheolozi su ih zaustavili. Jedan arheolog napravi studiju, sve je u redu, drugi je ne prihvati. Na žalost, zbog tog nekog hrvatskog jala investitori se na kraju okrenu i odu. Čak ne mogu reći ni da je to bila struka.

Replika Miroslav VANEK: Pitat ću konkretno: Smatrate li da je investiranje u Osijek unosnije nego investiranje u poslovnu zonu u Dardi ili Antunovcu? Što im Vi kao gradonačelnik kažete zašto da dođu u Osijek, po čemu je to bolje nego dolazak u Dardu ili Antunovac?

Replika Ivan VRKIĆ: U Njemačkoj vi imate situaciju da, kada netko želi investirati, gleda ima li filharmonije ili nema. Dakle, za razliku od Darde, grad Osijek nudi urbanost. Nemate točke u gradu Osijeku iz koje od točke A do točke B vozite duže od deset minuta. Ovo je sveučilišni grad, kulturološki grad, ima zračnu luku, imamo sve što je bitno. Drugi je problem što Hrvatska nema te karakteristike na svjetskom tržištu. Kako možemo biti konkurentni kada za 15 minuta vožnje dalje imaš upola manje troškova u investiciju u odnosu prema Hrvatskoj?

Replika Miroslav VANEK: Htio sam reći zašto tvrtke iz Osijeka odlaze u Antunovac i Dardu - kapital ide tamo gdje mu je povoljnije, baš ga briga ima li kazalište ili nema, lako će iz Darde doći u Osijek na predstavu.

Smatram da gradska uprava može raditi puno više, brže i jače na predstavljanju svojih prednosti u odnosu prema drugim sredinama. Već sam spomenuo One stop shop. Sve na jednom mjestu. Pokušat ćemo koliko god je moguće pojednostaviti sve procedure i učiniti gradski sustav efikasnijim. Jer činjenica je da investitori zaobilaze cijelu Hrvatsku upravo zbog složenosti birokracije i zbog dugih rokova do realizacije investicije. To je problem na nacionalnoj razini, ali trebamo napraviti sve ono što je moguće na gradskoj razini. Osijek, na žalost, u ovom trenutku nema dovoljno pripremljenih projekata kojima bi se mogla povući sredstva iz fondova EU i na tom se polju treba puno više raditi.

Replika Miroslav VANEK: Zašto bi netko investirao u Osječku županiju, a ne, recimo, u susjednu županiju u Mađarskoj. Koje su to prednosti koje u županiji ističete stranim investitorima, što im to nudite u odnosu prema susjednoj državi?

Replika Dragan VULIN: U Osječko-baranjskoj županiji imamo 82 formirane poduzetničke zone koje županija potiče, od toga 33 aktivne poduzetničke zone. Prednosti Osijeka i cijele županije su poznate, na žalost, i u odnosu prema ostatku Hrvatske, a to su i niže plaće i jeftinija radna snaga te prometna povezanost.

Replika Ivan VRKIĆ: Nije točno da nema gotovih projekata, u Vodovodu i drugim našim tvrtkama ima gotovih projekata za više od 200 milijuna eura. U Gradu, da ne nabrajam sve, imamo, konkretno, za desetak milijuna eura gotovih projekata vezano uz infrastrukturu Tvrđe.

Imate dvije vrste investitora - investitora i onih koji su pod navodnicima. Svi mi koji smo bili na čelu grada imali smo stotine takvih kontakata, ali i mnogi od njih očekuju da mu daš sve, praktički da mu platiš što bi eventualno došao. Ima onih koji su pozitivni i za njih zaista treba osigurati, što je govorio g. Vulin, da može na jednom mjestu u Osijeku dobiti maksimalnu potporu za ishođenje svih potrebnih dozvola i informacija. Spomenut je Pampas. To je zemljište koje sam 2006. godine u dogovoru s Vladom osigurao Osijeku. Od ukupno 80 hektara, sad smo 15,5 ha uvjetno riješili sa NK Osijek. Ja sam za izmjenu urbanističkih planova. To može biti pokretač stanogradnje. Kod investicija treba biti realan, kapital je plašljiva roba i on će biti samo tamo gdje je siguran da će imati profit.

HALO, ZAGREB, ČUJEMO LI SE?

5. TEMA:

Što planirate napraviti da se Osijek na nacionalnoj razini pozicionira ravnomjerno Rijeci i Splitu koji su se izborili za daleko snažniju prepoznatljivost i društvenu važnost. Nama se nerijetko događa da Zadar ili Pula budu glasniji nego što je to Osijek, četvrti grad po veličini u državi. Kako mislite graditi svoj odnos sa središtima moći, kako ćete lobirati, kako natjerati ministarstva da u svom planiranju obraćaju posebnu pozornost na Osijek, kako osigurati poziciju Osijeka u Hrvatskoj na onoj razini koju on po svemu zaslužuje imati?

Baš taj odnos prema središnjoj vlasti, nije to više onaj Glavašev inat, to je sad građansko nezadovoljstvo tretiranjem ovoga dijela Slavonije, posebice Osijeka. Mi se ovdje ne mirimo. Ovo što je gradonačelnik Vrkić više puta rekao 'evo dobar sam i s Milanovićem i Karamarkom'. Sad su se promijenili igrači, to ništa Osijeku nije donijelo. Mi smo imali ministra gospodarstva iz Osijeka, gdje je elektrana? Znači, ova dva-tri projekta, nitko od kandidata nije se osvrnuo na te projekte - kada će biti Koridor 5C, što je s Lončaricom Velikom? Možemo mi razgovarati s investitorom koliko god hoćemo, ali moramo imati nešto u ponudi, apsolutno treba ići prema Vladi i reći da Osijek kao središte Slavonije nema dobar tretman. Kolege iz HDZ-a i Mosta, saborske zastupnike s ovoga područja smatram odgovornim za to.

Replika Ivan VRKIĆ: Ja jesam govorio da sam dobar s njima, ali to je činjenica komunikacijskih kanala, umjesto svađe razgovaraš i dođeš do dodirnih točaka što rezultiralo financijama.

Idem prema onome 'iskaj i dat će ti se'. Slažem se da gradonačelnik Osijeka treba imati otvorenu komunikaciju, svađa nikada nikome nije donijela ništa dobro. Vlada Andreja Plenkovića pokazala je interes za Slavoniju s projektom Slavonija. Tim projektom Osijek raspolaže određenom količinom sredstava za kojima može posegnuti isključivo ako predoči jasne i razrađene programe i projekte. Dakle, nužno je uspostaviti dobar odnos sa središnjom vlašću, ja ga imam i na privatnoj razini i to mi otvara vrata lobiranja za Osijek. Veliki je problem dosadašnjih političkih predstavnika iz Osijeka koji bi naglo oboljeli od amnezije čim bi se preselili u Zagreb, Sabor ili vladu. Međutim, moramo raditi na tome, nuditi projekte, zahtijevati. Jasno kazati da je Osijek važno središte, i kulturno, i politički, i gospodarski izrazito važan faktor u životu cijele Hrvatske.

Gledam na Osijek kao jednu malu obitelj koja ima svoje resurse i potencijale. Mi se moramo okrenuti sami sebi. Ništa nećemo dobiti posebno od države koja god vlast bila, nego jednostavno trebamo udružiti glave kada prođu ovi izbori, staviti sve projekte na isti stol i pokušati maksimalno i ono što je najbolje iskoristiti. Glavni ključ razvoja Osijeka jest iskorištavanje fondova EU-a, jer dobivamo uvoz novca koji sam po sebi implicira otvaranje radnih mjesta. Intelektualni potencijal je grana gospodarstva u koji moramo ulagati jer, u konačnici, i tvornice, i šetnice, i tramvajske pruge koje su nas možda i dovele jednim dijelom do tog problema u kojem se sada nalazimo, zapravo su kriva investicija. Trebamo više ulagati u mlade ljude.

Što se tiče pozicioniranja Osijeka na nacionalnoj sceni, prije svega moramo imati razrađene projekte koje ova gradska uprava treba zastupati, a onda zastupnike koji će lobirati za te projekte u Zagrebu. Mislim da s pozicije potpredsjednika Mosta imam tu određenu prednost u suradnji sa središnjom vlašću, ali isto tako, ako budem izabran za gradonačelnika, i ako ne budem izabran, spreman sam svakom od izabranih biti na raspolaganju i pomoći u tom lobiranju. Evo, i gospodinu Vrkiću, kao aktualnome gradonačelniku. Imamo dobru suradnju i mislim da je to osnovni dio mog posla koji mislim raditi bez obzira na to u kojoj se ulozi nalazio 21. svibnja ili kasnije.

Replika Miroslav VANEK: Kako je do sada išlo to lobiranje, dokle ste stigli?

Replika Miroslav ŠIMIĆ: Rješenje Lončarice, koja je potencijalna ekološka bomba u Osijeku, je otvaranje regionalnog centra, i na tome se radi.

Tvrdim, ako je neki projekt tako dobar pa političari ne mogu reći ne, onda već imate prvu pobjedu riješenu. Ali mi je žao što saborski zastupnici iz svih pet slavonskih županija, bez obzira na svoja politička opredjeljenja i stranačku stegu, ne stanu svi na jednu stranu i pokušaju riješiti osječki problem. Imali smo inicijativu na Gradskom vijeću gdje je rečeno da saborski zastupnici zajedno stanu za jedan projekt. Koliko znam to se nije dogodilo, vjerojatno zbog stranačke stege. Meni je žalosno da za posao i odgovornost koji su na razini državne uprave morate lobirati da bi država svoj posao riješila.

Od 1997., od mirne reintegracije do danas, sve hrvatske vlade, od HDZ-ovih do SDP-ovih, gledale su na Osijek i na Slavoniju kao na trinaesto prase. Apsolutna je činjenica da je, osim časnih izuzetaka, bilo bitno biti dobar s nekim u hrvatskoj vladi da bi se mogao neki manji projekt možda napraviti. Nama treba drugačiji institucionalni odnos hrvatskih vlada prema Osijeku. Uspio sam u doba kada sam bio gradonačelnik na neki način pokazati da ne moraš nužno biti pripadnik vladajućih struktura da bi se moglo nešto promijeniti. Međutim, to je gotovo nemoguće bez promjene politike središnje vlasti prema Osijeku i prema Slavoniji i Baranji. Pitam gospođu Šojat, kako je moguće da aktualno Ministarstvo kulture odreže 500-600 tisuća kuna za Hrvatsko narodno kazalište koje je prijašnji ministar kulture odobrio.

Replika Ivana ŠOJAT: Nažalost, ne mogu sada utjecati na odluku ministrice kulture. Trebao je na to reagirati intedant, pa i gradonačelnik, i to prije nego se dogodilo. Ja kao urednica kazališnih izdanja, apsolutno nisam bila u poziciji. Ali da sam bila, do toga sigurno ne bi došlo.

Smatram važnim imati dobar odnos s višim razinama. Međutim, Osijek i Slavonija i Baranja imali su loš status u odnosu državne vlasti prema našim krajevima. Važno je podsjetiti da smo upravo mi imali amandmane na proračun koje su, nažalost, odbili svi zastupnici u Saboru koji su izabrani u 4. izbornoj jedinici. Dobar odnos važan je i u konačnici sve se temelji na ljudima. Iako to apsolutno nije dovoljan preduvjet da bi se nešto u Osijeku dogodilo, jer imali smo i obrnutih primjera. Recimo, za vrijeme Milanovićeve vlade bivši dogradonačelnik Osijeka, tada ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak, proveo je mandat u toj vladi RH i mislim da Osijek apsolutno ništa od toga nije kapitalizirao. Bez obzira na to što je plus imati dobar odnos s državnom vlasti, gradska uprava mora osigurati kvalitetne projekte za financiranje, jer ako toga nema, ne može ti nitko ni pomoći.

Replika Ivan VRKIĆ: Nije točno što govorite, zahvaljujući gospodinu Vrdoljaku, krenula je južna obilaznica. Preko njegovog lobiranja dobili smo i prostor u industrijskoj zoni Nemetin.

Replika Dragan VULIN: Smatram da je to apsolutno nedovoljno kada gledamo da se za jedan mandat ministra gospodarstva moglo sigurno mnogo toga više.

Danas smo svi sjeli ovdje i to je veliki pomak, i možda novi početak, jer ako smo svi sjeli za stol to je dokaz ponajprije da moramo srediti svoje odnose, civilizacijski i demokratski stabilizirati svoje odnose na toj razini da možemo zajednički nastupati u onome što je bitno za Osijek. To ne znači da moramo misliti isto, dapače, moramo misliti različito, što je veća različitost lakše ćemo doći do zajedničke konstante o tome što je to bitno, jer onda razgovaramo o argumentima, a ne pričama. Što se tiče toga jesam li bio s nekim dobar ili ne (...) prethodna gradska vlast nije bila dobra s prethodnom centralnom vlasti. Zato što je u tom mandatu gradonačelnik imao šest susreta s ministrima, u svom mandatu ja sam imao 36. Dakle, to pokazuje koliko smo bili zatvoreni i ucijenjeni zbog nekakvih politika. Najvažnije je da sredimo sami sebe do te razine da pokažemo da imamo znanje, kapacitet i snagu. Najvažnije je da vodimo računa o svakoj riječi kojom raspravljamo o Osijeku, a ne o našim međusobnim odnosima.