Na relaciji SAD - EU - Kina sve je više napetosti oko tečaja valuta. Američki predsjednik Donald Trump u predizbornoj kampanji zauzimao je tvrdi antiglobalizacijski stav zalažući se za uvođenje protekcionizma u američko gospodarstvo.

Trump je obećao vratiti industrijsku proizvodnju tamo gdje ona pripada - u Ameriku. Na tim obećanjima dobio je predsjedničke izbore jer je uspio motivirati srednju bjelačku radničku klasu i osvojiti glasove u nekad industrijskim državama Pennsilvaniji, Michigenu i Ohiu. Zagovarajući antiglobalizam i gospodarski protekcionizam Trump je "grmio" kako će se uskoro obračunati s tečajem kineske valute. Biračima je obećao pokretanje zahtjeva u Svjetskoj trgovačkoj organizaciji (WTO) da se Kina proglasi valutnim manipulatorom. Početkom travnja ove godine, nakon sastanka s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom, predsjednik SAD-a potpuno je promijenio retoriku. Američki politički analitičari govore kako je novim pristupkom Trump raskinuo pakt s glasačima. Na raskid pakta s glasačima Trumpa je natjerala stvarnost s kojom se suočio u Bijeloj kući. Zaokret Trumpove politike prvi je platio savjetnik Steve Bannon, glavni zagovornik protekcionizma i jakog tečaja američkog dolara (USD) na svjetskom tržištu, izbacivanjem iz Savjeta za nacionalnu sigurnost. Poslije sastanka s kineskim predsjednikom Trump je postao zagovornik slabijeg tečaja USD i odmah zaboravio na prijetnju o obračunu s kineskom valutom. Razlog potpunog zaokreta američkog predsjednika su povećani geopolitički rizici povezani uz političke i vojne napetosti na relaciji SAD - Sjeverna Koreja te udaljavanje SAD-a od EU-a.

Uzavrelu situaciju oko Sjeverne Koreje američki predsjednik pokušava smiriti posredovanjem Kine. Čim je Kina postala važan čimbenik, Trump je problem tečaja kineske valute bacio u zapećak. Pred američkom državnom administracijom nalazi se važno političko i gospodarsko pitanje - imenovanju čelnika Središnje američke banke (FED) s mandatom u idućih šest godina. Pozornost svjetske javnosti usmjerena je prema Trumpu s obzirom na značaj USD kao svjetske valute. Trump se nalazi pred dvojbom hoće li nastaviti politiku kontinuiteta zadržavši na čelu FED-a Jannet Yellen ili će Kongresu predložiti imenovanje nove osobe. Čelni čovjek FED-a kreira monetarnu politiku SAD-a, ali utječe i na financije cijelog svijeta. Značaj FED-a najbolje ocrtava izreka - kad FED kihne, cijeli ostali svijet dobije prehladu. Analitičari strahuju kako bi Trumpov izbor mogla biti osoba koja će izazvati lom u svjetskim financijama.

Pitanje čelnog čovjeka FED-a dolazi u osjetljivo vrijeme. FED treba donijeti odluku hoće li povećati kamatne stope i postupno napustiti politiku tiskanja jeftinog novca koja je SAD izvukla iz financijske krize. Politika monetarnog popuštanja dovela je do rekordno niske nezaposlenosti od 5,4 posto na kraju mandata Baracka Obame. S druge strane, povećana količina "vrućeg novca" u optjecaju potaknula je rast cijena i inflaciju. Zbog toga je FED u ožujku povećao kamatnu stopu za 0,25 postotnih bodova što je ojačalo financijski sektor i povećalo cijene zaduživanja američkih kompanija te zemalja s velikim vanjskim dugom.

Zbog višeg tečaja dolara SAD počinju gubiti konkurentsku prednost pred njemačkim proizvodima i proizvodima s područja eurozone. Europska centralna banka (ECB) se, također, u ožujku 2015. godine odlučila za provedu politike monetarnog popuštanja s namjerom da pomogne oporavak velikih nacionalnih banaka u Njemačkoj, Francuskoj, Italiji i Španjolskoj. Program je prema izvornoj ideji trebao trajati maksimalno 18 mjeseci i završiti u rujnu 2016. godine, ali traje i danas. U razdoblju od 24 mjeseca ECB je u europski financijski sustav upumpao više od 1500 milijardi eura zamjenjujući svježi novac za teško naplative obveznice i privatne plasmane koje poslovne banke drže u svojim portfeljima. Povećana novčana masa dovela je do slabljenja tečaja eurovalute u odnosu na USD.

Tečaj USD počeo je snažno rasti početkom studenoga 2016. godine na tragu Trumpovih obećanja iz predizborne kampanje. Jačanje tečaja USD najviše je pogodovalo njemačkim izvoznim poslovima i što sada počinje smetati Trumpu. U želji da napakosti Njemačkoj kao lideru Europske unije, Trump je požurivao britansku premijerku Theresu May da što prije podnese zahtjev za izlazak iz članstva EU-a. Monetarno popuštanje ECB-a ne može trajati stalno jer "vrući novac" izaziva inflaciju i postaje pokazatelj slabosti gospodarstva. Njemački ordoliberali, kao predstavnici dominantne gospodarske misli, dosljedno se zalažu za rezanje državne potrošnje i brane stav kako se država ne smije previše miješati u gospodarstvo.

Prvi signal da eurozona treba prekinuti ili smanjiti količinu upuhivanja "vrućeg novca" u gospodarstvo dogodio se tijekom veljače kada je stopa inflacije u eurozoni dostigla 2,0 posto, što je gornji limit ciljane politike ECB-a. Savjet ECB-a odmah je reagirao i tijekom ožujka smanjio obujam pumpanja "vrućeg novca" do kraja 2017. godine. To je odmah dalo rezultat jer se inflacija u ožujku na području eurozone spustila na 1,1 posto. Analitičari su uočili kako monetarno popuštanje ECB-a uz niske kamatne stope i višak likvidnosti nije završilo kao pomoć nerazvijenim perifernim europskim državama, što je bila prvotna ideja, nego u velikim njemačkim bankama. Niži tečaj eurovalute pomogao je njemačkom izvozu, ali je nanio štetu srednjoj klasi i bogatijim kućanstvima.

Stanovništvo razvijenijih zemalja eurozone ima razvijenu kulturu štednje i niže kamatne stope na depozite smanjile su prihode kućanstava. Trump potiče stalne unutarnje trzavice između članica eurozone i računa na nezadovoljstvo srednje klase jer je svjestan kako će ECB podići kamatnu stopu prije jesenskih izbora u Njemačkoj radi većih prihoda kućanstava od štednje. U središtu napada nalazi se njemačka politika i gospodarstvo. Trump strahuje kako bi ujedinjeno europsko tržište pod njemačkom liderskom palicom s nižim tečajem eurovalute moglo povećati udio izvoza na svjetsko tržište. On dobro zna kako na EU granicama stoje nepregledni kontejneri jeftine kineske robe koja samo čeka priliku za ulazak na europsko tržište. Sada, kada mu je potrebna kao politički saveznik, Trump je nervozno reagirao i iznenada se okrenuo prema Kini. Zato do kraja godine treba očekivati nastavak oštrog trgovinskog i valutnog rata na relaciji SAD - EU - Kina jer je ovo vrijeme uspostave nove geostrateške moći.