Objavljeno 28. travnja, 2017.
Vlada je donijela Nacionalni program reformi i program konvergencije za razdoblje 2017. - 2020. godine, koji će uskoro biti dostavljen Europskoj komisiji.
Tim programom reformi definirana su tri glavna cilja Vlade – jačanje konkurentnosti gospodarstva, povećanje zapošljivosti i povezivanje obrazovanja s tržištem rada te održivost javnih financija, što bi trebalo pridonijeti ostvarivanju dugoročno održivog gospodarskog rasta, povećanju zaposlenosti i stvaranju novih radnih mjesta te smanjenju makroekonomskih neravnoteža.
- Ta tri cilja u cijelosti su kompatibilna s temeljnim zadaćama Vlade. Očekujem da Nacionalni program reformi bude vodič u radu svih resora i temeljito korišten u provođenju reformi - rekao je premijer Plenković.
Ostvarivanju glavnih ciljeva pridonijet će provedba 53 reformske mjere u 12 reformskih područja. Jačanje konkurentnosti gospodarstva planira se provesti unaprjeđivanjem poslovnog okruženja, poboljšanjem raspolaganja i upravljanja državnom imovinom, učinkovitim upravljanjem ljudskim resursima i pružanjem usluga u javnoj upravi, uklanjanjem institucionalne, ustrojstvene i funkcionalne fragmentacije u javnoj upravi te poboljšanjem učinkovitosti pravosudnog sustava.
Smanjenje nameta
Kao jedna od mjera navedeno je objedinjavanje inspekcijskih službi u gospodarstvu. Potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić navela je kako danas u Hrvatskoj ima 50 inspekcija, u kojima je zaposleno više od 2200 osoba. Analiza je pokazala da se, primjerice, jedan mali poduzetnik u djelatnosti trgovine na dnevnoj bazi može susresti s više od deset inspekcija, ilustrirala je ministrica.
U planu je i daljnje smanjivanje administrativnih troškova i neporeznih davanja, kojim će se dodatno rasteretiti poduzetnici i obrtnici. Predviđeno je i ukidanje svih upravnih pristojbi koje čine izravan prihod središnjeg državnog proračuna, a u partnerstvu s poslovnim sektorom Ministarstvo gospodarstva će ove godine pokrenuti interaktivni web-portal preko kojeg će poduzetnici i građani prijavljivati administrativne troškove, prepreke i namete. Poduzimat će se i aktivnosti s ciljem povećanja učinkovitosti institucija, a to uključuje pojednostavljenje pravila i ubrzanje rada administracije i sudova, dok će se povećanje učinkovitosti javne uprave postići prije svega učinkovitim upravljanjem ljudskim resursima uz revidiranje sustava određivanja plaća, koji će poticati stručnost i osigurati nagrađivanje na temelju rezultata rada svakoga zaposlenika.
Povećanje zapošljivosti i povezivanje obrazovanja s tržištem rada planira se postići provedbom reforme programa obrazovanja, cjeloživotnog učenja i integracije na tržištu rada; usklađivanjem obrazovnih programa s potrebama tržišta rada na razini strukovnog i visokog obrazovanja te provedbom reforme školstva.
Mirovinski sustav
Održivost javnih financija, pak, planira se postići jačanjem okvira za upravljanje javnim financijama i provedbu fiskalne konsolidacije, odnosno daljnjim smanjivanjem proračunskog manjka, koje će rezultirati snižavanjem udjela javnog duga u BDP-u, a time i poboljšanjem kreditnog rejtinga države i snižavanjem cijene zaduživanja kako za državu tako i za privatni sektor.
Ključna mjera za poboljšanje učinkovitosti mirovinskog sustava je, kako se ističe, poticanje dužeg ostanka u svijetu rada, što se namjerava postići obeshrabrivanjem prijevremenog umirovljenja, odnosno većom tzv. penalizacijom prijevremene starosne mirovine. Vlada navodi i da će se donošenjem nacionalnog plana razvoja bolnica poboljšati kvaliteta zdravstvene usluge i unaprijediti bolnička zdravstvena zaštita. Izradit će se mjere za stimulaciju ostanka mladih liječnika u Hrvatskoj te osigurati brže i lakše dobivanje specijalizacija, a iz EU fondova financirat će se kontinuirano stručno usavršavanje liječnika. Racionalizacija potrošnje osigurat će se kontrolom opsega i kvalitete pružanja usluga svih zdravstvenih subjekata.
Nacionalni program reformi definira stanje i planove provedbe ključnih strukturnih politika države, a program konvergencije određuje ključne karakteristike okvira makroekonomske i fiskalne politike. Te su aktivnosti dio procesa obveznog izvještavanja i usklađivanja ekonomskih politika država članica EU-a sa zajednički definiranim ciljevima i odredbama Unije, a njihovo nepoštovanje rezultira sankcijama koje uključuju i “zamrzavanje” sredstava EU-a za državu članicu.
Eduard SOUDIL/H
USPORAVANJE RASTA BDP-a U 2018.
U programu konvergencije, koji su sve države članice EU-a obvezne donositi i usklađivati svoju ekonomsku politiku sa zajednički definiranim ciljevima i odredbama EU-a, navodi se kako Vlada u ovoj godini očekuje rast gospodarstva za 3,2 posto. U 2018. rast BDP-a usporit će se, prema projekcijama, na 2,8 posto, godinu dana poslije na 2,6, a u 2020. godini na 2,5 posto. Gospodarski rast će se, dodaje se, tijekom cijelog razdoblja temeljiti isključivo na doprinosu domaće potražnje. Ističe se i kako je stabilnost javnih financija temelj trajnog ekonomskog rasta, pa je jedna od ključnih odrednica Vladine politike fiskalna konsolidacija temeljena na smanjenju proračunskog manjka te poticanju ekonomskog rasta, čime se, između ostalog, pridonosi znatnom smanjenju udjela javnog duga u BDP-u.
PREPORUKE VIJEĆA EUROPSKE UNIJE
Lani je udjel proračunskog deficita u BDP-u pao na samo 0,8 posto, što je njegova najniža razina od kada se ti podaci vode prema postojećoj metodologiji. U ovoj se godini, pak, očekuje povećanje deficita na 1,3 posto BDP-a, ali bi u 2018. ponovno pao na 0,8 posto. U programu konvergencije navodi se i da se u idućem razdoblju očekuje nastavak pada javnog duga, nakon što se prošle godine i nominalno, kao i njegov udjel u BDP-u, smanjio. Tako bi, nakon što je lani skliznuo na 84,2 posto BDP-a, javni dug u 2017. pao na 81,2 posto, a godinu dana poslije i ispod 80 posto BDP-a. “Svi navedeni napori omogućuju i ispunjavanje Preporuka Vijeća EU-a za rješavanje prekomjernog proračunskog manjka te posljedično izlazak RH iz procedure prekomjernog proračunskog manjka u sljedećih nekoliko mjeseci”, navodi se u programu konvergencije.
Naglasak je na konkurentnosti gospodarstva, zapošljivosti i obrazovanju