Kultura
PROMOCIJOM OTVORENA 3. KREATIVNA RIZNICA

Višestoljetnu težnju alkemičara ostvarila upravo Jasna Horvat
Objavljeno 28. travnja, 2017.

Vezani članci

3. POPULARIZACIJSKI SIMPOZIJ

Kreativna će riznica ove godine predstaviti više od 70 sadržaja

PROMOCIJA NA OTVORENJU KREATIVNE RIZNICE

Jasna Horvat: “Atanor” pokazuje da je Osijek moja kozmička peć!

3. KREATIVNA RIZNICA: POPULARIZACIJSKI SIMPOZIJ NA EFOS-U

Statua Vodik najboljemu prošlogodišnjemu izlagaču

Treću zaredom Kreativnu riznicu svečano je - uz iznimno velik odaziv posjetitelja - u Auli glagoljice Ekonomskoga fakulteta otvorio dekan Vladimir Cini. Ovo se nesvakidašnje otvorenje događalo na Svjetski dan intelektualnog vlasništva. Program je započeo prikazivanjem kratkoga filma “Ostani Osijek“ (autora: Marija Milolože i Stipe Gugića) snimljenoga prema ulomku “Osmij” iz romana “Atanor” Jasne Horvat, predstavljenoga u nastavku večeri.

Uz dekana, 'virtualno' su popularizacijski simpozij - organizatore, sudionike, domaćine, posjetitelje... - pozdravili pokrovitelji, od predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, potom predsjednika Sabora Bože Petrova (njega je predstavljao bivši ministar gospodarstva Tomislav Panenić), Ministarstva kulture, Ministarstva znanosti i obrazovanja, Ministarstva turizma, Osječko-baranjske županije, Grada Osijeka i Studentskoga zbora Sveučilišta J. J. Strossmayera.

Nakon pozdravnih je govora dekan Vladimir Cini uručio nagradu Ivanu Keliću i Tinu Horvatinu za prošlogodišnje predavanje “Brendiranje umjetnosti kroz Instagram”, koje su slušatelji ocijenili najuspješnijim izlaganjem u 2016. Za to im je dodijeljena nagrada koja nosi naziv Vodik, a oblika je statue za čiji je dizajn zaslužan Ante Vekić. Dekan je zahvalio partnerskim ustanovama i izvršnoj direktorici Josipi Mijoč, izvršnoj producentici Dori Radl Ćućić i voditeljici projekta Ani Zrnić. Posebice je istaknuo ulogu studenata volontera, kojih je na ovoj Kreativnoj riznici 98 i važnost njihova uključivanja u programe koji pridonose društveno korisnom učenju.

Elementi > junaci

Moderatorica Josipa Mijoč s osobitim je zadovoljstvom potom pozornost nazočnih preusmjerila na predstavljanje “Atanora”, novog romana Jasne Horvat, zbog kojega je ovogodišnja Kreativna riznica organizirana pod krovnom temom “Kemija kreativne industrije”.

Predstavljanje je „Atanora“ bilo multimedijskoga karaktera. Osim prikazivanja filma „Ostani Osijek“, posjetitelji su imali prigodu uživati u glazbeno-scenskoj izvedbi Mile Bauković, Vedrana Zeca, Ferdinanda Buhaneca i Stipe Gugića.

Iznimno zanimljiv prikaz romana bio je onaj dekana Vladimira Cinija, koji je upozorio na ustrajnost Jasne Horvat u spajanju znanosti i umjetnosti, kao i na ekskluzivnu priliku svih okupljenih da svoje mjesto pronađu na stranicama romana. Navedeno je pojasnio činjenicom da je u “Atanoru” već otvoren QR kod koji će nakon predstavljanja biti ispunjen snimkom koja se upravo snimala. Izabranim dionicama iz romana dekan je ilustrirao autoričine interpretacije vodika, željeza i kadmija, kao i karaktere ovih elemenata koji su u romanu postali oživljeni junaci. Zaključio je kako je višestoljetnu težnju alkemičara da pretvore neživo u živo ovim romanom ostvarila upravo Jasna Horvat.

Najinovativnija autorica

Nakon “Vilijuna”, “Atanor” je još jedan “pametni roman”, koji se čita uz pomoć pametnog telefona, što znači da su ukoričeni listovi papira dobili sposobnost govorenja i pjevanja, odnosno, da su oživjeli.

Urednica romana Nives Tomašević istaknula je kako je u 12 godina plodne suradnje s osječkom književnicom Jasnom Horvat uredila sedam njezinih romana. Posebna je radost za nju bilo prikazivanje filma “Ostani Osijek” jer je utisnutim QR kodom u poglavlje “Osmij” nakladništvo potvrdilo kako se inovacije događaju u Osijeku, sveučilišnom gradu i gradu kulture. Istaknula je Jasnu Horvat kao najinovativniju autoricu suvremene hrvatske književne scene. Uz to što ima iznimno mjesto u hrvatskom književnom korpusu, Nives Tomašević svaki njezin izlazak knjige označuje društvenim događajem, a putem Kreativne riznice širi dosege i poruke.

Pogovarateljica romana Milica Lukić, profesorica na Filozofskom fakultetu, pružila je uvid u temeljne karakteristike svih romana Jasne Horvat i označila ih sustavom koji izgrađuje samoga sebe. Prema njezinim riječima, “glas 'Atanora' poziva na sukreaciju unutar svoga univerzuma; dopušta čitatelju sudjelovati u sukreaciji svijeta književnoga djela, onako kako kreira i vlastiti život – odabirom; dopušta mu svoje izbore iskušati u vatri kozmičke peći, očekujući odgovarajuću (al)kemijsku reakciju te ih promijeni ako mu ne donesu željeni rezultat”.

Narcisa VEKIĆ

glas

“ATANORA” POZIVA NA SUKREACIJU

JASNA HORVAT MODERNI JE PANSOF

Roman „Atanor“ konceptualno usustavljuje kemijske elemente periodnoga sustava i odgovara na pitanje „Tko sam ja?“ kojim autorica propituje vlastito postojanje. „Atanor“ se budućim čitateljima otvara brojnim citatima, navodima i „kodovima brzih odgovora“ (QR kodovima) te pripovjednom strukturom koja alkemiju diže na razinu „pansofije“ – svemudrosti i sveznanja, a svoju (s)tvoriteljicu na razinu „modernoga pansofa“. Premda ispisan doktrinom oulipovskih ograničenja, „Atanor“ je tekst namijenjen neograničenim čitanjima, što je potvrdio otvarajući se 3. kreativnoj riznici, koja je u cijelosti njime inspirirana, noseći već u naslovu izravnu uputnicu na svoj izvor - Kemija kreativne industrije - napomenula je Milica Lukić.

Možda ste propustili...

PREMIJERA “VRZINO KOLO”

Stoljeće kazališnog života u Vinkovcima

MLU: PROJEKT “PANTA RHEI/SVE TEČE”

Rijeke Mura i Drava povezale austrijske i osječke umjetnice

MUZEJ GRADA ILOKA I AUSTRIJSKI KULTURNI FORUM

Grafički element umjetnika iz Graza

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

JELENA ŠTEFANIĆ PONOVNO U OSIJEKU

Tek nakon “Traviate” počela je moja 'ozbiljnija' karijera

2

MJESEC HRVATSKE KNJIGE U ORAHOVICI

Vuković-Runjić: Kriza čitanja zahvatila je cijeli svijet

3

ZNANSTVENI SKUP O STJEPANU ĐAKOVIĆU

Jedan od posljednjih naših pjesnika latinista