Objavljeno 26. travnja, 2017.
Nacionalni program reformi koji će Vlada, uz Plan konvergencije za iduće tri godine, predstaviti u četvrtak ima tri glavna cilja, a to su jačanje konkurentnosti gospodarstva, povećanje zapošljavanja uz bolju povezanost obrazovanja s potrebama tržišta rada te održivost javnih financija, rekao je u srijedu predsjednik Vlade Andrej Plenković.
Kako je izvijestio na susretu s poduzetnicima u organizaciji Hrvatske udruge poslodavaca, Nacionalni plan reformi ima 12 područja i 51 mjeru.
“Politička stabilnost zemlje temeljna je poruka koju želimo poslati javnosti, posebno kao odmak od turbulentne 2016. godine. Za postizanje veće konkurentnosti ključna je upravo ta pretpostavka, kao i za otvaranje novih radnih mjesta, veći rast i razvoj gospodarstva. Važna nam je i demografska obnova, pravna sigurnost, a sve to možemo postići ako u politikama koje provodimo i zakonima koje donosimo vodimo računa o društvenoj solidarnosti i pravednosti”, rekao je Plenković.
Osvrnuvši se na najnovije podatke o proračunskom deficitu i javnom dugu u 2016. godini, premijer je kazao da su se politike fiskalne stabilnosti i ostvarenje najnižeg do sada deficita te smanjenje udjela javnog duga pokazale kao dobre mjere te da je važno nastaviti racionalnu politiku proračunske discipline.
“Uz stabilni pravni okvir to su temeljni stupovi na kojima će naša Vlada temeljiti svoje djelovanje. Dobro je da nam rastu investicije, osobna potrošnja i industrijska proizvodnja, jer svi ti pokazatelji daju na znanje da je doprinos ovim trendovima dalo hrvatsko gospodarstvo te smo u situaciji da gospodarski rast pokrećemo na zdravim temeljima”, izjavio je, dodavši da će nastaviti socijalni dijalog sa svim ključnim socijalnim partnerima.
Najavio je i nastavak smanjivanja parafiskalnih nameta za daljnjih 20 posto, a, kako je istaknuo, Vlada želi i unaprijediti upravljanje i raspolaganje državnom imovinom.
Prema njegovim riječima, reforma obrazovanja i kurikularna reforma teme su oko kojih nema prijepora.
Predsjednica HUP-a Gordana Deranja pozdravila je provođenje porezne reforme i reakciju Vlade na krizu u Agrokoru.
“Takav pristup rješavanju neočekivanog problema i brzorastuće krize nemamo priliku često gledati kada su u pitanju hrvatske vlade. To dodatno ohrabruje naša očekivanja da će Vlada imati volje i odlučnosti provesti reforme u zdravstvu, obrazovanju, pravosuđu, javnome sektoru”, rekla je Deranja. H/D.Pav.
PRVI PUT U FOKUSU SU MALI I SREDNJI PODUZETNICI
“Iako tema Agrokora ne smije zasjeniti ostale važne teme za hrvatske poduzetnike, važno je istaknuti da su upravo u ovoj situaciji prvi put mali i srednji poduzetnici došli u fokus jedne hrvatske vlade. Gospodarska kriza koja je, nadamo se, iza nas, ugasila je u malom i srednjem poduzetništvu oko 80.000 radnih mjesta”, rekao je na skupu Ivan Bračić, predsjednik Udruge malih i srednjih poduzetnika te nastavio: “Istraživanja pokazuju da je za otvorenje dodatnih jedan posto radnih mjesta u malim i srednjim poduzećima u EU potrebno kroz makroekonomske mjere osigurati rast realnog BDP-a od 1,1 posto. Znači, rast BDP-a od 1,1 posto generira rast broja zaposlenih u malom i srednjem poduzetništvu od blizu 6000. Hrvatskim poduzetnicima i dalje je velik izazov jačati svoju konkurentnost, stoga se nadamo brzoj provedbi ostalih nužnih reformi i nastavku stabilnosti političkog okruženja kako bismo kao društvo postigli još bolje rezultate”.