Objavljeno 27. travnja, 2017.
Želimo li formirati šimšir kao kuglu, tada ga treba početi oblikovati već godinu dana nakon sadnje
U kućnom vrtu s modernim stambenim zgradama ravnih ploha geometrijske forme biljaka mogu činiti vrlo lijepu cjelinu. Osim toga, mnogo kuća uz ogradu ili pokraj nje ima posađenu živicu koju također treba orezivati i oblikovati te joj dati manje-više strogo određenu formu.
Valja, međutim, znati da sve vrste ukrasnog grmlja ili drveća ne podnose jednako dobro rezidbu i ne izgledaju jednako lijepo ako im želimo nametnuti oblik kakav želimo. Tako je, primjerice, šimšir, gusti zimzeleni grm sitnih listića vrlo pogodan za oblikovanje različitih formi od kugle do stošca, niskih zavojitih obruba gredica pa i različitih figura životinja. No želimo li formirati šimšir kao kuglu - što se najčešće viđa po vrtovima i parkovima - tada ga treba početi oblikovati već godinu dana nakon sadnje. U rano proljeće treba mu prikratiti grančice na 25-30 cm od tla, ali tako da već tada počnemo formirati kuglu. U svibnju, pa zatim početkom rujna nastavlja se rezidba novih izboja kako bi šimšir sa strane na tim izbojima potjerao nove izboje. Takvu rezidbu treba nastaviti još četiri-pet godina tijekom kojih će se dobiti lijepa gusta kugla čiji oblik treba nadalje održavati redovitom rezidbom grančica koje izvire iz željene kugle. Ako želimo formirati neki drugi oblik šimšira - npr. oblik životinje ili vodoskoka, tada bi bilo dobro nakon prve godine postaviti armaturu od šiba u obliku te životinje te grančice šimšira voditi oko te armature, a prikraćivati samo grančice koje smetaju formiranju tog oblika. Dakako, i za formiranje takve forme trebat će strpljenja i nešto više vremena.
Vrlo dobro podnose šišanje i kalina, lovorvišnja, lemprika, dafina, pitospora, pa i običan grab, od kojeg se također - ako je pravilno šišan - dade napraviti vrlo gusta živica. Neke crnogorične biljke kao što su tuja i arizonski čempres, te pačempres, također su prikladne za formiranje živice - naravno, pod uvjetom da ih se pravilno njeguje i ne dopusti da pobjegnu previše uvis i da im donji dijelovi ogole. No kako pravilno njegovati živicu?
Njega živice zapravo počinje od njezine sadnje. Živice se sade kasno u proljeće kada počnu tjerati pupove ili u jesen pri završetku rasta novih izboja. Međutim, ako su sadnice u kontejnerima, tada se mogu saditi tijekom čitave godine. Dakako, prije sadnje treba iskopati rov čija širina i dubina ovise o vrsti i veličini biljaka, a može iznositi od 40 pa do 90 cm za živicu koju namjeravamo oblikovati šišanjem. Na dno rova tada treba vratiti plodniju zemlju iz gornjeg sloja, a ako zemlja nije dovoljno plodna, tada bi joj bilo dobro dodati i malo NPK gnojiva. J.Kn.
Orezivanje biljaka
Nakon završene sadnje biljke treba orezati. Uklanja se 1/3 do 1/2 nadzemnog dijela kako bi se uspostavila ravnoteža između korijena i dijela biljke iznad zemlje i kako bi korijen potaknuli na bolji rast. Sadnice nakon toga treba dobro zaliti i održavati umjerenu vlagu sve dok se biljke dobro ne prime. Tlo oko živice je potrebno i okopavati i redovno gnojiti. Ako je tlo vrlo siromašno organskim hranjivima, bilo bi dobro svake 2-3 godine oko nje ukopati i ponešto odležanog stajskog gnoja ili dobrog komposta jer i živici je potreban humus da bi dobro rasla. Kada nastupe ljetne suše, treba se sjetiti da je i živica “žedna” pa je treba zaliti, ali tek kasno navečer kako joj se zbog nagle promjene temperature ne bi oštetilo lišće. I napokon, živicu, a dakako i sve ostale biljke formirane orezivanjem, treba redovito pregledavati kako bismo na vrijeme uočili bolesti i štetnike i pravovremeno je od njih zaštitili.
Šišanje živice
Šišanje živice, a i drugih biljaka koje nastojimo oblikovati obavlja se specijalnim ručnim ili električnim škarama koje moraju biti oštre da ne gnječe izboje koji bi se mogli osušiti. Međutim, živice krupnijeg lišća bolje je orezivati voćarskim škarama tako da režemo dijelove grančica, a ne lišće jer presječeno lišće tada ne izgleda lijepo.