Primat najvećeg plantažnog uzgoja jabuka u ovom dijelu Europe, koji je do prije Domovinskog rata s gotovo 800 hektara držao voćnjak Borinci kod Vinkovaca, polako ali sigurno preuzima Čelarevo u Vojvodini. Naime, u ovom je pitomom bačkom mjestu, na 20 kilometara od Iloka, trenutno 500 hektara najsuvremenijih nasada jabuka s ambicioznim planovima daljnjeg rasta, kako je najavio Nikola Miličević, generalni direktror imanja Podunavlje Čelarevo, jedne od tvrtki-kćeri Delta Agrara koji posluje u sklopu kompanije Delta Holding sa sjedištem u Beogradu. Upravo je za tu kompaniju ovih dana pojačan interes medija koji špekuliraju da bi mogla ući u vlasničku strukturu nekih poljoprivrednih tvrtki Agrokora. No, ovaj put su se pohvalili proizvodnjom klupskih sorti jabuka.
- Kruna našeg uspjeha je dobivanje službenih licenci za proizvodnju i distribuciju klupskih sorti jabuka među kojima najviše imamo redom sorte Modi, Kiku, Isaaq, Rubens, Red Moon Sweet Tango te najpoznatiju na svijetu – Pink lady - rekao nam je domaćin, pojašnjavajući kako je razlika između klupskih i konvencionalnih sorti u tome što su klupske sorte marketinški strogo zaštićeni brendovi. Kao primjer navodi da je država Hrvatska prošle godine platila oko 1.700.000 eura kazne kompaniji Fruit star, vlasniku Pink lady sorte jabuka, jer su se na tržnicama u slobodnoj prodaji pojavljivale jabuke pod brendom Pink lady iz nelicenciranih nasada.
- To su zaista fascinantne kompanije gdje su milijunski ulozi prije svega marketinški. Poznato je da se cijena Pink lady kreće 2,5 - 3,5 eura na tržištima Europske unije, a sorte Modi 1,70 – 2,5 eura, ovisno o razdoblju godine, pa ne čudi da imaju stroge kontrole tržišta da svoj proizvod i zaštite - kaže Miličević ističući kako je dobivanje licence vrlo zahtjevno. Samo su za postavljanje probne proizvodnje za Pink lady na prvi hektar pregovori trajali četiri godine, da bi posljednje dvije godine uspješno prošli sva testiranja. Rezultat zadovoljavanja ovako visokih kriterija je i najnovija dozvola kompanije Star fruit za izvoz Pink lady jabuke i na rusko tržište.
- Trenutno imamo ekskluzivu proizvodnje i prodaje ovih klupskih sorti za tržište Crne Gore, Makedonije, Bosne i Hercegovine te Ruske Federacije. Srbija je tako četvrta zemlja u Europi, iza Španjolske, Italije i Francuske, koja ima pravo proizvodnje Pink lady, što je za nas potvrda našeg uspjeha kojom smo se dokazali kao ozbiljni proizvođači. S obzirom na to da dobivanje jedne ovakve licence za trgovinu i distribuciju klupske sorte ugovorno obvezuje da svake godine morate ulagati u marketing, kao i zaštititi tržište od divljih proizvođača, za partnere traže kompanije koje imaju moć da zaštite brend, kompanije kao što je upravo Delta Agrar - pojašnjava Miličević navodeći i kako im svake godine dolaze nenajavljene provjera neke od ovih matičnih kompanija kada uzimaju uzorke lišća da bi ispitale ostatke rezidue pesticida, te uzorke malih plodova za procjenu prinosa kako bi točno u kilogram znali kolika nam je proizvodnja i s čime točno raspolažu u svakom trenutku.
Iako poznati po klupskim sortama, u voćarskoj proizvodnji Delta Agrara je i konvencionalni sortiment. Od konvencionalnih sorti po najvećoj zastupljenosti imaju Zlatni delicious, Granny smith, Breaburn, Gala i Crveni delicious.
Miličević ističe kako je i tvrtka Delta Agrar, ulazeći u proizvodnju jabuka prije deset godina, morala puno raditi na marketinškom pristupu domaćem tržištu, kojim je tada dominirala sorta Idared.
- Kad smo 2007. krenuli s proizvodnjom jabuka, nitko nije znao što je Gala, što je Breaburn. Namučili smo se ozbiljno dok smo ove sorte izbrendirali i pozicionirali jer prvog je dana u našem lancu hipermarketa Maksi prodano 200 kilograma tih jabuka, a već sljedećeg dana dvije tone. Danas je Gala najzastupljenija sorta u modernim nasadima. Bio je to trnovit put, ali smo imali ozbiljnu kompaniju iza sebe - kaže naš domaćin. Posebno su ponosni, dodaje, na vrhunsku tehnologiju uzgoja koja je kao rezlutat dala prinose od čak 92,5 tona Breaburna po hektaru, i to na nemaloj površini 20 - 30 hektra.
- Prosječan prinos u našem je voćnjaku 75 tona/ha uključujući i 27 posto mladih nasada koji još nisu ušli u puni rod, što govori koliko se ozbiljno bavimo znanošću i tehnologijom - ističe Miličević. Navodi kako je sadnja obavljena s međurednim razmakom 3,2 metra, a unutarrednim prosječno 0,8 metara, ovisno o tipu sadnice i sorte. Podloga sadnica je M9, a rjeđe M26, najstarije sadnice su stare 11 godina, a najmlađe posađene ovo proljeće. Uzgojni oblik je vitko vreteno, a krošnja se rezidbom ograničava na najviše 2,5 metara visine, tako da se ručna berba obavlja s pomoću strojeva-platformi. Voćnjak je opremljen protugradnim mrežama te sustavom navodnjavanja, fertirigacije kao i antifrost sustavom. U zaštiti jabuka konvencinalnih sorti u prosječnim godinama obave 15 - 20 tretmana, dok je primjerice klupska sorta Modu rezistentna na Venturiu i ima samo 5 - 6 prskanja.
Inače, o čelarevačkom voćnjaku brine se 100 stalno uposlenih ljudi na dnevnom nivou s 150 - 200 sezonaca, čiji se broj u vrijeme berbe penje i do 600, pa im je veliki problem naći toliku radnu snagu.
Prošle su godine u ovom voćnjaku ubrali 21.500 tona jabuka, a podjednake količine jabuka otkupljuju od individualnih proizvođača kooperanata, pa tako u kooperaciji imaju još oko 150 hektara voćnjaka. Kooperantima daju svoju tehnologiju, a zauzvrat jamče otkup proizvedenog voća.
- Dajemo kompletan 'know-how', od sadnica iz našeg rasadnika za proizvodnju konvencionalnih sorata jabuka, gdje kooperanti mogu nabaviti perfektan sadni materijal čistih klonova, knip sadnice 7+ i 5+, pa sve do stupova, protugradnih mreža, sistema za navodnjavanje, mehanizacije i ostale opreme koju mogu nabaviti preko nas. Svatko tko uđe u kooperantske odnose s nama ima garanciju otkupa svih proizvedenih količina jabuka 15 godina, ali samo ako primjenjuju našu tehnologiju i ima preko 70 i više posto proizvoda u prvoj klasi – kaže Nikola Miličević.
Ubrane jabuke prve klase u svježem stanju čuvaju u dobro kontroliranim uvjetima praktički od berbe do berbe, tvrdi Nikola Nenadović, rukovoditelj hladnjače.
- Imamo najveću hladnjaču ULO tipa u ovom dijelu Europe. Započeli smo sa 6000 tona 2010. godine, a ove godine završili s 20.000 tona kapaciteta i preko 100 komora ULO tipa koje omogućavaju čuvanje i skladištenje jabuke do godine dana – pojašnjava Nenadović dodajući kako jabuku za tržište pakiraju tijekom cijele godine na najsuvremenijim linijama francuskog proizvođača Maf Rad. Uz već dvije postojeće linije za posebna pakiranja u kartonske kutuje i gajbe 'jabučare', od Nove godine su tu još i dvije nove linije za sitna pakiranja u vrećicae od 1 kg, 1,5 i 2 kg i foodtainere s 4 i 6 plodova. Uz to, klupske sorte imaju posebne kriterije pakiranja i službene kutije za ambalažu.
No, linija pakiranje zapravo počinje pretkalibratorom kapaciteta 10 tona na sat koji omogućava potpuno automatizirano klasiranje jabuka po kvaliteti i kalibru na 25 raznoraznih varijacija, odnosno artikala.
- U jeku sezone distribucije jabuka na tržište, od recimo prosinca do veljače, radi su u tri smjene sa 150 zaposlenih koji opslužuju te četiri linije. Tada se pakira 160 - 200 tona jabuka, odnosno 8 - 10 šlepera dnevno. Najveći dio naše proizvodnje, preko 80 posto, čini izvoz na teritorij Ruske Federacije, Bliski istok - Dubai, Katar, Veliku Britaniju, Nizozemsku i Švicarsku - kaže Nenadović, ističići kako su posebno ponosni na prvu količine Pink lady jabuke prošlog mjeseca izvezene na rusko tržište.
Inače, hladnjače nemaju prazan hod nakon prodaje jabuke jer ih pune i drugim voćem. Naime, osim što su, kako kažu, jedan od najvećih voćnjaka na Balkanu, oni su prije svega proizvođač, skladištar i otkupljivač svih vrsta voća, tako da hladnjače pune bresakvama i nektarinama, jagodama te citrusima, koje otkupljuju od drugih prozvođača, te povrćem, krumpirom, lukom, celerom, mrkvom, brokulom i paprikom, kojeg su i sami veliki proizvođači. Ističu kako posjeduju sve certifikate od Glob Gapa do drugih ISO standarda koje za izvoz njihovih proizvoda određena tržišta zahtijevaju. Na tržište plasiraju samo svježe jabuke, ali imaju sušaru šljiva u Kruševu i prometuju oko 2000 tona sušene šljive na tržište EU-a. Jedan mali dio prerade jabuka je i rakija 'Čelarevka', ali ne planiraju preradu u sokove.
U posljednjih 10 godina investirali smo više od 50 milijuna eura u voćarstvo, što u nove nasade, što u hladnjače, isključivo vlastitih sredstava, istaknuo je direktor Miličević najavljujući daljnje investicije u voćarsku proizvodnju prvenstveno klupskih sorata jabuka do 1000 hektara. Od ove godine kreću i s proizvodnjom trešanja s prvih 30 ha koju za tri godine misle proširiti do 150 hektara, te 20 - 30 ha stolnog grožđa, 30 ha šljive i 20-ak hektara breskve. Iako ne odustaju od ratarske proizvodnje u kojoj postižu vrhunske prinose, ističu na kraju kako je strateški plan kompanije intenziviranje većeg broja ratarskih površina prenamjenom u povrtlarske kulture.
Renata PRUSINA
Europski prinosi
Delta Agrar posluje na agrotržištu od 2007. godine i ima oko 1500 zaposlenih koji proizvode na površini od 15.000 hektara na pet poljoprivrednih imanja. Osim ovog u Čelarevu, tu je i Kozara a.d. u Banatskom Velikom Selu, Napredak a.d. u Staroj Pazovi, Jedinstvo d.o.o. u Apatinu i Topola d.o.o. u Kikindi. S 500 hektara voćarske proizvodnje drže 15 posto tržišnog udjela jabuka u ukupnoj proizvodnji ovog voća u Srbiji. Između ostalog imaju i ozbiljnu svinjogojsku proizvodnju s više od 100.000 tovljenika godišnje, više od 2000 mliječnih krava u turnusima, do prošle godine 4000 komada tovne junadi, ali govedarstvo smanjuju zbog proizvodne i prodajne cijene. “Ova se kompanija ističe po vrhunskim prinosima ratarskih kultura od primjerice 7,5 tona po hektaru prosječnog prinosa pšenice, 12 tona kukuruza, 4,7 - 5 tona soje, 3,5 tona uljane repice i 3,5 tona suncokreta po hektaru. To su prinosi koji se mjere s ozbiljnim proizvođačima u Europskoj uniji, jer poslujemo prema svim EU standardima, posjedujemo sve potrebne certifikate za prodaju i izvoz naših proizvoda”, kaže Nikola Miličević.
Mraz će poharati voćnjake i ove godine
Posjet novinara hrvatskih i srpskih medija Čelarevu pao je baš u vrijeme iznimno niskih travanjskih temperatura prošloga tjedna, kada su u ovom voćnjaku u punom jeku bile pripreme zaštite od mraza i snijega – razvlačenjem protugradnih mreža i dovoženjem bala slame za paljenje. “Nažalost, ove vremenske prilike nikome u regiji ne idu naruku i bojim se velikih šteta u voćarskoj i vinogradarskoj proizvodnji”, komentirao je Miličević pojašnjavajući da su prošla dva teška tjedna s velikim padalinama i vrlo niskih temperatura koje predugo traju. “Očekuje nas još nekoliko dana velike brige i bojim se da mali proizvođači još nisu svjesni koliko su izgubili u prinosu u ovim danima. Ozbiljni mrazovi preko -5 stupnjeva mogu imati oštećenja i do 100 posto, a prošlog su tjedna ovdje bili mrazovi i do -6, tako da će sigurno biti smanjenja prinosa ove godine, iako proizvođači misle da je cvatnja prošla i da su plodovi već zametnuti. Mi imamo antifrost sistem kojim štitimo od mraza, ali ovaj smo put uz to morali pribjeći mehaničkim mjerama borbe i raširiti protugradne mreže i paliti bale slame”, kaže Miličević podsjećajući kako su u posljednje tri godine izrazito nepovoljne proljetne vremenske prilike što se odrazilo i na prinos i na klavalitetu proizvoda i drugdje u Europi.