VALPOVO

Ogranak Matice hrvatske u Valpovu u suradnji s Gradskom knjižnicom i čitaonicom organizirao je još jednu znanstvenopopularnu tribinu u sklopu međunarodnu manifestacije Noć knjige, čime je nastavljen rastući trend popularizacije povijesti u Valpovštini u posljednjih nekoliko godina.

Na tribini “Šume i rijeke u povijesti Valpovštine” govorili su dr. sc. Dinko Župan iz Hrvatskog instituta za povijest Slavonski Brod i Mihael Sučić iz Muzeja Slavonije. Organizatori su bili Stjepan Najman te knjižničarke i volonteri knjižnice, a moderator prof. Ivan Tonković. Posjetitelji su mogli čuti o svojevrsnom suživotu šuma, rijeka i ljudi u Valpovštini od 17. stoljeća do 20. stoljeća. Dinko Župan govorio je o vrstama drveća, spomenuvši i vrstu kestena koja je na područje Slavonije, pa i Valpovštine, došla s osmanskom vlasti prije 350 - 400 godina. Koristeći se mnogobrojnim zemljovidima iz 18. stoljeća posjetiteljima je dočarao raširenost šuma, unutar kojih su naselja bila kao otoci u zelenom moru. Zanimljivo je bilo slušati kako se lokalno stanovništvo odnosilo prema šumama, kao i pripadnici barunskih i grofovskih obitelji Prandau, Normann i Gutmann. Zahvaljujući ulaganjima spomenutih obitelji u Valpovštinu su dovođeni iznimno kvalitetni, školovani šumari iz Kranjske i ostalih dijelova Habsburške Monarhije. Svakako se ističe Adolf Danhelovski, koji pripada najistaknutijim hrvatskim šumarima. Zahvaljujući Danhelovskom šume valpovačkog vlastelinstva bile su održavane prema najboljim europskim standardima, što je u počecima intenzivne eksploatacije šumskog bogatstva, tijekom druge polovine 19. stoljeća, valpovačkom veleposjedu donosilo veliku financijsku korist. Prošlih stoljeća, kao i danas, šume su s rijekama činile svojevrstan živi organizam. O rijekama je govorio magistar povijesti Mihael Sučić. S pomoću velikog broja zemljovida iz 1730-ih i 1780-ih godina prikazao je nekadašnju plovnost dravskih pritoka i Drave, ribolov i poplavna područja. Uspoređujući nekadašnja i sadašnja poplavna područja oko naselja Črnkovci, Ladimirevci, Petrijevci i grada Valpova, prikazao je kako se, koristeći se povijesnim izvorima, može pomoći razvoju poljoprivrede, kao i navodnjavanju poljoprivrednih površina u današnje vrijeme. Možemo istaknuti misao da je i Drava, kao i njezini pritoci Karašica i Vučica, “disala” i poplavljivala okolna područja, to jest šume, oranice i livade.

- Za razliku od naših predaka, mi danas također možemo dopustiti rijekama da “dišu”, ali ih možemo u skladu s politikom održivog razvoja i usmjeravati, a ne prisiljavati u korita, gdje voda zapravo nikome ne koristi - poručio je Sučić.