Objavljeno 25. travnja, 2017.
Prvi pad hrvatskog javnog duga nakon osam godina, i to za 2,5 posto, zahvaljuje se većem rastu gospodarstva
Prošlogodišnji deficit državnog proračuna iznosio je 2,7 milijardi kuna, odnosno 0,8 posto BDP-a, što je veliko smanjenje u odnosu na 2015. godinu kad je iznosio 11,3 milijarde kuna (3,4 posto BDP-a).
To je najniži zabilježeni deficit od kada se on mjeri, odnosno od 2002., izvijestio je ravnatelj Državnog zavoda za statistiku Marko Krištof na konferenciji za novinare u ponedjeljak.
Hrvatska je tako prema proračunskom deficitu za 2016. godinu od 0,8 posto BDP-a među EU zemljama s najnižim udjelom deficita u BDP-u, dok je prema javnom dugu od 84,2 posto među 16 članica čiji dug premašuje 60 posto BDP-a, pokazuju podaci Eurostata. Javni je dug, prema podacima DZS-a, u prosincu prošle godine pao na 289,07 milijardi kuna, ili 84,2 posto BDP-a, što je oko 500 milijuna kuna manje u odnosu na isti mjesec 2015., kada je iznosio 289,58 milijardi kuna ili 86,7 posto BDP-a. Lani je javni dug pao za 2,5 posto, što je njegov prvi pad nakon osam godina, a zahvaljuje se dobrim fiskalnim rezultatima i većem nego što se očekivalo rastu gospodarstva. BDP je, naime, lani porastao 2,9 posto, što je najbrži rast od 2007. godine.
Ovakvi rezultati nagovješćuju da bi Hrvatska mogla izići iz Procedure prekomjernog deficita (EDP) u svibnju. Naime, fiskalni nadzor Europske komisije nad zemljama članicama temelji se na Izvještaju o prekomjernome proračunskome manjku i razini duga opće države. Ugovorom iz Maastrichta uspostavljena su dva glavna kriterija fiskalnog nadzora: udjel proračunskog manjka (deficita) opće države zemlje članice ne smije biti veći od tri posto BDP-a, a konsolidirani dug opće države veći od 60 posto BDP-a.
- Veliki utjecaj na iznos deficita u 2016. imao je znatan pad proračunskog salda državnog proračuna u odnosu na planirani, sa 7,485 milijardi kuna na 3,389 milijardi kuna, kao rezultat pozitivnih ekonomskih trendova. Najveći utjecaj na smanjenje deficita u 2016. imalo je povećanje poreznih prihoda. Tijekom 2016. godine porezi na proizvodnju i uvoz prikupljeni su u iznosu od 69,6 milijardi kuna čime su zabilježili porast od 5,9 posto u odnosu na 2015. Nadalje, tekući porezi na dohodak, bogatstvo itd., prikupljeni su u iznosu od 21,7 milijardi kuna, što čini porast od 8,1 posto, dok su porezi na kapital prikupljeni u iznosu od 14,1 milijun kuna, što čini porast od 29,4 posto u odnosu na 2015. godinu.
- Podaci o stanju deficita i duga na kraju 2016. godine potvrđuju da je u prošloj godini postignut znatan napredak u fiskalnoj konsolidaciji, a riječ je o respektabilnim rezultatima i u europskim okvirima - ocijenila je Hrvatska gospodarska komora.
“Izuzetno dobri rezultati u kretanju proračunskih prihoda povezani su s ostvarivanjem dinamičnijega gospodarskog rasta od prvotno planiranog, pri povoljnim unutarnjim i vanjskim okolnostima (uspješna turistička sezona, niske cijene nafte i sirovina, rast inozemne potražnje). Istodobno su i proračunski rashodi držani pod kontrolom, čemu je dijelom pridonijelo i privremeno proračunsko financiranje početkom prošle godine te, potom, ograničena mogućnost stvaranja obveza tehničke vlade”, kažu u Komori. Ističu da je i u europskim okvirima riječ o respektabilnim rezultatima koji Hrvatsku svrstavaju kao drugu najuspješniju zemlju prema smanjenju udjela proračunskog manjka u BDP-u u 2016. godini (iza Grčke), dok se prema kretanju udjela javnog duga u BDP-u Hrvatska nalazila na šestom mjestu prema dinamici smanjivanje tog udjela.
Eduard SOUDIL/H
HRVATSKA MEĐU ČLANICAMA EU-a S NAJNIŽIM UDJELOM DEFICITA U BDP-u
Hrvatska je s 0,8 posto, uz Irsku i Dansku, među članicama s najnižim udjelom deficita u BDP-u. Irska je u 2016. imala proračunski deficit od 0,6 posto BDP-a, a Danska od 0,9 posto BDP-a. Lani je proračunski višak zabilježen u Luksemburgu od 1,6 posto BDP-a, na Malti 1 posto, u Švedskoj 0,9 posto, u Njemačkoj 0,8 posto, te u Grčkoj i Češkoj od 0,7 odnosno 0,6 posto. Slijede Cipar i Nizozemska sa suficitom od po 0,4 posto te Estonija i i Litva s po 0,3 posto. Bugarska i Latvija imale su uravnotežene proračune. Hrvatska se s javnim dugom od 84,2 posto BDP-a u 2016. godini nalazi među 16 članica čiji dug premašuje 60 posto BDP-a. Najviše udjele duga u BDP-u 2016. imale su Grčka, 179 posto BDP-a, Italija 132,6 posto, Portugal 130,4 posto, Cipar 107,8 posto i Belgija 105,9 posto. Krajem 2016. najniže udjele duga u BDP-u imale su Estonija, 9,5 posto, Luksemburg 20 posto, Bugarska 29,5 posto, Češka, 37,2 posto, Rumunjska 37,6 i Danska 37,8 posto.
HGK: NUŽNE STRUKTURNE REFORME
“Rezultati travanjskog Izvješća o prekomjernom proračunskom manjku i razini duga opće države u Republici Hrvatskoj ohrabruju, jer se putem zdravijih javnih financija stvaraju preduvjeti za izgledan izlazak zemlje iz procedure uklanjanja prekomjernoga proračunskog manjka. To će, uz nastavak gospodarskog rasta i provedbu strukturnih reformi, otvoriti mogućnost poboljšanja kreditnog rejtinga zemlje i time povoljnijeg financiranja države, tvrtki i stanovništva”, ističu iz HGK. Upozoravaju, međutim, da je za održivost započetih pozitivnih tendencija prijeko potrebna provedba strukturnih reformi na kojima, kako ocjenjuju, prošle godine nije mnogo učinjeno, odnosno potreban je sustavan rad na rješavanju problematike koja opterećuje gospodarski i financijski sustav zemlje, uključujući pitanja održivosti zdravstvenog i mirovinskog sustava te ukupnu problematiku povezanu s nepovoljnim demografskim kretanjima.
Ovakvi rezultati nagovješćuju da bi Hrvatska mogla izići iz Procedure prekomjernog deficita u svibnju