Novosti
SPOMEN NA STRAHOTE USTAŠKOG LOGORA JASENOVAC

Plenković: Žrtve zaslužuju jedinstvenu komemoraciju
Objavljeno 23. travnja, 2017.

Premijer Andrej Plenković izjavio je u nedjelju, nakon komemoracije žrtvama ustaškog koncentracijskog logora Jasenovac, kako mu je žao što nema jedinstvene komemoracije te naglasio da žrtve zločina to zaslužuju. Bila je to druga od tri komemoracije koje se, kao i lani, održavaju u spomen na jasenovačke žrtve. Jedan od prijepora koji je doveo do toga jest ploča poginulim pripadnicima HOS-a s ustaškim pozdravom “za dom spremni” postavljena u Jasenovcu, nedaleko od spomen-područja. U subotu je održan komemorativni skup u organizaciji Saveza antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske i Srpskog narodnog vijeća, u kojemu su sudjelovali preživjeli logoraši. U ponedjeljak će komemoraciju u Jasenovcu održati predstavnici Židovske zajednice u Hrvatskoj.

“Činjenica da će biti tri komemoracije predstavlja poruku da moramo svi zajedno učiniti napore kako bismo u budućnosti imali jedinstvene i zajedničke komemoracije, jer žrtve zločina koji su ovdje počinjeni to zaslužuju”, odgovorio je Plenković u nedjelju na pitanje novinara je li mu žao što ni ove godine nema jedinstvene komemoracije. Plenković je naglasio da je trajna zadaća Vlade razvijati tolerantno i demokratsko društvo te osuditi sve nedemokratske režime da se takvi zločini ne bi ponovili.

Osuda zločina

"Danas sam u ime Vlade, zajedno s kolegama ministrima, došao na Spomen-područje Jasenovac kako bismo još jednom izrazili pijetet prema svim žrtvama ovog koncentracijskog logora, osudili zločine počinjene za vrijeme ustaškog režima, ne samo ovdje, nego i na drugim stratištima i još jednom ponovili kako je cilj moderne, demokratske Republike Hrvatske da se ovakvi zločini ne ponove nikada, bilo ovdje, bilo drugdje u Europi i svijetu”, rekao je Plenković. “Naša je trajna zadaća”, dodao je, “da razvijamo tolerantno, demokratsko društvo uz puno poštovanje ljudskih prava, a isto tako, da ova teška pitanja hrvatske povijesti stavimo na dnevni red u jednom tolerantnom ozračju suočavanja s prošlošću, s posljedicama nedemokratskog režima.” Zbog toga je, kaže, i osnovano Vijeće za suočavanje s prošlošću od kojeg očekuje određene preporuke i smjernice u cilju pomirbe.

Na tvrdnju da se Vladu proziva zbog relativizacije ustaštva, premijer je kazao da nema nikakve relativizacije. “Mislim da je ova vlada naslijedila te probleme, naslijedila podjele u društvu i moja je zadaća i zadaća moje vlade upravo ovim putem, koji dosad nije bio u Hrvatskoj pokušan niti osnovan, da riješimo otvorena pitanja i da spriječimo podjele u budućnosti”, izjavio je. Pozvao je sve koji žele sudjelovati u radu Vijeća da tu mogu dati svoj prilog te je izrazio uvjerenje da će Vijeće iznjedriti preporuke koje će u budućnosti priječiti situacije da se održava više komemoracija.

Na pitanje što s pločom HOS-a u Jasenovcu na kojoj je ustaški pozdrav, Plenković je odgovorio da je grb udruge ozakonjen i dopušten prije puno godina. “Želim da vijeće omogući i preciznije reguliranje takvih obilježja”, rekao je. Sporno je, kaže Plenković, što je na njoj grb udruge koja je tako registrirana i odobrena od nadležnih tijela. “Taj pozdrav nije nijedan od onih pozdrava koje je koristila hrvatska vojska i hrvatski branitelji u Domovinskom ratu”, odgovorio je na pitanje može li se poštovanje braniteljima izraziti i bez ustaškog pozdrava.

Maknuti ploču

Kćerka jednog od logoraša Branka Nešić Reichel izjavila je da žrtve nisu zaslužile odvojene komemoracije i podjele. “Trebali su svi biti skupa i odati počast”, rekla je. Zgrožena je pločom HOS-a u Jasenovcu i smatra da je treba maknuti.

Antifašistički aktivist Igor Premužić, koji je sa svojim kolegama prosvjedovao prekoputa spomenika Kameni cvijet, raširivši transparent s natpisom "uklonite ustaški pozdrav", izjavio je da Vlada i sve institucije pod hitno trebaju ukloniti zločinački ustaški pozdrav s ploče u Jasenovcu. H

KOLONA SJEĆANJA I MINUTA ŠUTNJE

Službena komemoracija žrtvama ustaškoga koncentracijskog logora u nedjelju je održana pod pokroviteljstvom Hrvatskog sabora, u spomen na 22. travnja 1945. i proboj 600 logoraša, od kojih je preživjelo njih stotinjak. U Jasenovcu je od kolovoza 1941. do 22. travnja 1945. bio logor smrti, u kojem su ubijani muškarci, žene i djeca zbog svoje vjerske, nacionalne ili ideološke pripadnosti. Na popisu žrtava jasenovačkog logora nalazi se 83.145 imena, među kojima 39.570 muškaraca, 23.474 žene te 20.101 dijete do četrnaest godina. U više do 1300 dana postojanja ustaškog logora Jasenovac najviše je stradalo Srba, Roma, Židova i Hrvata. Tijekom komemoracije nije bilo govora, a održan je program u kojemu su, nakon minute šutnje, sudjelovali dramski i glazbeni umjetnici. Sudionici su do Kamenog cvijeta došli u koloni sjećanja od Memorijalnog muzeja, a skup je završio polaganjem vijenaca i molitvom za žrtve, koju su molili katolički svećenik i muslimanski imam.

Možda ste propustili...

BILJANA BORZAN: IDUĆI MANDAT BIT ĆE POSVEĆEN IZJEDNAČAVANJU NEJEDNAKOSTI

Picula na posljednjem mjestu SDP-ove koalicijske liste za Europski parlament

DAN PRIJE IZBORA

Kraj nastave do 18.30 sati

Najčitanije iz rubrike