Ekonomija
PRIJETE GOLEME ŠTETE

Voćari i vinogradari strahuju od mraza
Objavljeno 22. travnja, 2017.

Malo je tko očekivao da će druga polovina travnja biti u znaku tolike hladnoće, kiše sa susnježicom i temperaturnih minusa kakvih nije bilo ni u prosincu lani. Najveće posljedice ovakvog “ludog” vremena najviše će zasigurno osjetiti povrtlari i voćari, čiji nježni nasadi u fazi formiranja nisu nimalo dobro podnijeli ovakvo zahladnjenje, nakon ožujskih 25 Celzijevih stupnjeva, koji su požurili vegetaciju biljnog svijeta.

Na isti problem upozorio nas je jučer i prvi čovjek Hrvatske voćarske zajednice Željko Banjavčić, naglašavajući kako je ovo posebno problematično vrijeme za voćke, koje su sada u najosjetljivijoj fazi i čiji su plodovi u fazi formiranja i puni vode, pa za njih katastrofalni učinak može imati već i temperatura od –1,5 Celzijevih stupnjeva.

“Nažalost, u Hrvatskoj je na nekim područjima, pa tako i kod nas u Jastrebarskom i okolici, jučer ujutro izmjerena upravo takva temperatura, a ponegdje je, prema mojim saznanjima, bilo i –2,5 stupnjeva, što znači da su na tim područjima voćke ozbiljno stradale. S obzirom na to da je za danas ujutro bila najavljena još niža temperatura, bojim se da mukama tih voćara jučer nije bio kraj i da će današnji mraz uništiti do kraja sve što onaj jučerašnji nije stigao, ali i ozbiljno naštetiti onim voćnjacima koji su u petak bili u plusu, a danas je kod njih izmjerena temperatura ispod nule”, kaže predsjednik Hrvatske voćarske zajednice rekavši kako su najugroženiji orasi, šljive, kruške, jabuke te sve voće čiji su plodovi trenutačno u fazi formiranja. No, prave štete bit će poznate tek nakon što se završe procjene, dakle za nekoliko tjedana. Banjavčić podsjeća i da se tako jak proljetni mraz kakav je zabilježen prošle godine i protiv kojeg su voćari nemoćni, na sreću, u nas javljao tek dva puta u posljednjih 20 godina, no da je u Hrvatskoj općenito izuzetno velik problem što su voćari u financijskoj nemogućnosti osigurati svoje nasade protiv mraza, pa trpe goleme štete.

Dva dana iznenadnog travanjskog snijega koji je padao uglavnom u noćnim satima u cijeloj Požeštini, no najviše u dijelovima i mjestima koji se naslanjaju na Papuk, posebno zahladnjenje s vrlo hladnim vjetrom u četvrtak već su ostavili traga na voćkama i vinovoj lozi.

U vinogradima kutjevačkog, kaptolačkog i veličkog vinogorja još se uvijek snijeg zadržao u vinogradima.

- Jako je hladno za ovo doba godine i koliko vidim na mojoj lozi svi mladi pupovi i prvi listovi su se već podvili i objesili, neće od njih više biti ništa. Negdje su mladi izdanci dugi već do desetak centimetara, jer je loza potaknuta toplim danima prije krenula. Većina mojih vinograda još je pod nekoliko centimetara snijega, jutros još nije bilo mraza, ali je jako hladno, tako da se u subotnje jutro očekuje mraz. Bojim se da će to biti mraz od -5, do -7 stupnjeva od kojega nema nikakve obrane. To će biti prava katastrofa za nas vinogradare i voćare - zabrinuto govori naš najpoznatiji vinar Ivo Enjingi.

Lidija ANIČIĆ/(AGM Kruna)

Ivo Enjingi

vinar iz Venja

Od berbe neće biti ništa

- Od berbe više neće biti ništa. Na nešto više od 50 ha imam ekološki uzgoj vinove loze. Za podizanje temperature u vinogradima ja bih trebao najmanje 20-ak vučenih strojeva i traktora i to da ih vučem kroz vinograde cijelu noć. Postoje i mogućnosti paljenja vatri, ubacivanje toplog i dogrijavanog zraka grijačima i ventilatorima, no to sve pomaže kod slabijeg mraza i temperatura do -3 Celzijeva stupnja.

Ivica Perak

enolog i vinogradar iz Kutjeva

Istog dana lani mraz u Požeštini mnogima je uništio urod

Nadamo da otopljenju bez dodatnih oborina da se ugrije zrak i da noć ne padne u duboke minuse. Bitno je i da noć ne bude vedra, nego oblačna, pa ima nade da ne bude jakog mraza i ne na svim lokacijama. Vrlo jak mraz uništio bi sve nasade, i to bi bila jako teška situacija za sve vinogradare i voćare, jer je u isti dan 22. travnja i prošle godine mraz u Požeštini mnogima uništio urod, a gotovo svima smanjio urode i do 40 %.

Željko Banjavčić

predsjednik Hrvatske voćarske zajednice

Katastrofalne posljedice

- Stari sustav osiguravanja nasada bio je puno bolji i povoljniji, jer su jedinice lokalne samouprave za voćare plaćale prvu ratu osiguranja, a voćari ostatak i puno je više površina bilo osigurano. Danas kada voćari sve to sami trebaju unaprijed platiti vrlo je malo onih koji to uspijevaju, pa je najveći dio površina bez osiguranja, što u godinama kao što je prošla, pa i ova, može imati katastrofalne posljedice, poručuje Banjavčić.

Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike