Filmovi, QR kodovi, multimedija, ilustracije, citati, rubnice..., sve su to dodatci kojima Jasna Horvat (primarno profesorica statistike na Ekonomskom fakultetu u Osijeku, a sekundarno nagrađivana i vrlo plodna autorica i za odrasle, ali i za djecu), oprema svoje tekstove.

- Premda nisam članica skupine OULIPO koja se svojim programom odredila onom koja propituje „potencijale književnosti“, moja je znatiželja već cijelo desetljeće usmjerena postavljanju pitanja i traženju odgovora na pitanje koje je jednostvano: Što sve književnost može ponijeti i predati čitateljima? Kao i većina jednostavnih pitanja, dolazak do odgovora prilično je složen. U mom slučaju težnja za odgovaranjem na ovo pitanje stvorila je veći broj književnih tekstova - odgovara prof. dr. sc. Jasna Horvat na pitanje zašto su njene knjige igra, kako za nju koja ih piše, tako i za one koji ih sa zadovoljstvom čitaju.

QR kodove uvela je u književnost već romanom “Vilijun” i tako postala rodonačelnicom pametne knjževnosti koja se čita uz pomoć pametnoga telefona. I “Atanor”, roman koji se upravo umnaža tiskanjem i čije je predstavljanje najavljeno na svečanom otvorenju Kreativne riznice (popularizacijskog simpozija), u srijedu, 26. travnja, u 19 sati, na Ekonomskom fakultetu.

- “Atanor” je strukturiran prema periodnom sustavu elemenata što je do sada prvi takav pokušaj u okvirima hrvatske književnosti, a koliko mi je poznato i međunarodne. Osim rubnice u kojima su čitateljima podastrijeti važni citati, “Atanor” čitatelju donosi i rubnice sa skicom periodnog sustava i “mjestom” na kojem se čitatelj u određenom trenutku nalazi. Ključ za čitanje posljednje je poglavlje nazvano „Elementologija“, a ono je ujedno sažeti prikaz svojstava svih elemenata periodnoga sustava.

Drugim riječima, Jasna Horvat i dalje spaja znanost i umjetnost i dodatno ih združuje korištenjem tehnoloških inovacija. Unatoč tomu, njezini su romani i nadalje tiskane knjige, ali ozvučene uz pomoć QR kodova kojima čitatelji pristupaju internetskim stranicama. Za “Atanor” je i sama priređivala neke od internetskih sadržaja.

- Multimedijske sadržaje koji se mogu očitati u “Atanoru” priređivao je cijeli niz mladih okupljenih u Institutu Andizet. Tu bih ponajprije izdvojila autorski doprinos Marija Milolože i Stipe Gugića, koji su ekranizirali dva poglavlja (Ostani Osijek i Princ Eugen od Savoje), ali i doprinos studenata EFOS-a – Karle Bilandžić, Ivana Ripića, Krešimira Strahonje, kao i drugih 'rizničara'. S obzriom na to da su produkcije izrazito zahtjevne, za njihovu su se izvedbu pobrinule Josipa Mijoč i Ana Zrnić te suradnice Nikolina Filipović i Sofija Turjak.

Pogovarateljica Milica Lukić navodi kako je riječ o do sada najambicioznijem književnom projektu Jasne Horvat koji je uvjetovan “ne samo novim konceptom – periodnim sustavom elemenata – nego i u najvećoj mjeri do sada autoričinom osobnom biografijom”, što se očituje u posvećenosti “Atanora” autoričinim roditeljima Peri i Nadi Horvat, koji su, kako čitajući doznajemo i glavni protagonisti romana. Nije isključeno ni da će Osječani prepoznati još autentičnih likova koje susreću na ulicama grada.

- Svi glavni junaci stvarne su osobe i nazivaju se svojim pravim imenima. Osim mojih roditelja, u “Atanoru” ćete moći upoznati i druge Osječane: Ivicu Brekala, Josipu Mijoč, Katicu Tadić, Jasminku Ćosić, Branku Sokele, Ivana Musu, Silvanu Bošnjak, Kseniju Šestić... Karaktere osoba združivala sam s karakterom kemijskoga elementa uz koji su vezane pa je „Atanor“ i razmišljanje o karakterima - pojašnjava autorica, koja s nestrpljenjem očekuje izlazak romana iz tiska.

I ovaj put posegnula je Jasna Horvat za naslovom koji otpočinje slovom A.

- Abeceda i glagoljica uče nas kako je prvo slovo pisma ujedno i ukaz naše vrhovne zaokupljenosti. “Atanor” je alkemičarska peć koju su alkemičari koristili pokušavajući od neživa proizvesti živo, odnosno od neplemenitoga plemenito. “Atanor” se može čitati na više načina, iz više smjerova i s više razina. Riječ je o romanu koji nastavlja niz mojih vrhovnih preokupacija, njime promišljam mjesto i ulogu čovjeka u Svemiru, naše duhovne i tjelesne određenosti. “Atanor” ujedno pokazuje kako je Osijek moja kozmička peć koju nikada nisam napustila i u kojoj se ostvarujem u svim životnim izazovima - oduševljeno ističe autorica, dosljedna u iznimno rijetkim promocijama svojih knjiga. Malobrojne, uvijek su originalne i neponovljive.

- Uobičajena predstavljanja knjiga organiziraju se za medije, a predstavljanja koja sama organiziram posljednjih godina, uz pomoć Instituta Andizet, zapravo su za čitatelje, prestave u kojima sudjeluju glumci, glazbenici, književni teoretičari, ali i svi nazočni. Takva su događanja nalik renesansnim kazališnim predstavama u kojima su glumci svi koji nazoče - zaključuje likom i djelom jedinstvena pojava na domaćoj književnoj (i znanstvenoj) sceni, Jasna Horvat.