Objavljeno 21. travnja, 2017.
Europska unija ocijenila je da političko uplitanje narušava učvršćivanje dobrosusjedskih odnosa i time reagirala na izjavu albanskog premijera Edija Rame da nije isključena unija Albanije i Kosova pa ni ratni sukobi na zapadnom Balkanu ako iščeznu izgledi za članstvo regije u EU.
To je agenciji Beta izjavila Maja Kocijančić, glasnogovornica visoke predstavnice EU-a Federice Mogherini, naglasivši da “zapadni Balkan ima jasnu europsku perspektivu, kao što je to nedavno potvrdio Europsko vijeće”.
- Radimo sa svim partnerima u regiji da se ostvari taj cilj, utemeljen na načelima pomirenja i regionalne suradnje - naglasila je Kocijančić.
Dodala je da svaki oblik političkog uplitanja narušava učvršćivanje dobrih susjedskih odnosa u regiji. Prethodno je, u povodu izjave albanskog premijera, jedan dužnosnik u sjedištu NATO-a u Bruxellesu izrazio zabrinutost zbog najnovijeg pogoršanja sigurnosnih prilika na zapadnom Balkanu i naglasio da snažno ohrabruje vođe u regiji da budu na visini svojih odgovornosti i nastave putem dijaloga i pomirenja.
U mogućnost ujedinjena Albanije i Kosova, međutim, ne vjeruje kosovski premijera Isa Mustafa. On je upitan o Raminoj izjavi rekao da se radi o populizmu. “Nemamo namjeru ići u druga ujedinjenja, osim s Europskom unijom”, rekao je Mustafa.
Ramina izjava je, međutim, uzburakala duhove u Beogradu koji je ujedno optužio EU i SAD da ne reagiraju kada se ugrožavaju srpski interesi. Ministar vanjskih poslova Srbije Ivica Dačić rekao je da je izjava albanskog premijera još jedna potvrda da je stvaranje velike Albanije zajednička platforma svih Albanaca, što predstavlja najveću prijetnju za mir i stabilnost Balkana i Europe. U priopćenju proslijeđenom iz Ministarstva vanjskih poslova, Dačić je upitao međunarodnu zajednicu dokle će šutjeti kad netko ugrožava Srbiju.
Edi Rama drukčije je govorio u listopadu 2016. godine. Tada je izrazio uvjerenje da “mogućnost ujedinjenja Albanije i Kosova - velika Albanija - pripada prošlosti. “To nikada nije bio naš cilj, jer ja snažno verujem da velika Albanija, velika Srbija, ili bilo šta drugo 'veliko' - pripadaju prošlosti. To nikada nije bila opcija, to jednostavno pripada prošlosti”, rekao je ne tako davno Rama.
Nakon nove Ramine izjave o mogućem ujedinjenu Albanije i Kosova sličnu je poruku poslao i kosovski predsednik Hashim Thaci.
- Ako EU zatvori vrata Kosovu, svi Albanci u regiji živjet će u jednoj jedinstvenoj državi kako bi se nastavilo dalje s integracijom u europsku obitelj - rekao je Thaci za radio Slobodna Europa.
On kaže da će “ako EU nastavi s ovim zastojem i nejasnim pristupom onda, naravno, svaka zemlja donijeti odluku o svojoj budućnosti, o svojoj sigurnoj budućnosti koja vodi i prema nacionalnoj perspektivi”. “Ali mi želimo graditi multietničke države. Na Kosovu smo frustrirani Europskom unijom zbog blokade, kazne i nepravde koja se čini nad nama u procesu liberalizacije viza”, dodao je.
Eduard SOUDIL
ZAJEDNIČKI SASTANCI DVIJE VLADE
Ovo nije prvi put da se govori o ovakvom pripajanju Kosova i Albanije, temi koja je uvijek izazivala burne reakcije u Srbiji. Edi Rama je i u travnju 2015. rekao da Europa mora shvatiti da su Albanci potrebni Europi onoliko koliko je i ona potrebna Albancima. Rama je tada rekao i da, ako Europa ne shvati da se procesi na Balkanu pogoršavaju zbog nestabilnosti u regiji i ne shvati da treba ubrzati integraciju, onda zaista može nesvjesno postati sponzor nacionalističkog folklora. On je zajedničke sastanke vlada Kosova i Albanije, koji su počeli 2014. godine, ocijenio “nacionalnim ujedinjenjem sredstvima 21. stoljeća, u funkciji Europske unije”. “Ujedinjenje Albanaca Albanije i Kosova je nezaobilazno i nesporno”, rekao je tada Rama.
KOSOVO ODUSTALO OD VOJSKE?
Kosovski predsjednik Hashim Thaci popustio je pod pritiskom tradicionalnih saveznica Sjedinjenih Država i NATO-a i pristao je odgoditi planove o formiranju vojske kojima se snažno protive manjinski Srbi na Kosovu. Vlada u Prištini donijela je odluku o formiranju vojske 2014., ali su manjinski srpski zastupnici zaprijetili da će blokirati potrebne ustavne amandmane. Kosovske snage sigurnosti trenutačno imaju 2500 pripadnika i lako naoružanje. Pripadnike je obučavao NATO za odgovor u kriznim situacijama, civilnu zaštitu i zbrinjavanje vojnog materijala iz sukoba 1999. godine. NATO i SAD u načelu ne protive se formiranju vojske, ali kažu da se prvo mora promijeniti ustav, za što su potrebni glasovi 11 srpskih zastupnika u parlamentu. H