Novosti
PROPADA VRIJEDNA SIROVINA

U recikliranju otpada Hrvatska je najgora u EU
Objavljeno 20. travnja, 2017.

Prema podacima koje je objavio Eurostat, europska agencija za statistiku, u 2014. godini svaki stanovnik Europske unije proizveo je 162,6 kilograma ambalažnog otpada.

Prema Eurostatu ta količina varira od 48,3 kilograma po stanovniku, koliko se generira otpada u Hrvatskoj, pa do 219,5 kilograma po stanovniku, koliko generira Njemačka. No, bez obzira na to što Hrvatska proizvodi najmanje ambalažnog otpada u EU, vrlo je loša u postotku koji reciklira. Većinu ambalažnog otpada čini papir i karton (41 %), staklo (19 %), plastika (19 %), drvo (16 %) i metal (6 %). Svi ostali materijali zauzimaju manje od 0,3 posto ambalažnog otpada. Ovaj otpad je vrlo vrijedna sirovina i u interesu gospodarstva i ekologije je da se u što većem postotku reciklira ili koristi kao gorivo u spalionicama za dobijanje električne ili toplinske energije. Najopasnije (i najmanje isplativo) jest odlagati ga kao otpad, a to Hrvatska u većem dijelu upravo čini.

Prema podacima Eurostata, količina ambalažnog otpada generirana u Europskoj uniji konstatno je rasla do 2008. godine, kada zbog krize dolazi do pada, ali trenutačno je na najvišoj razini. No, on što je bitno jest to da je u stalnom porastu postotak otpada koji se reciklira ili pretvara u gorivo. U razdoblju od 2005. do 2014. godine povećan je opseg papira i kartona, te plastike, dok se smanjuje udjel stakla i metala.

Europska unija zadala si je da do 2008. godine sve zemlje najmanje 55 posto otpada reciklira, odnosno da najmanje 60 posto pretvara u energiju. Neke zemlje dosegnule su taj cilj već 2008., dok je onim najlošijima trebalo nekoliko godina, poput Poljske, Bugarske, Rumunjske i Latvije koja je te ciljane postotke dostigla 2015. godine. Prema statističkim podacima, jedna od zemalja koja nije ispunila zadatak je, nažalost, Hrvatska.

Ta činjenica i ne bi bila toliko porazna da gotovo svaka tablica i graf koji napravi europska agencija za statistiku - u pravilu se Hrvatska nađe na zadnjem mjestu, ili u našem već “tradicionalnom” društvu s Bugarskom ili Rumunjskom. Statistički podaci o nezaposlenosti, korupciji, obrazovanju, ili bilo čemu bitnom, uvijek nas stavljaju na samo dno Europske unije.

Tako su Bugarska i Rumunjska bolje od Hrvatske i prema ukupnom broju skupljenog otpada po glavi stanovnika, ali i po kilogramima recikliranog otpada po glavi stanovnika. Jer Hrvatska je i u tim kategorijama - zadnja.

Naime, Rumunjska proizvede 52,8 kg ambalažnog otpada po glavi stanovnika, Bugarska 52,4 kg, a Hrvatska samo 48,3 kilograma. U zemljama koje recikliranju pridaju važnost te brojke izgledaju drugačije. Njemačka prikupi 219,5 kilograma ambalažnog otpada po glavi stanovinka, Italija 196,8 kg, a Luksemburg 195,1 kg.

Među zemljama članicama koje su se pridružile Europskoj uniji nakon 2004. godine, Estonija sakupi najveću količinu smeća po glavi stanovnika - 173,3 kilograma.

Vuk TEŠIJA
energija iz otpada

Recikliranje je prema Eurostatovoj definiciji podijeljeno u dvije skupine - “recikliranje materijala” - proces kojim se originalni materijal ponovno koristi, ili kada se koriste drugi oblici recikliranja, uključujući i organsko recikliranje. Energetsko korištenje otpada uglavnom se odnosi na spaljivanje ili dobijanje energije na neki drugi način iz otpada.

Najčitanije iz rubrike