Novosti
PROPADA VRIJEDNA SIROVINA

U recikliranju otpada Hrvatska je najgora u EU
Objavljeno 20. travnja, 2017.

Prema podacima koje je objavio Eurostat, europska agencija za statistiku, u 2014. godini svaki stanovnik Europske unije proizveo je 162,6 kilograma ambalažnog otpada.

Prema Eurostatu ta količina varira od 48,3 kilograma po stanovniku, koliko se generira otpada u Hrvatskoj, pa do 219,5 kilograma po stanovniku, koliko generira Njemačka. No, bez obzira na to što Hrvatska proizvodi najmanje ambalažnog otpada u EU, vrlo je loša u postotku koji reciklira. Većinu ambalažnog otpada čini papir i karton (41 %), staklo (19 %), plastika (19 %), drvo (16 %) i metal (6 %). Svi ostali materijali zauzimaju manje od 0,3 posto ambalažnog otpada. Ovaj otpad je vrlo vrijedna sirovina i u interesu gospodarstva i ekologije je da se u što većem postotku reciklira ili koristi kao gorivo u spalionicama za dobijanje električne ili toplinske energije. Najopasnije (i najmanje isplativo) jest odlagati ga kao otpad, a to Hrvatska u većem dijelu upravo čini.

Prema podacima Eurostata, količina ambalažnog otpada generirana u Europskoj uniji konstatno je rasla do 2008. godine, kada zbog krize dolazi do pada, ali trenutačno je na najvišoj razini. No, on što je bitno jest to da je u stalnom porastu postotak otpada koji se reciklira ili pretvara u gorivo. U razdoblju od 2005. do 2014. godine povećan je opseg papira i kartona, te plastike, dok se smanjuje udjel stakla i metala.

Europska unija zadala si je da do 2008. godine sve zemlje najmanje 55 posto otpada reciklira, odnosno da najmanje 60 posto pretvara u energiju. Neke zemlje dosegnule su taj cilj već 2008., dok je onim najlošijima trebalo nekoliko godina, poput Poljske, Bugarske, Rumunjske i Latvije koja je te ciljane postotke dostigla 2015. godine. Prema statističkim podacima, jedna od zemalja koja nije ispunila zadatak je, nažalost, Hrvatska.

Ta činjenica i ne bi bila toliko porazna da gotovo svaka tablica i graf koji napravi europska agencija za statistiku - u pravilu se Hrvatska nađe na zadnjem mjestu, ili u našem već “tradicionalnom” društvu s Bugarskom ili Rumunjskom. Statistički podaci o nezaposlenosti, korupciji, obrazovanju, ili bilo čemu bitnom, uvijek nas stavljaju na samo dno Europske unije.

Tako su Bugarska i Rumunjska bolje od Hrvatske i prema ukupnom broju skupljenog otpada po glavi stanovnika, ali i po kilogramima recikliranog otpada po glavi stanovnika. Jer Hrvatska je i u tim kategorijama - zadnja.

Naime, Rumunjska proizvede 52,8 kg ambalažnog otpada po glavi stanovnika, Bugarska 52,4 kg, a Hrvatska samo 48,3 kilograma. U zemljama koje recikliranju pridaju važnost te brojke izgledaju drugačije. Njemačka prikupi 219,5 kilograma ambalažnog otpada po glavi stanovinka, Italija 196,8 kg, a Luksemburg 195,1 kg.

Među zemljama članicama koje su se pridružile Europskoj uniji nakon 2004. godine, Estonija sakupi najveću količinu smeća po glavi stanovnika - 173,3 kilograma.

Vuk TEŠIJA
energija iz otpada

Recikliranje je prema Eurostatovoj definiciji podijeljeno u dvije skupine - “recikliranje materijala” - proces kojim se originalni materijal ponovno koristi, ili kada se koriste drugi oblici recikliranja, uključujući i organsko recikliranje. Energetsko korištenje otpada uglavnom se odnosi na spaljivanje ili dobijanje energije na neki drugi način iz otpada.

Možda ste propustili...

GODIŠNJI PLAN FINANCIRANJA ORGANIZACIJA CIVILNOG DRUŠTVA

Udrugama iz državnog proračuna stiže više od milijardu i pol kuna

KOLINDA GRABAR-KITAROVIĆ

Predsjednica čestitala Uskrs

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

KAKO PRIVUĆI INVESTITORE

U Slavoniju je stiglo samo dva posto stranih ulaganja u Hrvatsku

2

SLUŽBENE STATISTIKE DRUKČIJE OD STVARNOSTI

Iz Njemačke se očekuje povratak umirovljenika

3

KAMPANJA U OSJEČKO-BARANJSKOJ ŽUPANIJI

Europski novac za razvoj modernog hrvatskog sela