Objavljeno 20. travnja, 2017.
Vezani članci
VUKOVARSKI GRADONAČELNIK:
Vlada je na prošlotjednoj sjednici donijela odluku kojom se omogućava da tvrtka Borovo podigne novi kredit, od 46 milijuna kuna, kod HBOR-a, uz dionice Končara i HT-a kao osiguranje tog kredita.
Budući da to nije prva državna “infuzija” tom nekadašnjem divu koji je prije Domovinskog rata zapošljavao više od 20 tisuća radnika, u dijelu javnosti postavilo se pitanje - ima li uopće smisla više spašavati takva i još ono malo sličnih poduzeća koja su odavno izgubila tržišta, a poslovanje i zaposlenost održavaju dizanjem kredita?
Golema imovina
Borovo i danas ima golemu imovinu koja nije vezana uz osnovnu djelatnost kao što su aerodrom, škole, ambulante, stambeni objekti i sl. U cilju racionalizacije poslovanja u posjedu poduzeća mora ostati imovina vezana uz temeljno poslovanje (core business) poduzeća. Na taj način stvorili bi se uvjeti za privatizaciju smanjenjem vrijednosti poduzeća. Nakon privatizacije, nova uprava/vlasnik definira poslovnu politiku prema jednom od dva navedena modela i sukladno izboru angažira financijska sredstva, što također predstavlja liberalizaciju poslovanja i efikasnost i brzinu donošenja odluka, budući da vlasnik odlučuje o svemu, ali i odgovara za sve. Internacionalizacija poslovanja Borova već je provedena s obzirom na to da izvoz raste iz godine u godinu. Revitalizacija brenda Startas ima veliki potencijal na tržištima susjednih država.
Ako se nastranu stavi koliko je važno svako radno mjesto u Hrvatskoj, a posebice ako je ono još u ratom teško stradalom Vukovaru i okolici, od kuda pretežito gravitira većina od 670 zaposlenih u Borovu, tvrtki koju često volimo nazivati najvećim hrvatskim proizvođačem obuće, pitali smo u HGK-u i HUP-u ima li ta tvrtka u većinskom vlasništvu države uopće perspektivu na tržištu bilo domaćem, bilo inozemnom kada proizvodi obuću koju rijetko tko kupuje. Iz HUP su nam kazali kako Borovo nije njihova članica te da nemaju komentara.
Iz HGK-a su između ostalog naveli da “tržišnu poziciju i perspektivu određuje Uprava poduzeća, bez obzira na oblik vlasništva. Vlada premijera Andreja Plenkovića formirala je Ministarstvo za upravljanje državnom imovinom upravo zato da se poduzeća u vlasništvu RH postave na tržišne temelje i počnu poslovati samostalno. Ulaskom u EU zabranjena su izravna poticanja poduzeća radi neravnopravnosti na tržištu i cijeli niz državnih poduzeća mora se restrukturirati i početi poslovati prema načelima slobodnog tržišta. Borovo je jedno od njih. Već gotovo 10 godina trend u tranzicijskim državama je revitalizacija starih brendova i taj poslovni koncept pokazao se prilično uspješnim. Revitalizacijom brenda Startas Borovo je primijenilo sličan poslovni model, a podatci o prodaji i rastu prodaje svjedoče uspjehu, a to bi značilo da Borovo ima tržišnu poziciju i potencijal rasta. Ni jedan brand nema veći tržišni udio od 9 posto u svom segmentu, što znači da više od 90 posto ljudi taj brand ne kupuje. Drugim riječima, u uvjetima slobodne konkurencije, svaki proizvod kupuje rijetko tko, u protivnom bi bili uniformirani”, naveli su iz HGK-a.
Dva modela
Što se tiče održavanja poslovanja na bazi dizanja kredita, iz HGK-a kažu da je odgovor na to pitanje dosta složen.
- Hrvatska industrija obuće posluje po dva modela: u sustavu eksternalizacije i samostalnom nastupu na tržištu. Po modelu eksternalizacije, poduzeće dobiva sve materijale potrebne za proizvodnju na raspolaganje od eksternalizatora/kupca i po takvom modelu nisu potrebna velika obrtna sredstva i proizvodni proces odvija se s vrlo malim angažmanom financijskih sredstava. Profitne marže su u ovakvom modelu manje no što su po modelu samostalnog nastupa, ali su stabilne, predvidive i opći rizik poslovanja znatno je manji. Utjecaj negativnih eksternalizacija također je manji i lakše svladiv. Ako poduzeće posluje po modelu samostalnog nastupa na tržištu, potrebna su trajna obrtna sredstva u visini polugodišnjeg prometa. Profitna marža po ovakvom modelu znatno je veća no po prije navedenom, ali su troškovi i opći rizici poslovanja veći, a poduzeća su u znatno većoj mjeri izložena utjecaju negativnih eksternalija. Borovo je vertikalizirano poduzeće koje sjedinjuje cijeli lanac od proizvodnje do trgovačke mreže, što oslobađa veliki profitni potencijal, ali takva poduzeća su ekstremno izložena negativnim eksternalijama. Jedna loša prodajna sezona, a ne zaboravimo da je protekla zima bila upravo takva radi toplog studenoga i prosinca, utjecala je na prodaju koja je počela u siječnju kada su sve cijene već snižene. Ovaj poremećaj na tržištu rezultirao je poremećajem u primarnoj likvidnosti te je Borovo prisiljeno angažirati dodatna trajna obrtna sredstva koja, po definiciji, uključuju i sredstva za plaće. Kredit koji Borovo traži nije dokapitalizacija, nego financiranje poslovanja koje ima svoje specifičnosti, naveli su iz HGK-a.
Zdenka RUPČIĆ
JE LI TVRTKA BOROVO STRATEŠKI VAŽNA?
Kako je izbilo u javnost ovih dana da je Borovo u problemu, često se čuje već istrošena fraza "kako Borovo ima potencijal i da je od strateške važnosti." Ima li ga uopće i kakav je to potencijal i koja je to strateška važnost?
- Financijski pokazatelji Borova su, sudeći prema izvještajima, pozitivni, tržišna niša je detektirana i poduzeće svakako ima potencijal. U cilju realizacije i povećanja potencijala, Borovo treba tehnološku obnovu i dokapitalizaciju kako bi sredstva kojima se plaća kamata ostala u poduzeću i stvorila preduvjete za dalje razvojne projekte. Komparativna prednost sada ne znači to isto u budućnosti, stoga se poduzeće mora stalno razvijati i unaprjeđivati. Svako poduzeće je strateški važno, a posebno ako je gospodarski značajno za lokalnu zajednicu. To su ona poduzeća koja upravljaju nužnom infrastrukturom bez koje bi život bio znatno otežan ili bez kojih bi se ugrozio ekosustav, upravljaju mrežom električne struje, vodovodom, kanalizacijom, vodenim tokovima, šumama i sl. Sve ostalo je na slobodnom tržištu, naveli su iz HGK-a. “Držimo da tvrtka Borovo svakako ima potencijal, a riječ je prije svega o kvaliteti proizvoda, tradiciji i brendu koji još uvijek ima svoju vrijednost. Tvrtka je za područje grada Vukovara i cijelu Vukovarsko-srijemsku županiju svakako od strateške važnosti i zbog broja uposlenih, ali i zbog gospodarske aktivnosti koju generira kroz svoje dobavljače”, kazali su iz HGK-a ŽK Vukovar.
Goran Marić
ministar državne imovine
Do ljeta u dokapitalizaciju
Vlada je na prošlotjednoj sjednici donijela odluku kojom se omogućava da Borovo podigne novi kredit od 46 milijuna kuna kod HBOR-a. Tom odlukom zalažu se dionica Končara i HT-a u vlasništvu države preko CERP-a kako bi se HBOR-u omogućilo davanje kredita Borovu, isplata plaća i daljnje poslovanje. “Vatrogasna mjera je dana, ona je nužna, ali ta vatrogasna mjera je i suvišna i nepotrebna ako nema dugoročnog rješenja. Ova vlada je iznimno ozbiljno pristupila i Borovu, najprije zbog proizvodnje, zbog 600 zaposlenih, zbog Vukovara kao simbola Hrvatske, zbog odgovornosti koje Vlada ima prema čovjeku, prema Hrvatskoj. Borovo treba restrukturiranje i u načinu upravljanja te dokapitalizaciju i privatizaciju, ali opet to ne znači otpuštanje i smanjivanje plaća, nego suštinski promijeniti odnos prema tvrtki”, rekao je ministar. Najavio je da će i Borovo do ljeta ići u dokapitalizaciju po istom modelu kao Petrokemija, ustvrdivši da je ovo u financijskom smislu manje zahtjevan predmet od Petrokemije.
povezanost
BUDUĆNOST BOROVA JE I BUDUĆNOST VUKOVARA
KONCEPT NAPUŠTEN JOŠ 1973.
Kako moderan ekonomski pristup rješava problem tvrtki sličnih Borovu? Osnovni preduvjeti koji se moraju ispuniti kako bi se ostvario razvoj i rast su: privatizacija, liberalizacija i internacionalizacija. Veliki kombinati, kao Borovo, model su s početka industrijalizacije kada su tvornice morale osigurati smještaj za radnike te obrazovni sustav koji je stvarao radnike. Cijeli niz gradova građen je upravo za potrebe poduzeća. Malo je poznato da je Borovo naselje projektirao Charles-Édouard Jeanneret-Gris, poznatiji kao Le Corbusier, jedan od najvećih arhitekata u povijesti. Takav koncept poduzeća na Zapadu je napušten tijekom velike recesije 1973. godine, a u komunističkim državama zadržan je i dalje.
POSLOVANJE BOROVA
GODINA GUBITAK
2012. 267 milijuna kuna
2013. 47 milijuna kuna
2014. 25 milijuna kuna
2015. 18 milijuna kuna
2016. 18 milijuna kuna