DRENJE

Akumulacijsko jezero Borovik nagodinu će navršiti 40 godina od svečanog zatvaranja temeljnog ispusta. Bilo je to, naravno, prigodno za ono vrijeme, na Dan Republike, 29. studenoga 1978. Brojke su mu impresivne, zauzima 2,93 kilometra najuzvodnijeg dijela nekadašnjeg korita Vuke. Prvenstvena namjena je obrana od poplava i navodnjavanje, koje je moguće korištenjem dva milijuna kubičnih metara godišnje. Akumulacija je zapremnine 7.950.000 kubičnih metara, a prosječna širina joj je oko 200 metara. Visoka brana višenamjenske akumulacije sagrađena je na području današnjih općina Drenje i Levanjska Varoš, a naziv je dobila po istoimenom, kako ističu u Hrvatskim vodama, napuštenom naselju, koje je formiranjem akumulacije potopljeno. Tijekom godina ispleo se pravi mit o zvoniku čiji se vrh povremeno može vidjeti, kao i ostatci groblja nekadašnjeg sela. Predviđena cijena gradnje bila je 6,5, u konačnici 13 milijuna dinara, danas oko 8 milijuna eura. Dok je za struku jezero prije svega vodnogospodarskog značenja, za Đakovštinu i Slavoniju ono je raj za (sportske) ribiče, sportove na vodi, izletnike, rekreativce, ljubitelje prirode. Jezero je uronjeno u pitoreskni krajolik, što odmara oči, dušu i tijelo. Oni najvjerniji prirodi kampiraju ondje i danima. Boravak, odmor, šetnje i kupanje na ovoj vodi upotpunjuje i ponuda đakovačkog ugostitelja, a što su izletnici odlično prihvatili, pa je i to pridonijelo još većoj posjećenosti Borovika, na koji dvije spomenute općine, kažu načelnici Drenja i Varoši, Slavko Dešić i Slavko Tidlačka, polažu tek teritorijalno pravo.

V. d. direktora Vodnogospodarskog odjela za Dunav i donju Dravu Hrvatskih voda Mario Spajić kaže da je ideja o gradnji akumulacija kao najučinkovitijeg načina borbe s viškom vode, bolje rečeno nepovoljnim vremenskim rasporedom oborina na slijevnom području Vuke, i ideja o kanalu Dunav-Sava stara oko 140 godina. Vuka kao glavni recepijent područja ima specifičan, zahtjevan pad u nizinskom i brdskom dijelu pa je zahtijevala složenu i mudru intervenciju. Desno zaobalje ove rijeke smješteno je na sjevernim obroncima đakovačko-vukovarskog lesnog ravnjaka, s kojih se u Vuku ulijeva niz bujičnih pritoka, tako da je u njezinu slijevu moguće sagraditi 13 brdskih akumulacija ukupne zapremnine 45.000.000 kubičnih metara, od kojih su dosad u cijelosti sagrađene Borovik i Koritnjak.

- Vuka je zbog svoje ćudljivosti u prošlosti često plavila, ali zabilježena su i česta presušivanja. Od 1925. do 1975. presušivala je u prosjeku svake druge godine. Gradnjom brane Borovik presušivanje je prestalo jer se tijekom ljetnih suša ispušta biološki minimum koji iznosi 18 l/s. Svjedoci smo sve izraženijih hidroloških ekstrema pa je još naglašenija i potreba za kvalitetnom zaštitom od štetnog djelovanja voda, što se postiže održavanim kanalima i vodotocima, ali prvenstveno snižavanjem vrha vodenog vala akumuliranjem vode i kasnijim kontroliranim ispuštanjem - ističe Spajić. Dodaje kako Vode obavljaju monitoring kakvoće vode, koja je fizikalno-kemijski vrlo kvalitetna, tako da je uz prethodnu preradu moguće i njezino korištenje za javnu vodoopskrbu. Bogatstvu vode svjedoče i četiri manje alumulacije: Dolić, Oraški dol, Pavlov dol i Babin dol, koje su sagrađene u neposrednoj blizini akumulacije Borovik, kaže Spajić.

Iako bi njezinu skromnom proračunu svaka kuna itekako dobro došla, Općina Drenje od Borovika, kaže načelnik Dešić, nema ni lipe, nikakve rente. A po indeksu nerazvijenosti, kao i Varoš, pripada prvoj kategoriji, to su ovdje dvije najsiromašnije općine.

– No, poštujemo slovo zakona jer nemamo nikakvih vlasničkih udjela ni u vodama, ni u zemljištu, ni u šumama, sve je to državno. Akumulacijom, kao i obalom, gospodare Vode. Imali bismo pravo na porez na vikendice, no nema prava građenja - kaže Dešić.

– Na našoj općini je oko 50 posto jezera, no vlasničkih udjela, pa ni prava, nemamo. Od Voda moramo tražiti sve suglasnosti - dodaje Tidlačka. Općina Drenje u suradnji s Osječko-baranjskom županijom, ZŠRU-om i drugim instancama, dodaje, radi na turističko-rekreacijskim planovima za Borovik koji su u povojima, a stvar otežava prostorno-planska prilagodba prostora potrebama zainteresiranih za dodatne sadržaje oko jezera. Prilika za te sadržaje je i kroz LAG Strossmayer i projekt Natura 2000 za održivi razvoj prirodne baštine, a u čemu šansu vidi i varoška općina.