Netom prije uskrsnih blagdana u Dubrovniku je održana specijalizirana konferencija o klasterima s koje dolaze zaključci koji bi trebali ubrzati odgovore od nadležnih iz Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta na pitanje što i kako dalje s procesom klasterizacije u Republici Hrvatskoj.

Konferencija je tijekom dva dana okupila više od stotinu stručnjaka za klastere iz dvanaest zemalja jugoistočne Europe.

Klasterizacija je u Hrvatskoj počela još 2003. godine uspostavom prvih poslovnih klastera. Među „pionirima“ tog procesa bio je Klaster poljomehanizacije sa sjedištem u Osijeku, koji je, uz potporu i Osječko–baranjske županije i Grada Osijeka okupio najrelevantnije proizvođače poljoprivredne mehanizacije, dijelova i komponenti za poljoprivrednu mehanizaciju, kao i nekoliko znanstvenih institucija i fakulteta. Taj je klaster, na čijem je čelu Osječanin Željko Erkapić, u međuvremenu dva puta proglašavan najboljim hrvatskim klasterom. Uspostavom 13 nacionalnih klastera konkurentnosti kroz „Projekt razvoja klastera“ koji je započet krajem 2012. godine inicijativom ondašnjeg Ministarstva gospodarstva fokus klasterizacije bio je usmjeren na osnivanje centara kompetencija, a do danas je generirano 35 projekata koji su dobili oznaku „Projekta od nacionalnog interesa“. No, čini se kako tu priča staje.

- U ovom trenutku država ne zna što bi s klasterima, unatoč donesenoj i još uvijek važećoj Strategiji razvoja klastera od 2011. do 2020. godine i upravo je konferencija u Dubrovniku dala mnoge odgovore i poslala snažnu poruku u vezi sa značenjem klastera kao alata za povećanje konkurentnosti, a zajednička i nedvosmislena poruka svih sudionika konferencije je da sada jedinstveno Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta mora provoditi proaktivnu politiku klasterizacije RH te sustavom poticaja jačati njihovu misiju alata za povećanje konkurentnosti - sažima zaključke konferencije Erkapić.

Srž problema je u tome da su posljednji natječaji za koje mogu konkurirati poslovni klasteri, iako postoje sredstva u državnom proračunu, bili objavljeni 2014. godine, što znači da Ministarstvo nije objavilo ni jedan natječaj već dvije godine.

Unatoč tome što je lani bivši ministar poduzetništva Darko Horvat najavio vraćanje klastera i zadruga u sustav potpora kroz natječaje u E-impulsu, upozorava Erkapić. Sve to prouzročilo je i gašenje dijela domaćih klastera. A na konferenciji je iznesen podatak kako hrvatski sektori i tvrtke udružene u klastere ostvaruju više od trećine BDP-a. Stoga se jedan od konkretnih zaključaka konferencije odnosi upravo na prijedlog organizacije tematske sjednice Odbora za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na kojoj će se napraviti presjek postojećeg stanja i predložiti konkretne mjere u području internacionalizacije klastera. To su uostalom sudionici ove konferencije odredili kao glavni razvojni izazov.