Dome slatki dome
UZGOJ BOBIČASTOG VOĆA

Sočni plodovi iz vlastitog vrta
Objavljeno 20. travnja, 2017.
Bobičasti grmovi zaokružuju ponudu zdrave hrane iz vlastitog povrtnjaka te nigdje ne smiju nedostajati

Zašto imati bobičasto voće u povrtnjaku? Osim što ne zauzima mnogo prostora, i zbog prekrasnog obilja plodova koje nudi, bobičasto voće teško ćete naći u prodaji svježe, zdravo, netretirano i ukusno. Ova vrsta voća ne stoji dugo, i zbog toga se često bere poluzrelo i tretira kemikalijama. Najslađe je ono voće koje uberemo u svom povrtnjaku. Sočni plodovi bobičastih grmova zaokružuju ponudu zdrave hrane iz vlastitog povrtnjaka, te kao slatka dopuna pikantnom povrću i aromatičnom začinskom bilju nigdje ne smiju nedostajati. U malom povrtnjaku dovoljna su već dva reda jagoda i red ribiza koji će se pobrinuti za desert pun vitamina. Poslužit će i kao dekorativna ograda i izvor slatkih poslastica u prolazu. J.Kn.

MALINA

Kao i svako drugo voće i povrće, tako i maline zahtijevaju dobra i pogodna tla te dobre klimatske uvjete kako bi se mogle pravilno razvijati i donositi plodove. Maline zahtijevaju svježe klimatske uvjete s umjerenim količinama kiše, a izboji mogu podnijeti temperature i do -25 stupnjeva, dok se korijen na temperaturama ispod -15 stupnjeva smrzava zbog toga što je plitko ispod površine. Kako cvjeta kasnije, tek u svibnju, ne postoji opasnost od smrzavanja cvjetova kod proljetnih mrazova. Za kvalitetan rast i razvoj zhtijeva mnogo svjetlosti, pa se preporučuje sadnja na površinama koje nisu u sjeni kako bi biljka tijekom cijelog dana imala dovoljno svjetlosti i sunca. Ako nema dovoljno vlage, urod će biti slabiji i plodovi nešto sitniji. Budući da je vrlo popularna, uzgajivači su razvili mnogo različitih sorti od kojih neke stvaraju plodove samo tijekom ljeta, a neke tijekom jeseni sve do zimskih mrazova.

Malina je trajnica koja se sadi u jesen ili početkom zime. Sadi se poput grmlja, u velike rupe ispunjene s mnogo komposta. Ako planirate uzgajati nekoliko, jednu od druge razmaknite 40 do 50 cm. Prezimit će bez problema, pa će u proljeće iz tla izviriti nekoliko dugih grana. Svaku treba povezati uz potporanj, na nekoliko mjesta, jer će u suprotnom rasti bez kontrole. Njega malina do cvatnje odnosi se na redovito zalijevanje i uklanjanje korova. Ubrzo će se pojaviti i prvi plodovi koji će, ovisno o sorti, rasti tijekom ljeta, ili sve do jeseni. Sve ostalo pitajte iskusnije povrtlare.

KUPINA

Kupina je još jedna biljka iz porodice ruža. Vrlo je skromna, izdržljiva i otporna. Raste u obliku višegodišnjeg grma i zahtijeva redovito zalijevanje. Ima više sorti i sve imaju duge grane koje se savijaju u luk, a mogu narasti i više od 3,5 m dužine, tako da trebaju oslonac za rast. Kupina cvjeta početkom lipnja i tada je u velikom broju posjećuju pčele i drugi oprašivači. Sredina srpnja je vrijeme kada počinje dozrijevati. Kada dozori, dobiva sjajnu crnu boju, plod omekša i lako se odvaja od peteljke. Plod je ukusan, blago kiselkast, djeluje osvježavajuće, posebice ako ga rashladite prije konzumiranja.

Sadnja kupine obavlja se u jesen. Sadimo u prethodno iskopanu jamu duboku 30 cm, a nakon sadnje sadnicu kupine skratimo na 3-4 dobro razvijena pupa. Trebamo joj osigurati potporanj od stupova i žice, jer traži oslonac za svoj rast. Rezidba za rod sastoji se u tome da ostavimo 3 - 5 jačih izdanaka koje na proljeće skratimo na 220 cm visine. Bočne grančice skraćuju se na tri pupa i vezuju uz oslonac. Nakon berbe izrođene izboje uklanjamo rezanjem do zemlje i iznošenjem iz nasada. U svibnju ostavimo 3 - 5 mladih izdanaka za rod sljedeće godine.

RIBIZ

Ribiz je višegodišnja drvenasta biljka, raste grmoliko, izboji rastu iz zemlje ili iz starijeg drva tik iznad zemlje. Ima plitki korijen, pa ne podnosi duboku i čestu obradu u zoni korijena. Listovi su osjetljivi na sunce, pa kod jakog i dugotrajnog osvjetljenja nastaju ožegotine. Cvatovi se razvijaju na jednogodišnjim izbojima te na jednogodišnjim grančicama koje rastu na dvogodišnjim i trogodišnjim izbojima. U svakom cvatu nalazi se do dvadeset zelenkastih cvjetova. Cvjeta u travnju. Cvjetovi mogu izdržati temperaturu od -5ºC. Pčele ga posjećuju radi nektara i peluda. U nedostatku niskih zimskih temperatura duljina cvatova se skraćuje. Crveni ribiz je samooplodan, crni nije ili je djelomice samooplodan. Plodovi dozrijevaju od 70 do 100 dana nakon cvatnje.

OGROZD

Ogrozd je grm koji rano dolazi u rod kao i ribiz. Najčešće se uzgaja u obliku grma, ali može se uzgajati i s deblom ako se cijepi. Međutim, bolje je uzgajati ogrozd u obliku grma, jer se na taj način može lakše obnavljati, odnosno pomlađivati, a daje i veće prirode nego uzgojen u obliku stabla. Sadimo ga na razmak od 1,6 m grm od grma. Prije sadnje treba dobro pripremiti tlo. Premda ogrozd razmjerno plitko rasprostire korijenov sustav, ipak je potrebno rahljenje tla do dubine 40 cm, Najbolje je ogrozd saditi potkraj jeseni ili početkom proljeća. U sjevernim područjima sadi se češće u rano proljeće. Ogrozd se najčešće razmnožava nagrtanjem ili grebenicama, ali se može razmnožavati i s pomoću zelenih i zrelih reznica, zatim korijenovih izdanaka itd. Najbolje rodi na dvogodišnjim i trogodišnjim izbojcima. Zbog toga rezidbu treba obaviti tako da se u većoj mjeri odstranjuju stariji izbojci, a osigura obnova, odnosno zamjena starijih izbojaka novima. U uzrastu od 7 do 8 godina grmovi ogrozda dolaze u punu rodnost.

JAGODE

Danas se jagode mogu brati od početka ljeta pa sve do prvih mrazova. Jagode svrstavaju u pojedine skupine prema vremenu zrenja, pa ih poznajemo kao rane, srednje rane i kasne, koje dozrijevaju tijekom cijele jeseni. Ako imate prostora, bilo bi dobro da svoju gredicu s jagodama isplanirate tako da imate sezonu što rodniju. Jagode nije teško uzgajati. Biljke rode samo oko tri godine, pa je potrebno planirati obnovu tako da se svake godine obnovi trećina biljaka.

Za uzgoj, jagode trebaju otvoreno i sunčano stanište. Zemlja treba biti plodna i dobro ocijeđena. Biljke treba presaditi krajem ljeta ili početkom jeseni, na razmak od 40 cm u redove razmaknute 75 cm. Kad sljedeće godine biljke počnu dozrijevati, ispod listova i plodova stavite čiste slame kako plodovi ne bi ležali na zemlji. Istoj svrsi može poslužiti crna folija ili puštena prostirka. Zalijevajte ih tijekom sušnih razdoblja. Jagode se orezuju i njihov rast se ne ravna u pravom smislu riječi, nego je uobičajena praksa nakon berbe odrezati stare listove, spaliti ih ili uništiti, zajedno sa slamom, odnosno slamnatim malčem jer se tako ukljanjaju mogući štetnici i bolesti. Među jagode posadite i bijeli luk, koji će tjerati štetnike iz vaših jagoda.

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

VRTNA FRIZURA

Orezivanjem do raznih formi živice

2

INTERVJU: ZORAN ILJADICA – GENERAL MANAGER SIKA CROATIA

U Zagrebu otvoren Sika edukacijski centar

3

PROLJEĆE U DJEČJOJ SOBI

Soba puna sunca i svjetla