Magazin
FATALNA PRIVLAČNOST VITKE DAME IZ PUŠNICE

Baranjsko proljeće: Nakon Uskrsa slijede fišijade, grahijade, vinijade...
Objavljeno 15. travnja, 2017.
SVE ZA TURIZAM - OD TRADICIONALNOG KARANAČKOG VAŠARA PREKO IZLETA U PUŠNICE I RASCVJETANOG DVORIŠTA U VARDARCU...

Dojam je kako su baranjski turistički djelatnici jedva čekali prve proljetne sunčane zrake kako bi na svoj način počeli obilježavati ovo, za mnoge, najljepše godišnje doba.To ne znači da su tijekom zime sjedili prekriženih ruku. Naprotiv!

Vrijedno su radili u svojim objektima, odlazili su na razne sajmove, a direktor TZ-a Baranja Matej Perkušić 'skoknuo' je čak do Kine kako bi u 4,5-milijunskom gradu Jiaxingu gostima tamošnje međunarodne konferencije o turizmu nešto više rekao o regiji između Dunava, Drave i Mađarske. Perkušić je, uz vlasnike osječke putničke agencije Maksi Tours, Vladimira i Jasminu Poznić; predsjednicu Udruge Putevima Marca Pola, Jasnu Vukas; i predstojnicu Zavoda za turizam Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu iz Ike, Danijelu Gračan; bio jedan od članova malog hrvatskog izaslanstva koje je na Daleki istok otišlo zahvaljujući Udruzi Putevima Marka Pola i CSEBA (ChinaSoutheast European Business Association), koje je, pak, pozvao organizator konferencije, Jinxing City Association of Travel Service.

Prema podatcima iz e-visitora, na području pod ingerencijom TZ-a Baranja prošle i pretprošle godine nije evidentiran ni jedan turist iz Kine, dok ih je u Lijepoj Našoj prošle godine ukupno bilo samo 80-ak tisuća. Poput jednog 'jačeg' kvarta grada domaćina spomenute međunarodne konferencije. Da tome više ne bude tako, objašnjavajući sve ono što bi mogli vidjeti i doživjeti u Baranji i Slavoniji, potrudili su se članovi hrvatske ekipe. Pritom valja istaknuti i kako su predstavnici Maksi Toursa te Perkušić 'parafirali' ugovor s nadležnima iz Jiaxing City Association of Travel Service, kojim su se 'naši' obvezali biti promotori putovanja i ostalih usluga putnicima koji iz Kine i ostalih dalekoistočnih zemalja putuju prema europskim destinacijama, dok bi ih kineski partner trebao slati upravo u ovaj dio Europe. Budući da će kineski touroperateri za nekoliko mjeseci doći 'skenirati' teren, idućeg proljeća nekog od sunarodnjaka možda i pošalju u Baranju. U Karanac, primjerice, gdje se već niz godina održava proljetni vašar, koji je prije desetak godina osmislio Vladimir Škrobo-Bajo, vlasnik Baranjske kuće.

JURIŠ NA ŠUNKE

Tako je bilo i na ovogodišnju Cvjetnicu. Ako je netko mislio na vašaru kupiti rezervne dijelove za automobil, alat, jeftinu odjeću i obuću ili nešto slično - grdno se prevario. Sajam je to karakterističan za Baranju, na kojemu se izlaže i prodaje samo domaće i autohtono. Suhomesnati proizvodi, sirovi, vino i rakija, kolači, med, cvijeće, sokovi, pletena i drvena roba samo su dio karanačke proljetne priče, koju je u samo jednom danu, prošle nedjelje, 'pročitalo i poslušalo' više od 1000 ljudi. Osim zbog druženja, susreta s davno neviđenim osobama, ukusnog ručka pod vedrim nebom ili ispod velikog šatora te sličnih afiniteta, mnogi su se, prije Uskrsa, odlučili opskrbiti raznim domaćim proizvodima, poput kobasica, kulena, čvaraka, pisanica i, dakako, šunke. Mogle su se šunke kupiti već za 70 kuna po kilogramu, dok je cijena kulena bila 200-tinjak kuna.

Dio gostiju došao se upoznati s tajnama nekih baranjskih pušnica, odnosno njihovim princezama. Izbor princeze pušnice, naime, već je tradicionalan na karanačkom proljetnom vašaru, a riječ je o izboru najtežeg primjerka slanine. Ove je godine najteža slanina bila ona proizvedena u OPG-u Barić iz Narda. Težila je 26,1 kilogram, nepuni kilogram više od drugoplasirane, proizvedene u karanačkoj Baranjskoj kući. Trećim, ali nimalo razočaravajućim mjestom, morali su se zadovoljiti članovi osječke braniteljske zadruge Donji grad, inače prošlogodišnji pobjednici. Vlasnik OPG-a Barić, Zvonko Barić, ponosno je izjavio kako je njegova princeza bila četiri kilograma teža prije sušenja, ali je u međuvremenu kalirala. Pažnju je privlačio i primjerak slanine koji je imao - rep i uši.

Inače, vaganje i proglašenje pobjednika na neki su način središnji dio proljetnog vašara, koji je već odavno izašao ne samo iz mjesnih nego i baranjskih granica. Čak i šire, kada se zna da su na vašar stigli gosti iz raznih dijelova Slavonije, Istre, Dalmacije, kao i oni iz Mađarske, Srbije i Njemačke. A sve je prije desetljeća nastalo, priča Škrobo, samo zato da mjesni OPG-ovi i nekoliko onih 'sa strane' nešto prodaju gotovo pa na kućnom pragu. Ideja se svidjela i domaćima i mnogim drugima, a iz godine u godinu veći broj posjetitelja prilično su važan razlog visokim ocjenama koje karanački vašar zaslužuje.

Dakako da baranjski turizam ne znači samo proljetni (i ostali) vašar ili sajam. Mnoštvo je manifestacija koje zasigurno zaslužuju pozornost, ali budući da smo cijelu priču bazirali na proljeću i buđenju prirode, zašto ne podsjetiti i na oživljavanja starih dvorišta, čime su na prošlogodišnjim Ribarskim danima u Kopačevu oduševile tvrtka Privilegium i Općina Bilje.

OŽIVJELA DVORIŠTA

Prvu ovogodišnju manifestaciju iz sada već cijelog projekta nazvanog Dvorišta organizirali su nedavno u Vardarcu, u Ulici Šandora Petefija, i nazvali je Rascvjetano dvorište. Zbog čega su se odlučili baš za taj naziv, mogli su se uvjeriti svi koji su toga dana krenuli put Vardarca i uživali u pravom proljetnom vremenu te dvorištu bake Katice prepunom cvijeća.

- Kao i u dosadašnjim Dvorištima, tako i u ovom vardaračkom, cilj nam je zanimljivim tematskim programima vratiti život u stara seoska dvorišta. Posjetiteljima smo pripremili cvijeće, šarolike radionice za djecu, brojne druge sadržaje te lokalnu gastronomsku ponudu, što namjeravamo i s drugim dvorištima - istaknule su, u ime organizatora Marija Gunzinam i Edita Kalajdžić, naglasivši kako su u suradnji s udrugom Ekotur pokrenuli i humanitarnu akciju pod nazivom “Djeca za djecu”, čiji je cilj prikupljati dječje igračke i odjeću koja će se kasnije dijeliti baranjskim obiteljima s malom djecom kojima je takva pomoć dobrodošla. Na svoje su, u starom vardaračkom dvorištu, došli najmlađi. Igrali su se, crtali, sadili cvijeće, izrađivali lutke, cvijeće od papira i ukrase, koje su mogli ponijeti kući i nekome pokloniti ili sačuvati kao uspomenu na prekrasno proveden dan. Istovremeno, njihovi su roditelji i ostali stariji posjetitelji razgovarali o nekim drugim temama, vraćali se u djetinjstvo ili pomno pratili što se događa u kotlu, u kojem se krčkao ukusan pileći paprikaš. Dakako, kasnije su ga mogli i kušati. Kući su otišli prepuni dojmova, nadajući se kako će ubrzo posjetiti neko drugo staro baranjsko dvorište kojemu će vrijedni 'privilegiumci' vratiti stari sjaj.

S dolaskom proljeća krenule su i fišijade. Šarana, začinsku crvenu papriku, sol, luk i vodu kombiniralo je protekle subote u Lugu 90-ak natjecatelja. Kalendarski još uvijek u proljeću bit će i ovogodišnje belomanastirsko Prvenstvo svijeta i okolnih sela u kuhanju graha - Grahijada, koju na Gradskom stadionu već 15 godina organizira udruga PSIOS, odnosno ranije MNK Beli Manastir. U posljednje vrijeme nije riječ o pukom kuhanju graha, nego predstavljanju tradicijskih jela iz raznih dijelova Hrvatske i inozemstva.

OD FIŠA DO GRAHA

Pozivu su se lane odazvali gosti iz hercegovačkog mjesta Ružići pokraj Gruda, kulinari iz međimurskog Goričana i Ivan Kovač-Kice iz Ekološke učionice Baračka, nedaleko od bačkog Bezdana. Hercegovci su kuhali raštiku, pekli uštipke i nekoliko puta zagangali, Međimurci su se odlučili za kalampajsani krumpir i pretepeni grah, a Kovačevi aduti bila su riblja jela, te, dakako, varijacije na temu grah. Od 80-ak ekipa, najbolji grah skuhala je ona znakovitog naziva - Nitko ispod dva promila. Zanimljivu grahijadu u PSIOS-u najavljuju i za ovogodišnji lipanj.

Bio je to samo dio proljetne baranjske turističke ponude, one koja se, između ostaloga, bazira na gastronomiji. Štošta se još u ovoj regiji može pronaći, počevši od brojnih vinskih podruma, poznatih restorana i ostalih destinacija. Sve češće se, primjerice, ulazi u Etnološki centar baranjske baštine, koji je tijekom dosadašnjeg proljeća već štošta pripremio, a tako će biti i nadalje. I ne samo tijekom proljeća.

Piše: Ivica Getto

UČITI OD ISTRIJANA
Ne pada sve s neba, za bolje i više valja se sam potruditi

Nedavno je u Baranji boravila skupina Istrijana, na čelu sa svojevrsnim doajenom hrvatskog turizma, Selimirom Ognjenovićem, nositeljem prošlogodišnje turističke nagrade za životno djelo. “Baranja ima izuzetne potencijale čega ovdašnji turistički djelatnici i oni koji to planiraju postati moraju biti svjesni”, istaknuo je Ognjenović, a kako se izjava ne bi činila floskulom, dodao je i kako se kod dijela baranjskih turističkih djelatnika ipak nešto mora promijeniti u glavi. Mislio je na one koji uvijek čekaju da im nešto “padne s neba”, a kakvih ima svagdje, pa tako i u Baranji.

PADAJU REKORDI
Gostiju i noćenja svake godine više

Tijekom prošle godine Baranju su posjetila 16.222 gosta, a ostvareno je 30.608 noćenja. Približno 60 posto dolazaka i noćenja čine domaći gosti. Za razliku od pretprošle godine, stiglo je ukupno 2595 gostiju više, dok je broj noćenja veći za 4661. Rezultati su to koji i te kako ohrabruju te daju poticaj za daljnji rad. Bez obzira na to, baranjski turistički djelatnici ne spavaju na lovorikama, nego nastoje privući još više gostiju. Svjesni su kako za nove rekorde nisu dovoljni samo prirodni resursi koje Baranja ima, autohtona kuhinja i ostali potencijali, nego mnogo više - različiti sadržaji, neobične manifestacije koje bi privlačile ljude i 'tjerale' ih da u Baranji ostanu više dana. Važno je istaknuti kako su dosadašnji rezultati kruna rada kompletne turističke branše, dakle vlasnika smještajnih kapaciteta, ugostitelja, vinara, OPG-ova i ostalih. Najbolji dokaz tomu su i brojne nagrade, kako za cijele destinacije, poput onih za etnoselo Karanac ili općinu Kneževi Vinogradi, tako i pojedinačne za vinare, vlasnike smještajnih kapaciteta i slične.

Cilj akcije “Djeca za djecu” prikupljati je igračke i odjeću pa ih dijeliti baranjskim obiteljima s malom djecom kojima je takva pomoć dobrodošla...

Prvu ovogodišnju manifestaciju Dvorišta organizirali su nedavno u Vardarcu, u Ulici Šandora Petefija, i nazvali je Rascvjetano dvorište.

Možda ste propustili...

REPORTAŽA: ČUDESNI MJANMAR - DRAGULJ JUGOISTOČNE AZIJE (IV.)

Na rubu stresa s busom i vrućom puncom