Zarada na besramno visokim troškovima ovršnog postupka jedina je svrha Ovršnog zakona, tvrdi to sudac Trgovačkog suda u Zagrebu Mislav Kolakušić.
Dok je za donošenje 'lex Agrokor' trebalo tek nekoliko dana, do suvislog Ovršnog zakona (OZ) ne dolazimo godinama; prošao je 20 izmjena izlazeći iz njih još štetniji za građane. Za 'lex Agrokor' ad hoc je pokazana politička volja, a za OZ ona od vlasti do vlasti izostaje. Istina, njime se maše uoči izbora, odličan je materijal za populizam, dodvoravanje biračima, dobro zvuči u obećanjima, akterima političke arene puna su usta toga da on mora biti human, a nacija stenje pod udarcima sve 'zaigranije' spirale blokiranih računa, ovrha, deložacija, poziva factoring-firmi da utjeraju otkupljene dugove...
Odvjetnici i bilježnici na konto svojih obračuna uglavnom nepotrebnih i izmišljenih troškova u postupku ovrhe zadovoljno trljaju ruke, ovršene nekretnine odlaze u bescjenje, a nekretninski balon puca. Sudac Kolakušić nakon ovako brzinskog donošenja 'lex Agrokor' i nečinjenja oko OZ-a kaže da je RH očiti primjer kako je lako donositi propise u isključivom interesu pojedinaca.
- Živimo u društvu u kojem se konstantno donose zakoni za unaprijed poznate pojedince na štetu većine. Razočaravajuće je da se za neodrživu socijalnu situaciju gotovo milijun građana RH ne želi odvojiti vrijeme za kvalitetnu izmjenu propisa kojima bi im se pomoglo i spriječila eksplozija broja novoblokiranih građana - kaže Kolakušić.
Ne bježe od duga
A eksplozija je prava riječ za stanje – u blokadi je 330.000 građana, a balon dugovanja raste izuzetno brzo. Predsjednica udruge Blokirani Miriam Kervatin kaže kako je dug 2011. iznosio šest, a danas, šest godina kasnije, gotovo 42 milijarde kuna. “Sada dug raste pola milijarde kuna mjesečno”, upozorava Kervatin.
Prema podatcima Fine, najčešći dug je od 10.000 do 100.000 kuna, a najviše dugujemo bankama i kreditnim zadrugama - oko 20 milijardi kuna.
A kako i ne bismo kada ovrhe najbanalnijih iznosa, zbog troškova postupka – javnobilježničkih, odvjetničkih..., završavaju besramno visokim iznosima. Hrvatska pamti i masovno slanje čak 15.000 ovrha komunalne tvrtke Eko-Flor kada je dug od tridesetak kuna za jednu neplaćenu ratu završavao ovrhom od gotovo 1000 kuna. Iskustvo ovrhe ima i Đakovčanin Slavko Raić koji se u svome gradu angažirao u provođenju peticije za ukidanje odnosno izmjene ovakvog OZ-a, a koju provode Slobodna Hrvatska, udruga Veronika Vere i Desno. Do sada ju je potpisalo više od 2000 građana. Razlog tomu je činjenica da je dosad ovršeno 2400 Đakovčana, njih 8,4 posto, s dugom od 266 milijuna kuna.
- Ljudi ne bježe od plaćanja duga, no ne žele plaćati enormne javnobilježničke i odvjetničke troškove kojima se netko na njihov račun bogati. Neka se ti troškovi ukinu, neka trošak postupka bude 5-6 posto od iznosa duga. Ovako ljudi zbog banalnog duga ostaju bez kuće - kaže Raić i dodaje kako će potpisi peticije biti uručeni predsjedniku Sabora uoči izglasavanja izmjena OZ-a.
Kervatin pak podsjeća kako su Blokirani prvi donijeli potpise za moratorij, prvi pisali Ustavnom sudu da su javnobilježnička i odvjetnička postupanja po ovrhama neustavna, da se država miješa u sudužnički odnos dvije strane stajući na stranu jačeg, da je slijedom toga 99 posto rješenja o ovrsi neustavno.
– Ustavni sud mirno je to ignorirao tri godine i svjesno se odlučio ne preuzeti zaštitu, na kraju krajeva, državnosti - kaže Kervatin.
Prema nekim računicama, tek je jedna petina duga blokiranih stvarni dug, da su ostalo troškovi postupka pa ne čudi što se OZ smatra legalnim okvirom za lihvarenje, pljačku građana.
- Upravo su ti troškovi ovršnog postupka učinili taj zakon nakaradnim i, nažalost, jedinom svrhom tog zakona.
Deset puta više
Dakle, građanin se na temelju jednog računa u iznosu od 200 kuna ovrši za oko 2000 kuna. S obzirom na mirovine od 2000 i plaće od 3000 kuna, umirovljenik, trgovac, policajac, državni službenik više ne može platiti ni jedan račun i blokada računa brzo se uvećava na nekoliko tisuća ili desetaka tisuća kuna. Ovrha na nekretnini tada već kuca na vrata i može se dogoditi svakome od nas - govori Kolakušić o putu od banalnog duga do opasnosti da se izgubi i vlastiti dom.
A u zemlji ovrha kakva je RH, kada su vlasti nešto i činile na izmjenama OZ-a, među svim inim nonsensima kada je o nepostojećim, a naplaćenim troškovima riječ, donijele su i famozne – buduće troškove, čiji institut Kolakušić, kaže, nije uspio pronaći u praksama drugih.
- U temeljima prava zapisano je da se priznaju isključivo nužni, nastali troškovi za koje je ispostavljen račun. Budući troškovi u većini slučajeva nisu ni nastali, iako su naplaćeni građanima. Za zaustavljanje novog vala blokiranih građana potrebno je samo odrediti da svaka strana snosi svoj trošak tog postupka po uzoru na, npr., upravni postupak, upozorava Kolakušić.
Nakon što se briga bivše, SDP-ove, Milanovićeve vlade za OZ i blokirane svela na kraju na program 'otpisa duga' u koji su ušli tek malobrojni, ni iduće, HDZ-ove vlade nisu otišle daleko. Istina, Tomislav Karamarko bio je dobio političku potporu Blokiranih, poručujući kako je postojeći OZ nehuman i da se kosi s Ustavom, no 'njegova', Oreškovićeva vlada bila je kratkog daha, a do uvažavanja Blokiranih nije ni došlo. “Dogovor s Karamarkom bio je čvrsto potpisan, a prema njemu Mislav Kolakušić za ministra pravosuđa, OZ i Stečajni zakon bio je napisan, no izgurali su nas iz političke borbe i HDZ i Most”, kaže Kervatin. Iduća, Plenkovićeva vlada ušla je u Banske dvore s Mostovih sedam zahtjeva među kojima je bio i onaj o izmjenama OZ-a, a kojima je uvjetovao suradnju s HDZ-om. I Grabar-Kitarović na početku mandata tražila je ocjenu ustavnosti dijelova OZ-a, a aktualna vlada sada, opet uoči izbora, najavljuje da će dugove građana smanjivati u visini jedne prosječne plaće. Za Kolakušića je zakonski otpis dugova najlošije rješenje, tek reklamni potez.
Suzana ŽUPAN
Odvjetnici: OZ je manjkav, no dugovi se moraju platiti
Osječki odvjetnik Duško Zec kaže da se širi klima o neplaćanju dugova te da je OZ krivac za sve. Podsjeća da smo imali Zakon o javnim ovršiteljima, a ukinut je za vlade Zorana Milanovića. “On je ukinut i ostalo se na javnim bilježnicima kao donositeljima rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave i tu su se pojavili, sukladno odvjetničkoj tarifi, i troškovi odvjetnika i doista se zna dogoditi da u određenim slučajevima javnobilježnički, pa i odvjetnički troškovi znatno premašuju glavni trošak. No, treba biti realan – dug se mora platiti - prije nego što je došlo do rješenja taj svaki dužnik je opomenut. Ako potičete da se oni ne plaćaju, dolazite u situacije da, npr., u jednoj zgradi jedni plaćaju za druge. Radi se neko istjerivanje prava na OZ-u, iako je moguće napraviti da se ti neki fiksni troškovi smanje prema ovršenicima, no to je na zakonodavcu. OZ ima svojih velikih problema, a to je zato što ste u zemlji s velikim brojem onih na rubu egzistencije. Imate li takav sustav vrijednosti da jednostavno ne plaćate, ne možete očekivati da vam OZ funkcionira”, kaže Zec.
Miriam Kervatin
predsjednica udruge Blokirani
Vrijeme je da narod kaže: Dosta!
“Nitko u vlasti neće promijeniti ovakav OZ u ime pravde; promijenit će ga tek kada shvate da imaju jednako snažnog protivnika, a to je narod, kada on kaže: Dosta! Milijun ljudi robovi su jedne kaste koja na konto njih, ovakvog OZ-a i ovakve ovršne prakse, dobro živi. Pravo je vrijeme da balon dugovanja pukne. No, naši građani nikako da izađu na prave, velike prosvjede. Ovo je pravo vrijeme za jedan takav.”
Mislav Kolakušić
sudac Trgovačkog suda u Zagrebu
Građani moraju početi prakticirati demokraciju
“Vrijeme je da građani zahtijevaju odgovore. Demokracija je odgovornost, kako političara prema građanima, tako i građana prema sljedećim generacijama. Građani moraju početi prakticirati demokraciju. Moraju iskazati nezadovoljstvo lošim zakonima i zahtijevati njihovu promjenu potpisivanjem peticija, zahtijevanjem provođenja referenduma, korištenjem prava iz Zakona o javnom okupljanju… Političari, suci, državni i lokalni službenici samo su zaposlenici naroda i ne smiju raditi na njegovu štetu, već isključivo za njegovu dobrobit”, kaže Kolakušić.
očaj
MNOGI SU ZBOG BLOKADA NA RUBU SUICIDA