Objavljeno 10. travnja, 2017.
Ako se povišeni krvni tlak ne liječi, može izazvati otvrdnjavanje i zadebljanje arterija
Hipertenzija je bolest koju karakterizira povišena vrijednost krvnog tlaka. Javlja se kao posljedica poremećene ravnoteže brojnih mehanizama (emocionalne reakcije, fizički napor, autonomni živčani sustav i endokrine žlijezde). Kontrolni mehanizmi koji reguliraju normalan tlak zakazuju i tlak raste iznad normale.
Najčešće je hipertenzija nepoznata uzroka (u više od 90 % slučajeva) i nazivamo je primarna hipertenzija. Manje od 10 % hipertenzija nastaje kao posljedica drugih bolesti i nazivamo je sekundarna hipertenzija. Bolesti koje mogu prouzročiti hipertenziju su tumori nadbubrežne žlijezde, Cushingov sindrom, bubrežni poremećaji, glomerulonefritis, tromboza bubrežnih vena, okluzija bubrežne arterije, korištenje nekih lijekova, droga ili drugih kemijskih sredstava, trudnoća ili korištenje oralnih kontraceptiva, Wilmsov tumor i drugi poremećaji. Hipertenzija je tiha, podmukla bolest, koja godinama ne mora pokazivati nikakve simptome. Najčešće se otkrije slučajno, kada se već manifestiraju oštećenja na srcu, mozgu, bubrezima, očima i krvnim žilama. Komplikacije hipertenzije na srcu, mozgu i bubrezima mogu dovesti do invalidnosti i trajne nesposobnosti te smrti.
Ako se povišeni krvni tlak ne liječi, ili se ne liječi adekvatno, može izazvati otvrdnjavanje i zadebljanje arterija (ateroskleroza), što dovodi do srčanog ili moždanog udara i drugih komplikacija. Osobe oboljele od hipertenzije imaju veću vjerojatnost da će oboliti od metaboličkog sindroma. Taj je sindrom skupina metaboličkih poremećaja, u koje ubrajamo povećani opseg struka, povišene trigliceridi, nisku razinu lipoproteina visoke gustoće (HDL) ili dobrog kolesterola, povišeni krvni tlak i visoke razine inzulina.
Iako se hipertenzija relativno lako dijagnosticira, pretpostavlja se da je broj oboljelih mnogo veći. U velikim epidemiološkim studijama zapaženo je da polovina svih oboljelih od hipertenzije uopće ne zna da ima povišeni tlak. Dijagnoza hipertenzije postavlja se ako je u tri ili više mjerenja izmjeren krvni tlak viši od 140/90 mmHg. Mjerenja krvnog tlaka potrebno je napraviti u različitim okolnostima tijekom dužeg razdoblja. Promjenom životnih navika može se dodatno sniziti krvni tlak.
Čimbenici na koje se može utjecati s ciljem snižavanja vrijednosti krvnog tlaka, a time i ukupnog kardiovaskularnog rizika, a koje preporučuje Europsko kardiološko društvo, jesu: prestanak pušenja, smanjenje ili uravnoteženje tjelesne težine, umjerenost u konzumiranju alkohola, fizička aktivnost, smanjenje unosa soli, smanjenje masnoće u prehrani, veći udio voća i povrća. Istraživanja su pokazala da se pravilom prehranom može smanjiti vrijednosti sistoličkog tlaka za prosječno 5,0 mmHg, redovitom tjelesnom aktivnosti za prosječno 4,6 mmHg, smanjenjem unosa alkohola za 3,8 mmHg, smanjenjem unosa soli za 3,6 mmHg, uz odgovarajući pad vrijednosti dijastoličkog tlaka. Redovitim uzimanjem propisanih lijekova i pridržavanjem preporuka promjena životnih navika većina će bolesnika s hipertenzijom postići ciljne vrijednosti krvnog tlaka ismanjiti rizik za pobol i smrt od bolesti srca i krvnih žila. Svakodnevno mjerite svoj tlak i vodite dnevnik. Tako ćete i Vi i Vaš liječnik imati više informacija o učinku liječenja. Azra Damjanov, bacc.med.teh.
Učestalost
Prema procjeni Svjetske zdravstvene organizacije, hipertenzija je vodeći čimbenik rizika za ukupnu smrtnost. Povišeni krvni tlak odgovoran je za 13 % smrti globalno, a slijede pušenje (9 %), povišeni šećer u krvi (6 %), fizička neaktivnost (6 %) i prekomjerna tjelesna težina (5 %). Prema rezultatima “Hrvatske zdravstvene ankete” iz 2003. godine, hipertenziju u Hrvatskoj ima 44,2 % stanovništva, a u studiji “Epidemiologija arterijske hipertenzije u Hrvatskoj” (EHUH) učestalost hipertenzije iznosila je 37,5 %. U Hrvatskoj postoje i regionalne razlike u učestalosti hipertenzije; niža je u mediteranskoj regiji, najniža je u Istri i Hrvatskom primorju (29 %), a najviša u sjeverozapadnoj Hrvatskoj (43,5 %). Učestalost hipertenzije u europskim se zemljama kreće od 12,8 % u Francuskoj do 48,8 % u Gruziji.
Glavobolja, umor, smetenost...
Simptomi koji se mogu javiti: glavobolja, umor, smetenost, promjene vida, mučnina, povraćanje, anksioznost, pretjerano znojenje, bljedilo kože ili crvenilo lica ili drugih područja, drhtanje mišića, bolovi slični angini pectoris (bolovi u prsnom košu), splenomegalija, krvarenje iz nosa, osjećaj lupanja srca, zvukovi/zujanje u ušima.
Najnovije europske smjernice naglašavaju važnost tzv. općih mjera u održavanju optimalnoga tlaka, tj. zdravih životnih navika, te se navode upute za počinjanje medikamentoznog liječenja temeljenog na pojedinačnoj procjeni ukupnog kardiovaskularnog rizika. Ciljevi liječenja hipertenzije su sniziti krvni tlak ispod vrijednosti 140/90 mmHg, odnosno ispod 130/80 mmHg kod ”visoko/vrlo visoko rizičnih” bolesnika.