Na prigodnoj svečanosti u Muzeju suvremene umjetnosti dodijeljene su tri nagrade 10. natječaja HT nagrada za hrvatsku suvremenu umjetnost. Treća nagrada, 40.000 kuna, pripala je osječkoj umjetnici Ines Matijević Cakić za rad ”Portret s kosom”.

Kosa je od antike simbol životne snage, snažna gesta individualnosti, ali i pripadnosti određenoj društvenoj skupini, iznimno je važna u našim svakodnevnim ritualima, kao što je i predmetom religioznih vjerovanja, mitova i fikcije. Kosa nije samo naš prirodni ukras i zaštita glave, ona je kao rijetko koji dio tijela nositelj mnogih simboličkih značenja. Hebrejski sudac Samson izgubio je snagu kada mu je odrezana kosa, a zbog crvene boje kose žene su u srednjem vijeku proglašavali vješticama. Umjetne kose i ekstremno velike perike u 17. st. odražavale su pripadnost visokom staležu u Francuskoj, dok je 70-ih punk pokret osebujnim frizurama unosio nemir u malograđansku sredinu Europe. Čuvanje uvojka kose u novčaniku ili u medaljonu na ogrlici drage nam osobe i danas je uvriježen običaj u mnogim kulturama, a posebice u razdoblju bidermajera u 19. st. razvila se umjetnost izrade memorabilija od kose. Nevjerojatnom preciznošću majstori su izrađivali filigranske ogrlice i broševe i minijaturne portrete. Dolaskom fotografije izumrla je ta djelatnost, ali od razdoblja nadrealizma i radova Meret Oppenheim i Mimi Parent do danas vrlo često susrećemo temu kose kao predmet umjetničkih radova.

Ines Matijević Cakić na suzdržan i jednostavan, ali dojmljiv način, govori upravo kosom o temi koja je duboko emotivna i osobna s jedne, a zapravo tako univerzalna i vječna s druge strane, o odnosu majke i kćeri rječnikom umjetnice koja se već iskazala kao izvrsna crtačica i ovom prigodom to ne mora ponovno dokazivati. Ines je zabilježila ganutljiv životni trenutak rafiniranim likovnim jezikom te žiri smatra da rad zaslužuje biti dijelom zbirke MSU-a.

Prvonagađenom Igoru Grubiću pripalo je 75.000 kuna. On je u eksperimentalnom filmu “Spomenik” - “sinergijom slike, atmosfere, zvuka, dramaturgije i spomeničke apstraktne modernističke forme ostvario poetsko djelo vrhunskog umjetničkog dometa. Druga nagrada i 45.000 kuna otišla je u ruke Davoru Sanvincentiju, čiji se rad “Nedefinirana divljina” na prvu može doimati kao vrlo hermetično i složeno djelo. “Ali zapravo, djelo ne koketira s takvom tajnovitošću. Ono je doista osjetilno. Mnogi znakovi, tragovi i nagovještaji, kao u igri skrivača, otkrit će i objelodaniti prilično poetično raspoloženje. Rad se sastoji od 16 mm crno-bijelog filma, found footage materijala, od samo 57 sličica. Tu je i ponovna animacija filma, u kojoj je prikazana osoba koja se probija kroz snažnu oluju s teškim teretom na leđima. Rad čine i zamućene fotografije krajolika i prirode snimljene polaroidom, različiti rukom pisani tekstovi na zidu i projekcija svjetlosnog kruga koji nalikuje suncu nekog solarnog sustava. Rad sam po sebi izgleda kao mali svemir.Svaki pojedini element može funkcionirati kao prag i pružiti pristup jezikom, kratkim filmom u loopu, fragmentima filmske snimke, trima instant fotografijama, dodatnim filmom koji prikazuje planine ili svjetlosnim krugom” - obrazložio je žiri svoju odluku.

Na natječaj su pristigla 243 rada, od kojih je stručni žiri odabrao 29 za izložbu i koji su bili u konkurenciji za najprestižnije otkupne nagrade u recentnom vizualnom umjetničkom stvaralaštvu. Izložba je otvorena do 9. travnja. Umjetnik s najviše glasova publike bit će nagrađen s 10.000 kuna, a najsretniji posjetitelj nakon završetka izložbe dobit će tablet Samsung Galaxy Tab4 8" LTE 16GB. N.Vek.