Novosti
POSLOVANJE S TRGOVAČKIM LANCIMA

Komak odbijanjem isporuke piva navukao Todorićev bijes, a izvoz spasio Kanaan
Objavljeno 5. travnja, 2017.
Popović: Zar možemo u Hrvatskoj mnogo birati s kime ćemo poslovati?

Vezani članci

U INTERESU IM JE “RESETIRANJE” SUSTAVA

Dobavljači će većinom nastaviti isporučivati robu koncernu Agrokor

Priče dviju slavonskih tvrtki iz sektora prehrambene industrije i njihova iskustva u poslovanju s trgovačkim lancima te posebice onima iz sustava Agrokora pokazuju kako je vrlo teško drugim kanalima doći do kupaca u zemlji. Suradnja s trgovačkim lancima, naime, uvijek nosi rizik.

Vlasnik Osječke pivovare Ivan Komak prije sedam godina izazvao je gotovo sablazan kada je javno objavio kako je njegova tvrtka obustavila isporuku piva za trgovački lanac Konzum zbog toga što nije na vrijeme plaćao isporučenu robu. Komak je javno rekao ono što su svi znali.

- Smatrao sam da je takav potez sasvim normalan. Ugovoreni rok plaćanja bio je 60 dana, a Konzum je rok probio i do 180 dana. Takvi rokovi plaćanja otežavali su nam likvidnost. Tada su mi ljudi govorili da sam javnom objavom tog poteza počinio “samoubojstvo”. I do danas smo zbog toga s Konzumom otežano radili, uvjerio sam se da je Ivica Todorić to zapamtio kao neku osobnu uvredu. Bio sam u pravu. I onda sam govorio ono što i danas kažem - za tolika dugovanja dobavljačima nije kriv samo Todorić ili Agrokor, nego i sve protekle vlade. Premijeri i mnogi ministri umjesto da riješe to pitanje na pravi način, Todoriću su povlađivali na razne načine, “držali su mu ljestve” - ističe Komak.

On podsjeća kako je Porezna uprava na stup srama stavljala dužnike koji su imali dug od pet tisuća kuna, dok je u slučaju Agrokorovih dugova to bilo nezamislivo. Kaže kako je Todorića takvim napravio hrvatski sustav, ali da takvih ima još u Hrvatskoj. Komak ističe kako se Osječko pivo nedugo nakon obustave isporuke vratilo u trgovine Konzuma i Velpra, ali ne u cijeloj zemlji. U ovom trenutku, kaže, njihova su potraživanja od Agrokorovih tvrtki oko šest milijuna kuna. Za Pivovaru je to problem. Komak podsjeća da se država za pola tog iznosa već naplatila, pojašnjavajući kako nakon što proizvede pivo, u roku od mjesec dana Pivovara je dužna platiti PDV i trošarinu na pivo. Rokovi plaćanja Konzuma Pivovari u posljednje vrijeme su godinu dana.

- Za pivo koje isporučimo Konzumu mi platimo PDV i trošarinu, Konzum ga proda za najviše 20 dana, a nama novac prebaci nakon godinu dana. To znači da smo mi dobavljači beskamatno kreditirali Konzum. Ovo je trebalo “puknuti”, jer se na takav način nije moglo više poslovati. Istina se mora izreći i nadam se da će se od sada mnogo toga mijenjati - naglašava Komak dodajući kako će i dalje isporučivati pivo Konzumu i Velpru.

Na svom primjeru Komak je zapravo pokazao kako si proizvođač poput Osječke pivovare ne može dopustiti luksuz da ne posluje s Konzumom.

- Moram naglasiti kako smo imali golem gubitak od čak 21 milijun kuna prije tri godine, kada je u stečaju završio Biljemerkant i nekoliko distributera. Tada je najgore bilo što smo u roku od devet dana morali platiti devet milijuna kuna, jer smo bili jamac Biljemerkantovih kredita - ispričao nam je Komak.

Kanaanov spas

Tvrtka Kanaan iz Donjeg Miholjca prodavala je u posljednje vrijeme samo manji dio svojih proizvoda - slanih grickalica - preko Konzuma, tako da potraživanje Kanaana od trgovačkih tvrtki Agrokora nije dramatično. Čak će vlasnik i direktor Kanaana Zvonko Popović reći kako je njegovo potraživanje u usporedbi s onima koje imaju veliki dobavljači prava sitnica. Važno je napomenuti kako je Kanaan najveći hrvatski proizvođač čipsa i flipsa.

Popović je za Glas Slavonije ispričao kako je do prije dvije godine imao znatno veću suradnju s Konzumom i Velprom, jer je za Agrokorov trgovački lanac proizvodio različite proizvode pod njihovom trgovačkom robnom markom. No, taj posao prije dvije godine preuzeo je Franck, tako da je Kanaan, kaže Popović, s 20 milijuna godišnjeg prometa s Konzumom pao na nekih sedam milijuna kuna.

- Nakon toga smo se preorijentirali na drugo tržište. Okrenuli smo se prema izvozu, konkretno prema Mađarskoj. Danas je izvoz za našu poslovnu priču zapravo vrlo značajan. Polovinu prihoda ostvarujemo izvozom i on nas je spasio. Izlaskom na mađarsko tržište porasla nam je proizvodnja u količinskom smislu, omogućena nam je financijska stabilizacija tvrtke i nove investicije. Sada investiramo tri milijuna eura u najsuvremeniju opremu za dvije nove tehnologije isključivo namijenjene izvozu. Pogon će nam biti dijelom robotiziran, a proizvodi će nam ući u premium kategoriju. Za dva mjeseca stiže nam oprema, a kada bude u funkciji, čak 70 posto prihoda ostvarivat ćemo izvozom naših proizvoda - naglašava Popović.

Što je s malima?

Napominje kako će ljudi koji nisu u tom poslu i gledaju sve sa strane proizvođačima reći - zašto niste radili s nekim drugim?

- A s kime to možemo raditi, zar možemo u Hrvatskoj mnogo birati s kime ćemo poslovati? Nema tu baš mnogo ozbiljnih igrača, a posebice ih nije bilo do prije nekoliko godina - kaže Popović spominjući i svoj primjer potraživanja od Keruma koja je “otvaranjem predstečajne nagodbe netko obrisao gumicom.”

- Nije jednostavno ni okrenuti se izvozu. Da bi mogao izvoziti, moraš imati konkurentan proizvod, a to je moguće samo s vrhunskom tehnologijom - jasan je Popović.

On upozorava kako je tragično u čitavoj aferi vezanoj za Agrokor to što gotovo nitko ne spominje male poduzetnike, odnosno dobavljače koji nikada nisu mogli dobiti ni mjenicu ni zadužnicu i koji su u ovakvim situacijama potpuno nezaštićeni. Svi se, ističe, okreću velikima i svi žele spašavati velike.

Igor MIKULIĆ
HPK TRAŽI DA U NAPLATI TRAŽBINA PREDNOST IMAJU OPG-ovi

Izravno s tvrtkama iz sastava koncerna Agrokora i trgovinama radi oko tisuću OPG-ova, a preko organizatora proizvodnje i nekoliko tisuća više, kažu u Hrvatskoj poljoprivrednoj komori. “HPK traži u ime srednjih i malih dobavljača da imaju prioritet tijekom isplate njihovih potraživanja, a nakon njih da se podmire potraživanja većih proizvođača”, navodi se u dopisu koji je HPK poslao premijeru Andreju Plenkoviću i ministru poljoprivrede Tomislavu Tolušiću. Predsjednik HPK-a Mato Brlošić upozorio je kako će svaka neisplata tražbina za male proizvođače rezultirati njihovim zatvaranjem te dodatnim odlaskom stanovništva iz ruralnih krajeva i urušavanjem sela.

Potreban nam je “lex zadužnica”

“Ne razumijem zašto Vlada želi pomoći jednom čovjeku ili jednoj tvrtki pa da je umjesto 'lex Agrokora' donijela 'lex zadužnica'? Da je donijela zakon prema kojemu svaki kupac neke robe po zakonu dobavljaču mora izdati instrument osiguranja naplate. Kako ćete naplatiti svoja potraživanja ako vam kupac nije dužan dati zadužnicu? Lako je moguće - nikako! Cijela privreda je stavljena u dva razreda - prvi su birani, veliki igrači, a drugi 'stoka sitnog zuba' koji nemaju pravo na zadužnicu ili mjenicu. Instrument osiguranja plaćanja ipak daje neko jamstvo da će prodavatelj naplatiti svoja potraživanja”, naglašava Popović. On postavlja i pitanje zbog čega Vlada može donijeti zakon o Agrokoru, a ne može zakon koji će pomoći 330 tisuća blokiranih građana. Također pita što je to porezni dug s odgodom plaćanja čak do dvije godine. “Dakle, netko mora platiti porez na vrijeme, a netko za dvije godine?! Stvara se nejednakost u tržišnoj utakmici, i to čini institucija države - vlada”, oštar je Popović.

OPG-ovima ne odgovara ni standstill ni “lex Agrokor”

Predstavnici seljačkih udruga u utorak su upozorili kako obiteljska poljoprivredna gospodarstva, dobavljači Agrokora, ne mogu pristati na odgodu naplate svojih potraživanja unutar standstill aranžmana, jer bi ih to odvelo u propast, a ne uzdaju se ni u “lex Agrokor”. Predsjednik Hrvatske udruge poljoprivrednika i član Upravnog odbora Hrvatske poljoprivredne komore Tihomir Jaić iznio je da je Agrokor trenutno OPG-ovima dužan oko 1,5 milijardi kuna, ali boji se da to nije konačan iznos. “Bojimo se da će u bilo kojem od ponuđenih modela - standstillu ili lex Agrokor, mali ostati izigrani i da će ih više od deset tisuća propasti”, kaže Jaić, upozoravajući da unutar standstilla nitko unutar šest mjeseci ne bi mogao naplaćivati svoju robu, što je za OPG-ove neizvedivo. “Kod lex Agrokora, pak, spominje se oprost dugova, što veliki sustavi mogu puno lakše podnijeti nego mali”, kaže on.

Čelnik Nezavisnih seljaka Hrvatske Mato Mlinarić upozorava da OPG-ove u pokušajima rješavanja krize u Agrokoru nitko ne spominje. “Agrokor kontrolira oko 60 posto poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj. Zato mislimo da obiteljska poljoprivredna gospodarstva trebaju znati u kojem pravcu će nova uprava provoditi politiku prema OPG-ovima”, ističe on. H

iskustva

SURADNJA S TRGOVAČKIM LANCIMA NOSI RIZIK

Možda ste propustili...

POTPISANA DVA UGOVORA VEZANA UZ RIJEKU I SISAK

Ina u projektima obnovljive energije

PRVI HITNI LET ZABILJEŽEN I U SLAVONIJI

Helikopterska medicinska služba djelovala 26 puta