U Hrvatskoj svake godine za 15 posto raste broj pacijenata koji se odlučuju za neinvazivni tretman pomlađivanja, a najviše se koristi botoks, kod približno 2500 pacijenata, te hijaluronska kiselina, kod oko 1800 pacijenata. No specijalisti estetske kirurgije upozoravaju kako te nekirurške metode često izvode nestručne osobe i u neadekvatnim uvjetima.

- Injekcije primjenjuju i stomatolozi, kozmetičari, a u nekim ordinacijama i medicinske sestre, te su pogreške česte. Zbog pogrešaka najčešće dolazi do asimetrije mimike, a zbog krivog filera do neravnina i upale mekog tkiva, pa su nužne korekcije. Stoga smatramo da je nužna edukacija stručnjaka na korist pacijenata - istaknuo je na simpoziju “Pomlađivanje bez skalpela” predstojnik Klinike za plastičnu, rekonstrukcijsku i estetsku kirurgiju u zagrebačkom KB-u Dubrava, dr. Zdenko Stanec.

Sive zone, u kojoj ne postoji zakonska regulativa o tome tko zapravo smije i može aplicirati botoks ili hijalurinsku kiselinu, svjesni su i u Povjerenstvu za privatnu praksu Hrvatske liječničke komore, gdje rade na definiranju strožih pravila.

- Liječnici su pod nadzorom Hrvatske liječničke komore i Ministarstva zdravstva, ali kozmetičari ne podliježu nikakvoj kontroli. Eventualno ih za nuđenje ovih usluga može kazniti Inspekcija rada. No velik broj kozmetičara završi neki tečaj i dobije papir koji objese na zid, a inspektor rada ne zna da to zapravo nije dopuštena metoda za kozmetičke salone. Stoga je to uistinu zona sumraka, kojoj se mora stati na kraj. Ako se dogodi nešto loše, kozmetičarka vam neće moći pomoći da sanirate problem. Ne može se takav zahvat učiti preko Youtubea. S druge strane, fileri se ne bi smjeli ni prodavati kozmetičkim salonima, jer mi moramo imati ugovor s veledrogerijom kako bi se točno znao proizvođač filera. Moram priznati kako mi je nepojmljivo da ljudi koji su spremni dati novac za markiranu odjeću i skupe torbice odlučuju svoje lice i zdravlje staviti u ruke nekoga tko nije stručnjak. Posebice što posljedice mogu biti dramatične - od infekcija do kompromitiranja živaca - upozorava dr. Jasenka Kalajdžić–Čandrlić, vlasnica poliklinike Lege Artis u Osijeku.

S njom se slaže i dr. Dario Šoš, vlasnik poliklinike Šoš, koji napominje kako se ovakvi zahvati ne smiju obavljati izvan operacijskih dvorana.

- Najveći problem je alergijski šok, koji se može dogoditi i vi morate biti spremni na pružanje antišok-terapije. To je nemoguće izvesti u kozmetičkom salonu. Tako da čak ni liječnik ne smije pružati ove usluge izvan operacijske sale - napominje dr. Šoš.

Inače, liječnici su sada sa stomatolozima osnovali Društvo za estetiku lica te svi moraju proći tečaj pri HLK-u kako bi dobili akreditaciju za ovu vrstu posla.

- No treba reći kako stomatolozi to još uvijek rade u vrlo malom postotku, jer će se rijetko tko osim njihovih pacijenta odlučiti otići na ovakav zahvat kod zubara - napominje dr. Šoš.

Osječki estetki kirurzi slažu se kako je interes za ove usluge u znatnom porastu. “Skinuta je stigma i sve je dobro poznato o ovim metodama. Hijaluron i botoks postali su vrlo dostupni i to je danas stvar higijene i stila života. Osobno kao liječnik moram priznati da je to jako lijepo raditi i činiti nekoga sretnim i zadovoljnim svojim izgledom”, zaključila je dr. Čandrlić.