U posljednjih godinu dana 15,9 posto ispitanih građana Hrvatske kupilo je neku neprijavljenu robu, a čak 30 posto njih koristilo je neku uslugu na crno.
Pokazalo je to istraživanje “Nezakonite ekonomske prakse u Hrvatskoj” koje su objavili Josip Franić s Instituta za javne financije i Colin C. Williams sa Sveučilišta u Sheffieldu.
Vrlo opsežno i ozbiljno istraživanje koje su ova dva znanstvenika napravila na uzorku od 2000 ispitanika pokazuje da je siva ekonomija vrlo prisutna u Hrvatskoj, a sustav veza i poznanstava duboko ukorijenjen u mentalitet.
Prema mjestu stanovanja najskloniji korištenju usluga na crno i kupovanju neoporezovane robe su Dalmatinci i Istrani. Slijede Slavonci, a najčestitiji porezni platiše žive u sjevernoj Hrvatskoj. Zanimljivo je da što imaju veću plaću, građani su skloniji korištenju usluga na crno. Prema podacima istraživanja najmanje usluga na koje nije plaćen porez koriste oni koji zarađuju od nula do 2500 kuna (oko 16 posto). Taj postotak raste kako rastu netoprihodi, pa se čak 28,4 posto s plaćom od 7500 do 10.000 kuna koriste uslugama na crno. Dok taj postotak doseže čak 49,5 posto u skupini onih koji zarađuju više od 15.000 kuna.
Susjedska pomoć
Iz istraživanja je vidljivo kako su hrvatski građani svjesni da je rad na crno vrlo raširena pojava u društvu, a za to okrivljuju prije svega stopu nezaposlenosti. Građani također oštro osuđuju primanje socijalne naknade ako za to nemate prava, ali isto tako smatraju da se za postizanje nekih ciljeva moraju osloniti na veze i poznanstva. Prema podacima do kojih su došli istraživanjem o robama i uslugama na “neformalnim osnovama” 34,1 posto ispitanika je reklo da je kupovalo hranu na crno (uglavnom poljoprivredne proizvode). Na listi usluga visoko su kućni popravci i renoviranje koje je koristilo na crno 29,1 posto ispitanika. Naravno, većina vozača u Hrvatskoj ima “svojeg” mehaničara, a njih 27,6 posto to obavlja s isplatom bez računa, na ruke. Isto tako, 22,3 posto ispitanih ima “svojeg” frizera i kozmetičara od kojega ne traži račun.
Ne u tolikoj mjeri, ali siva zona je raširena i u kućanskim uslugama (6,8 %), IT uslugama (5,8 %), vrtlarstvu (5 %), davanju instrukcija (5 %), ali i pri preseljenju (2,8 %), čuvanju djece i skrbi o starijima (1,7 %).
Iako to nije bio cilj i svrha istraživanja, očito je da su hrvatski građani izrazito socijalna bića jer većinu tih usluga pružaju prijatelji, kolege i poznanici (38 %), susjedi (8 %) i rođaci (3 %), dok na “druge privatne osobe i domaćinstva” otpada 38 posto.
Iz podataka je vidljivo da namjera nekada nije platiti manje, a dobiti više. Tako 62,1 posto ispitanika priznaje da je niža cijena bila motiv neprijavljenog plaćanja, ali isto tako njih 14,2 kaže da je riječ o usluzi prijatelju, rođaku ili kolegi, a čak 23 posto tvrdi da je država “zaobiđena” u tom procesu jer su željeli “pomoći nekome tko je u potrebi za novcem”. Očito je vrlo teško razgraničiti sivu ekonomiju od toga kad ti susjed ili prijatelj “da ruku” na miješalici dok nalijevaš terasu ili pridržava prasca na svinjokolji.
Veze i poznanstva
Altruistička narav hrvatskih građana je očita i kada se promotre brojke koje se tiču veza i poznanstava kojima se vrlo često služimo. Čak 74,4 % onih koju su priznali da su činili usluge radili su to samo za “hvala”. Njih 19,5 posto primilo se neku protuuslugu, a poklon (ne navodi se u kojoj vrijednosti) primilo je 11,4 posto. Novac za uslugu primilo je njih 7,6 posto.
Od onih koji su tražili uslugu, vezu ili poznanstvo najviše ih (čak 17 %) priznaje da je bila u pitanju neka veza vezana s medicinskom uslugom (primanje preko reda, bolji pregled, i sl.), nakon medicine najtraženije su usluge popravka (kuće, garaže, automobila), pa proizlazi da je poznavati pravog majstora vrijedan socijalni kapital gotovo kao i poznavati dobrog liječnika ili sestru. Naravno, treća po redu usluga koja se tražila u Hrvatskoj je pronalaženje posla, zbog kojeg je 9 posto ispitanika “povuklo vezu”.
Zanimljivo je da su se veze najmanje tražile u sektoru obrazovanja. “Samo” 1,9 posto ispitanika je tražilo neku vezu ili poznanstvo kako bi ishodilo neku uslugu iz područja obrazovanja.
Iako je iz statističkih podataka riskantno izvlačiti zaključke, utješno je da bar neki segmenti društva nisu posve skloni korupciji, no kada se s druge strane uzme broj pacijenata i broj studenata, nezahvalno je donositi bilo kakve zaključke.
Manja cijena
Od onih koji su izjavili da su povukli veze, najčešći je razlog da bi došli preko reda, odnosno da bi izbjegli čekanje za neku uslugu, takvih je bilo 40,2 posto. Iznenađujuće je visok postotak onih koji su povlačili veze kako bi smanjili konačnu cijenu. Njih je bilo 29,1 posto. To i nije toliko strašno ako ste preko veze ishodili popust pri kupnji novog štednjaka, ali bi moglo biti poprilično toksično za proračun ako ste smanjili cijenu milijunskog posla na javnom natječaju koje je npr. raspisala država. Njih 22,4 posto povuklo je vezu kako bi dobilo neku informaciju. Kao i za prethodni primjer, to može biti benigno ako ste saznali prije ostalih je li vam dijete primljeno u srednju školu, ali može biti poprilično opasan odgovor ako ste saznali najnižu cijenu ponuđača za milijunski posao, a vaša tvrtka se bavi upravo tom djelatnošću.
Njih 14,4 posto iskoristilo je osobne kontakte kako bi se upoznalo s “korisnim” ljudima. Tko su to “korisni ljudi” istraživanje ne precizira.
Zanimljivo je kako funkcionira hrvatsko društvo, pa čak morate povući vezu da biste učinili da pravila i zakoni funkcioniraju - taj razlog za korištenje veze i poznanstava navelo je 10,7 posto onih koji su priznali da se služe svojom socijalnom mrežom za ostvarivanje nekih ciljeva.
Vuk TEŠIJA
OKO ŠEST POSTO GRAĐANA PRIMA DIO PLAĆE NA RUKE
Jedan od najraširenijih oblika sive ekonomije u Hrvatskoj je isplaćivanje plaće ili dijela plaće na ruke. Prema istraživanju, 6,6 posto radnika prima dio plaće u gotovini, neprijavljeno državi. Takav način isplaćivanja naučestalije je iniciran od poslodavca, a obično je riječ o iznosima do 40 posto ukupne netoplaće. Prema izjavama onih koji primaju plaću na takav (nezakonit) način, većina njih bi voljela da imaju realno deklariranu plaću s plaćenim doprinosima. Ova je praksa puno učestalija među muškarcima nego ženama i posebno je uočljiva među mlađom populacijom. Najsuspektnije grane industrije u kojima je ta pojava raširena su poljoprivreda i građevina.
proračun
DRŽAVA TRPI VELIKE GUBITKE ZBOG SIVE EKONOMIJE
34,1
posto ispitanika je reklo da je kupovalo hranu na crno (uglavnom poljoprivredne proizvode)
29,1
posto ispitanika je koristilo usluge vezane uz kućne popravke i renoviranje na crno