Gubitak stanovništva doista je možda i najveći hrvatski problem. Niska stopa nataliteta pridonijela je tomu da je naše društvo sve starije, a na sve to, posebice nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju 2013. godine, pojavio se problem s velikim iseljavanjem stanovništva u druge zemlje EU-a. Na popisu stanovništva 2011. Osijek je imao 108.048 stanovnika. Koliko ih je danas na području grada? Prije lokalnih izbora svaki se izneseni podatak o tome, posebice ako ga iznosi osoba uključena u politiku, treba uzeti s rezervom. Katastrofičari tvrde da je Osijek pust i da u njemu živi svega 70 tisuća ljudi zbog toga što je golem broj osoba iselio iz grada u potrazi za bilo kakvim ili bolje plaćenim poslom. Gotovo je sigurno kako je podatak o 70 tisuća ljudi u gradu netočan i predstavlja pretjerivanje, baš kao što je evidentna činjenica da je velik broj, posebice mladih, napustio grad.

Prema službenim podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje u Osijeku je na kraju 2016. bilo zaposleno 47.548 osoba, odnosno toliko je bilo evidentiranih aktivnih osiguranika. No, tu valja napomenuti kako HZMO, kako su za naš list službeno odgovorili iz te ustanove, “u svojim administrativnim izvorima podataka osiguranike vodi prema općini rada odnosno sjedištu poslodavaca, a ne prema općini prebivališta”. To praktično znači da u Osijeku doista radi toliki broj ljudi, ali među njima su i mnogi koji nemaju svoje prebivalište u Osijeku. Recimo, za usporedbu, i to kako su u Osječko-baranjskoj županiji 31. prosinca 2016. bile 83.624 zaposlene osobe.

Gradonačelnik Osijeka Ivan Vrkić u četvrtak je na skupu o domografskim kretanjama, održanom pod nazivom “Ili buđenje ili svi u Dublin”, prilično ljutito isticao podatke koji pokazuju da se u Osijeku ne događa katastrofa. On je iznio podatak kako je u gradu na kraju prošle godine bila zaposlena točno 36.651 osoba, odnosno osiguranik mirovinskog osiguranja s prebivalištem u Osijeku. Do te brojke nismo uspjeli doći, no možemo vjerovati da je točna, s obzirom na to da ukazuje kako je ukupno u gradu zaposleno oko 11 tisuća ljudi više od ovog broja, a to znači da iz okolnih mjesta, koja administrativno ne pripadaju Osijeku, dnevno na posao dolazi 11 tisuća ljudi. Bitno je naglasiti kako postoji i znatan broj Osječana koji rade u okolnim mjestima. U Osijeku je također na kraju prošle godine bilo 30.377 umirovljenika te 7299 nezaposlenih koji su pogledu sigurnosti boravka u gradu najdvojbeniji budući da je poznato kako veliki dio onih koji su otišli iz Osijeka taj odlazak nije i službeno prijavio.

Osim ovih građana, tu je još oko pet tisuća studenata s prebivalištem u Osijeku, od njih ukupno 17 tisuća na osječkom Sveučilištu. U Dječjem vrtiću Osijek predškolski odgoj pohađa 2790 djece, što je s privatnim i manjinskim vrtićima oko tri tisuće mališana. Osnovne škole u gradu pohađa, prema službenim podacima osječkog Upravnog odjela za društvene djelatnosti, 7503 učenika. Nadalje, u osječkim srednjim školama nastavu pohađa 7495 učenika. Među njima je najmanje tri četvrtine, ili oko 5600 Osječana. Kada se sve ove brojke zbroje dolazimo do podatka o 95.400 građana. Tu, međutim, nisu uvrštena najmlađa djeca koja ne pohađaju jaslice ili vrtiće, ili maloljetnici koji nisu u kategoriji učenika. Valja pri tome podsjetiti kako su u 2016. godini rođena 2004 Osječana. Velika većina njih nisu uključeni u ove brojke koje spominjemo.

Gradonačelnik je u izračunu broja Osječana koristio podatak o maloljetnicima koji su u vrijeme popisa stanovništva bile u dobi do 14 godina. U to vrijeme bilo ih je 15.326, tako da je prema Vrkićevom izračunu u gradu oko 95 tisuća stanovnika s prijavljenim prebivalištem. Naš je izračun pokazao da Osijek ima 97 tisuća stanovnika od kojih može odstupiti tek određeni broj nezaposlenih koji su otišli iz grada, a da nisu brisali iz evidencije.

U svakom slučaju, s ovim grubim izračunima može se vidjeti da Osijek, istina, nije pao na 70 tisuća stanovnika, ali je u samo pet godina izgubio približno deset tisuća, ili deset posto svoga stanovništva, što je itekako zabrinjavajući, zapravo zastrašujući broj. Naravno, sezonske migracije ljudi, posebice ljeti, mogu stvoriti i još goru sliku u gradu, kojoj u pravilu i svjedočimo. Primjerice, dio umirovljenika mijenja boravište pa ljeta provode u vikendicama u široj okolici Osijeka, ili u vlastitim apartmanima na moru. Nisu isključene ni migracije umirovljenika koji su pravo na mirovinu ostvarili prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, a njih je, kako su nam dostavili podatke iz HZMO-a na kraju 2016. bilo točno 3473. I oni vjerojatno lako mijenjaju svoje boravište, s obzirom na to da su u dobi koja ih u tome ne sprječava. A kada Osijek tijekom ljeta napuste i studenti, grad doista izgleda opustjelo.

Problem sa stanovnicima još je veći u široj osječkoj okolici, gdje je gubitak stanovništva u postocima gledano i veći. I kada se uzme da su to mjesta koja oduvijek gravitiraju Osijeku, i čiji stanovnici u grad dolaze u kupnju, voze se gradskim prometnicama, tramvajima i gradskim autobusima, dolaze u noćne izlaske, u kino..., onda je lako zaključiti zbog čega neki drže da je u Osijeku samo 70 tisuća stanovnika.