Objavljeno 25. ožujka, 2017.
Dojam je da seksistički odnos prema predsjednici raste
Iako hrvatskog premijera u medijima, ali ni u pokušaju političkog obezvrjeđivanja, nitko neće osloviti Andrejom, kao što ni prošlog hrvatskog predsjednika, čak ni njegovi oponenti, nisu zvali samo Ivom, aktualna je predsjednica u medijima i među svojim protivnicima najčešće tek Kolinda.
Kako bi joj se dodatno smanjio kredibilitet, izvlači se dodatno oružje, pa predsjednica postaje Kraljica, Zlatokosa, Barbika, hodajuća lutka ili plavuša s Harvarda, a ništa manje zanimljivo nije raspravljati i javno komentirati njezine trepavice, haljinu i kilažu. Jedan od posljednjih primjera sigurno je onaj na Twitter profilu jednog hrvatskog intelektualca i novinara, koji se uz fotografiju predsjednice sa strojnicom pita: “Zar ju to seksualno uzbuđuje?” Tako se seksizmom kao oružjem u ratu protiv svojih političkih neistomišljenika koriste i desnica i ljevica, od koje se očekuje da bi trebala biti osvještenija o borbi za prava žena i rodnu ravnopravnost, ali nerijetko i mediji. Na taj problem pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić upozorila je još u predizbornoj kampanji, kada je prognozirala kako je “za očekivati da će mediji, u nedostatku kakvih drugi vijesti vezanih uz predsjednicu, objavljivati članke vezane uz, na primjer, način odijevanja, obiteljsku situaciju i tzv. ženske sklonosti”.
Poligon za etiketiranje
“Iskustvo dosadašnjeg odnosa i medija i društva prema političarkama, a pogotovo prema ženama na najvišim političkim funkcijama, govori nam da će spol predsjednice biti najlakši poligon za etiketiranje, prozivanje i kritiziranje”, istaknula je Ljubičić.
Danas, dvije godine poslije, dojam je da seksistički odnos prema predsjednici raste, a reakcije nadležnih, od udruga za ženska prava do institucija, ali i političara koji se promoviraju kao borci za ravnopravnost spolova, izostaje. Bivša ministrica u vladi Zorana Milanovića i ekofeministica Mirela Holy uvjerena je kako svatko tko se služi takvim izričajem zapravo “maši metu”.
- Smatram kako je posve kontraproduktivno kritizirati njezin izgled ili kako se ona odijeva. Na taj se način odvlači pozornost s važnih stvari, a to je značenje njezine funkcije. Od toga kakvu ona haljinu nosi mi nemamo efekt, ali zbog njezine politike i gafova možemo imati ozbiljne posljedice - komentirala je Holy.
Književnica, novinarka i scenografkinja Maja Hrgović puno je oštrija u svom razmišljanju, pa kaže kako su svi seksizmi, od onih prikrivenih humorom do onih neosviještenih, ponovo oživjeli kada se jedna političarka uspjela vinuti do političkog vrha.
- Smeta ti netko u politici? Usto je i žena? E pa udari po seksizmu. Proglasi je striptizetom ili eskort-damom ili običnom purom, ili jednostavno skreni pozornost na njezinu fizičku manu, debljinu, broš ili preguste obrve, i to može proći i stvar je riješena. Stigma je tu, protivnica je ponižena, a ti si ispao duhovit. Ta će strategija biti još učinkovitija uz podršku patrijarhalnog mentaliteta, koji snage u politici raspodjeljuje tako da žene čini manje vidljivima, zaboravljenima na dnu izbornih lista. Nema mjesta iznenađenju time što su ljevičari i liberali u polujavnosti društvenih mreža izražavali rigidne seksističke stavove. Praksa govori da seksizam ide dublje od političke orijentacije. Seksisti su gotovo ravnomjerno raspoređeni među pripadnicima parlamentarnih stranaka, lijevih i desnih, vladajućih i oporbenih - naglašava Hrgović.
Nema razlike
Da u vrijeđanju na osnovi seksizma nema razlike između lijevih i desnih, potvrđuje i psihologinja Senka Sekulić Rebić, iz Udruge za promicanje i zaštitu ženskih ljudskih prava B.a.b.e.
- Nažalost, predsjednica doživljava isto što i gotova svaka žena u hrvatskoj politici, a to je praksa diskreditiranja aludiranjem na fizički izgled ili seksualnost. Osobno ne znam što je gore, kada se to radi namjerno ili nesvjesno. Seksizam je sveprisutan u našem govoru u javnom prostoru i užasno je teško podijeliti scenu na lijevu i desnu. Toliko puno seksizma prođe ispod radara, i to pod izgovorom da je riječ o šali, koja je posve benigna i kojom se ne treba baviti. Upravo u tim šalama pokazuje se kako se vrednuje žena u hrvatskom društvu. Da se strojnica našla u rukama nekog muškog političara, sigurno nikome ne bi palo na pamet našaliti se upitom uzbuđuje li ga držanje puške. Problem zbog kojega se možda čini da ponekad izostaje reakcija onih koji bi trebali biti najglasniji kapaciteti su naših udruga. Malo nas je koji sustavno i stalno radimo, a rodne je diskriminacije toliko da ne stignemo reagirati na svaku. Svakako bi se trebalo oštro postaviti u svakom ovakvom slučaju, ali naše djelovanje bilo bi puno lakše kada bi se stvorila kritična društvena masa i pritisak javnosti i kada bi svatko od nas preko društvenih mreža javno reagirao na ovakve komentare. Svatko od nas mora se uključiti u borbu protiv seksizma u društvu - mišljenja je Sekulić Rebić, iz Udruge B.a.b.e.
Nefreteta Z. EBERHARD
Višnja Ljubičić
pravobraniteljica za ravnopravnost spolova
POTREBNO JE PROMIJENITI NEPRIHVATLJIVU PRAKSU
“Do sada sam bezbroj puta javno reagirala na razne seksističke izjave javnih osoba, neovisno o tome je li se radilo o ministrima bilo koje političke opcije, novinarima, kolumnistima, gradonačelnicima ili vjerskim poglavarima. Nakon predsjedničkih izbora objavili smo i detaljnu analizu seksističkog odnosa prema tadašnjoj kandidatkinji i sadašnjoj predsjednici RH. Iako uporno upozoravamo da je način izvještavanja u čijem je fokusu isključivo fizički izgled žena seksistički pristup, taj je trend u medijskom izvještavanju, a tako i u izjavama javnih osoba, uporan i sve prisutniji. Želim ovdje naglasiti i da mediji svakodnevno svojim sadržajima pridonose klimi u kojoj se žene prikazuje kao objekte, praveći se da to nije sporno i da čini slobodu izražavanja. Međutim, kada u fokus interesa dođe ista ta praksa reflektirana kroz neku osobu u javnom životu, kao što je u ovom slučaju predsjednica, tada se mediji postavljaju kao veliki pobornici protiv seksizma i spolnih stereotipa, iako se njima inače sami obilno koriste i ne smatraju ih problematičnom praksom s aspekta ravnopravnosti spolova. Stoga, kada govorimo o pojedinim konkretnim pojavama seksizma pojedinaca prema predsjednici RH, ne smijemo zaboraviti na društvenu klimu, u kojoj je seksizam još uvijek neosviještena prepreka postizanju ravnopravnosti spolova. Stvaranju takve društvene klime pridonose mnogi, a protiv seksizma se ne bori samo reagiranjem u svakom pojedinom slučaju nego i upozoravanjem na trendove i zalaganjem za promjenu neprihvatljive prakse - poručila je Višnja Ljubičić.
Mirela Holy
političarka
Posve je kontraproduktivno kritizirati njezin izgled ili kako se odijeva. Na taj se način odvlači pozornost s važnih stvari, a to je značenje njezine funkcije. Od toga kakvu ona haljinu nosi mi nemamo efekt, ali zbog njezine politike i gafova možemo imati ozbiljne posljedice.
više od šale
SEKSIZAM JE SVEPRISUTAN U NAŠEM JAVNOM PROSTORU