Novosti
AGROKOR OBRAĐUJE 32.800 HA

Poljoprivredno zemljište prelazi u ruke stranca?
Objavljeno 23. ožujka, 2017.
Stečaj Agrokora ne smije se dogoditi, kaže Laslo

Hoće li Rusi, njihove banke, uspjeti u svojim nastojanjima da iskoriste krizu Agrokora i uđu u njega, a time hrvatsko poljoprivredno zemljište dovedu prvi put u (najozbiljniju) mogućnost da završi u rukama stranca? Pitanje je to što se nameće ovih dana dok se Rusi pod kišobranom vjerovničkog “traženja rješenja” za naš najveći poslovni sustav – jer ruski Sberbank njegov je najveći vjerovnik, žele domoći upravljanja u njemu, a Agrokor u ovom trenutku u nekom obliku zakupa/koncesije, podaci su Ministarstva poljoprivrede prema ARKOD-u, ima čak 32.840 hektara državne zemlje.

To potvrđuje i predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) Matija Brlošić, navodeći da je ta zemlja najbolja u Hrvatskoj.

– Dano mu je najbolje što Hrvatska ima - kaže Brlošić.

Ima li opasnosti da nam se stranci domognu zemlje u sklopu tih akvizicija, a istovremeno brojni naši OPG-ovi nisu još (u cijelosti) riješili njeno pitanje? S druge strane, na snazi je 7-godišnja zabrana strancima da dođu do hrvatskih “tabli”, počevši od 2013., a koju smo ispregovarali pri ulasku RH u EU, pa pritišće i činjenica da je do njenog isteka samo tri godine. Hoće li aktualna događanja stranci iskoristiti da se pozicioniraju, utvrde do te 2020. i tek onda krenu “u juriš”, pitaju se naši poljoprivrednici. Zbog svega toga pitanje o ulasku stranaca “kroz Agrokorova vrata” na hrvatske njive to je delikatnije. Da se ne govori o tome da je drugim državama i njihovom poljoprivrednom zemljištu taj “veto” strancima (bio) puno duži, poput Poljske - 12 godina.

“Zakon im ne da”

- Godinama upozoravamo na zamke gdje bi stranci mogli do naše zemlje, i to, kao u slučaju Agrokora, naše najbolje zemlje. To bi bila veća šteta kada se zna koliki je interes našeg čovjeka, OPG-a, za nju. Na primjeru Agrokora, kao tvrtke kojoj je dano da se širi i po desetcima tisuća državnih hektara, vidimo što se može dogoditi - upozorava Brlošić.

– Da stranci ovako dođu do naše zemlje - bila bi to katastrofa. A Agrokor najviše državne zemlje ima upravo u istočnoj i središnjoj Hrvatskoj. Kada netko kupi zemlju – ona trajno odlazi njemu. Da Mađari kupe zemlju po Baranji – granice se mijenjaju. Nama je cilj da Agrokor ostane u domaćim rukama, da stranac ne upadne na našu zemlju. Treba razgovarati da se to ne dogodi, a prijedloge za izlazak iz ove krize nudi i naša udruga, o čemu je naše Stručno vijeće danas (u srijedu, nap. a.) razgovaralo u Našicama, o čemu ćemo Vladu i javnost izvijestiti otvorenim pismom - kaže predsjednik Udruge OPG-ova Život Antun Laslo.

I ove riječi potvrđuju koliko je domaći čovjek osjetljiv na poljoprivredno zemljište, a pogotovo na to da stranac “stavi šapu” na njega.

– Prema važećem zakonu, a to je Zakon o poljoprivrednom zemljištu, stranac ga ne može kupiti, nema takve situacije, ni formulacije - kaže naš dobro upućeni izvor sa stavom “spuštanja lopte oko ove priče.” No, i on mora priznati da je puno riječi izgovoreno i žuči proliveno na upozorenja da u dodjeli zemlje “vuku” veliki sustavi na štetu malih.

- Sada na vidjelo izlaze sve manjkavosti velikih sustava i davanja tisuća i tisuća državnih hektara njima, odnosno preuzimanja zemlje od bivših PIK-ova - upozoravaju ratari.

– Loša strana zemljišnog okrupnjavanja u korist velikih potvrđuje se kada je riječ o apetitima stranaca jer su njima takve, velike površine zanimljivije. Neće doći zbog 200 ha - drži Brlošić.

Iznimne situacije

U Ministarstvu nisu mogli reći koliko su zemlje obrađivali bivši PIK-ovi.

- Agencija za poljoprivredno zemljište (APZ) vodi evidenciju o korištenju državnog zemljišta prema nositeljima ugovora; stoga nije moguće dati odgovor što je sa zemljom bivših PIK-ova jer se ona danas nalazi u zakupu, a zakupnici su različite fizičke i pravne osobe - kažu u Ministarstvu. Ipak, Brlošić procjenjuje da je te zemlje oko 250.000 hektara. Tu je i pitanje dugoročnih, povlaštenih koncesija, a događaji oko Agrokora nameću i pitanje što s državnom zemljom u slučaju da tvrtka koja ju obrađuje kroz zakup/koncesiju promijeni vlasnika, ode u stečaj...

- Što se tiče pitanja vezanih uz promjene vlasnika tvrtke, ističemo da to ne utječe na opstojnost ugovora o zakupu, odnosno koncesiji poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu RH. U slučaju stečaja može se primijeniti čl. 35. st. 10. Zakona o poljoprivrednom zemljištu kojim je propisano da se iznimno, prava i obveze zakupnika koji je pravna osoba mogu prenijeti iz ugovora o zakupu, uz suglasnost APZ-a, do isteka roka na koji je ugovor sklopljen, na osobu koja je u stečaju kupila ili preustrojem stekla cjelokupnu imovinu zakupnika namijenjenu poljoprivrednoj proizvodnji, odnosno dio imovine koju čine cjelokupni gospodarsko-proizvodni dio primarne poljoprivredne proizvodnje i prerade s povezanim skladišnim kapacitetima, ili cjelokupni gospodarsko-proizvodni dio primarne proizvodnje - kažu u Ministarstvu. Nije precizirano koje su to iznimne situacije. Neslužbeno doznajemo, dosad takvih, iznimnih, slučajeva nije bilo. Navedena se odredba na odgovarajući način može primijeniti i na ugovore o koncesiji.

- Želi li politika čuvati hrvatske interese, ona to neće dopustiti ni u iznimnim situacijama. Nije stvar samo u tome da stranci po važećem zakonu ne mogu kupovati našu zemlju; dovoljno loše je i da ju kroz određene situacije oni “samo” koriste, no što to vrijedi ako je to korištenje na 20, 50 godina?! - zabrinut je Brlošić.

– Stečaj Agrokora ne smije se dogoditi! Jer, stat će svi pogoni, što će biti sa zemljom koju obrađuje, tko ju tada preuzima?! Problem je u tome što mi ne znamo pod kojim uvjetima su dizani njegovi krediti, što su bile garancije… - kaže Laslo.

Tih 32.840 državnih hektara obrađuje sedam Agrokorovih poljoprivrednih subjekata, a baranjsko Belje prednjači s 19.111 hektara. Od slavonskih subjekata tu su VUPIK sa 6529 i PIK Vinkovci s 4469 hektara. A u slavonskoj tvornici pod otvorenim nebom zemlja je sve.

Suzana ŽUPAN
Kad je moguća prodaja zemlje?

U Ministarstvu poljoprivrede kažu da se državnim poljoprivrednim zemljištem raspolaže sukladno trenutačno važećem Zakonu o poljoprivrednom zemljištu te da je on jasno propisao uvjete zakupa i prodaje državnog zemljišta. - Prodaja je moguća izravnom pogodbom po tržišnoj cijeni koju utvrđuje Agencija u sljedećim slučajevima: jednokratno, za katastarske čestice poljoprivrednih površina koje graniče sa zemljištem podnositelja zahtjeva, a nalaze se izvan proizvodno-tehnoloških cjelina, čija veličina nije veća od 1 ha, potom za katastarske čestice do kojih se može pristupiti samo preko zemljišta u vlasništvu podnositelja zahtjeva u svrhu okrupnjavanja, a površina katastarske čestice koja se prodaje manja je od površine zemljišta u vlasništvu podnositelja zahtjeva, te za katastarske čestice za koje je pribavljena dokumentacija za gradnju poljoprivrednih objekata. Nadalje, za katastarske čestice poljoprivrednog zemljišta koje koriste korisnici kuća u vlasništvu RH kojima upravlja Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama, te kada je RH suvlasnik s podnositeljem zahtjeva, a suvlasnički dio RH manji je od suvlasničkog dijela podnositelja zahtjeva. Poljoprivredno zemljište u vlasništvu države prodaje se izravnom pogodbom ako zainteresirana osoba podnese zahtjev Agenciji kojem prilaže dokaz o ispunjavanju uvjeta, ističu u Ministarstvu.

Stanko Zdravčević

tajnik ZUSSB-a

Ode li zemlja strancima, dići ćemo seljake na prosvjede

Stanko Zdravčević, tajnik Zajednice udruga seljaka Slavonije i Baranje, koji je bio član gotovo svih radnih skupina koje su sudjelovale i na izradi Zakona o poljoprivrednom zemljištu i na gotovo svim njegovim izmjenama i dopunama, kaže kako godinama upozorava na opasnost da hrvatska poljoprivredna zemlja ode u ruke stranaca.

- Sve sam ministre poljoprivrede odreda bezbroj puta pitao što će se dogoditi s državnim poljoprivrednim zemljištem koje su dobili da obrađuju veliki poljoprivredni sustavi ako danas-sutra “propadnu”, tj. dođu u određene financijske teškoće. Naime, sve njih kreditiraju strane banke i postoji velika opasnost da hrvatska poljoprivredna zemlja ode u ruke stranaca - kaže Zdravčević, te dodaje da će se u slučaju ako se takav scenarij i dogodi selo sigurno dići na noge i da će biti spremni na rat za zemlju.Z.R.

Ernest Nad

voditelj Odjela za poljoprivredu pri Županijskoj komori Osijek

Poljska za primjer

- Novim Zakonom o poljoprivrednom zemljištu koji je u pripremi vjerojatno će se regulirati ovakve i slične specifične situacije oko raspodjele poljoprivrednog zemljišta kada tvrtke padnu u poteškoće ili stečaj, odnosno ne mogu obavljati svoju gospodarsku djelatnost. Sadašnjim Zakonom odlaskom tvrtke u stečaj novo trgovačko društvo koje ga preuzme može nastaviti gospodariti zemljištem uz obvezu primjene načela dobre poljoprivredne prakse u zaštiti tala. Valja navesti kako ima dobrih primjera kao što je to u Poljskoj koja je provedbom agrarne reforme jako dobro riješila raspodjelu poljoprivrednog zemljišta koje je usmjerila na malo i srednje poduzetništvo i na taj način upravo izbjegla mogućnost ovakovih nepredvidivih situacija. Poljaci su od početka bili stava da “svoju svetu zemlju” neće prodavati strancima.Z.R.

Željko Kraljičak

zamjenik župana Osječko-baranjske županije

Nije pitanje tko će, nego kako će se upravljati zemljištem

- Vezano uz temu može li hrvatska poljoprivredna zemlja preko posrnulih velikih poljoprivrednih sustava lagano pasti u ruke stranaca, smatram da nije pitanje tko će, nego na koji će se način upravljati poljoprivrednim zemljištem. Stranci neće moći postati vlasnici poljoprivrednog zemljišta jer je ono u vlasništvu Republike Hrvatske. Po meni, veći bi problem mogao nastati što nam prijeti gubljenje nadzora nad potencijalom zemljišta. Naime, naši su veliki poljoprivredni sustavi ulagali u zemlju, težili proizvoditi kvalitetnu hranu i ostvarivati visoke prinose. Pitanje je bi li onaj tko nastavi obrađivati tu zemlju to radio kvalitetno. Smatram da treba poslati vrlo jasnu poruku svima koji dođu u posjed zemlje o kojoj se sada kalkulira da ju treba obrađivati po najvišim tehnološkim standardima kao što je to slučaj sada.Z.R.

zakup

ČETVRT MILIJUNA HEKTARA ZEMLJE BIVŠIH PIK-ova

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

DANI HRVATSKOG TURIZMA DONOSE I OBILJE ZABAVE

U prvom tjednu listopada u Slavoniji će biti vrlo živo

2

RAZVOJ MREŽE PETE GENERACIJE DILJEM EU-A

Osijek bi mogao postati - prvi hrvatski 5G grad

3

KAKO DALJE U "SLUČAJU FRANAK"?

Banke će presudu pokušati osporiti putem ustavne tužbe