Objavljeno 23. ožujka, 2017.
Plaća radnih mjesta IV. vrste u državnoj upravi, na kojima se obavljaju pomoćno-tehnički poslovi čišćenja, spremanja, serviranja, dostave, kopiranja, održavanja i drugog, s propisanim koeficijentom 0,601 manja je od minimalne plaće od 3276,00 kuna bruto, na koju prema Zakonu o minimalnoj plaći pravo imaju svi radnici koji rade u Republici Hrvatskoj.
Na tu činjenicu upozorio je Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika (SDLSN). Gotovo nevjerojatnom zvuči činjenica da je zakonski moguće isplatiti plaću manju od minimalne ako zaposlenik radi puno radno vrijeme, no da je to ipak tako potvrdio nam je u svom pojašnjenju glavni tajnik SDLSN-a Siniša Kuhar, upozoravajući i na to da je ovim zahvaćeno znatno više žena nego muškaraca.
- Iako je ovaj koeficijent spolno neutralan, odnosno vrijedi i za muškarce i žene, plaću manju od minimalne ipak imaju uglavnom žene, i to, prema podacima koje je Sindikat zatražio i dobio od Ministarstva uprave, u više od 92,7 posto slučajeva, budući da pretežiti broj zaposlenih na pomoćno-tehničkim poslovima, a to su najčešće poslovi čišćenja, spremanja, pranja rublja, glačanja, serviranja..., čine upravo žene - pojašnjava Siniša Kuhar,
Prema podacima Ministarstva uprave, plaću manju od minimalne ima 109 zaposlenika u državnoj službi u 39 državnih tijela, od kojih je 101 žena i osam muškaraca, a ona prema koeficijentu od 0,601 iznosi 3131,82 kune bruto, odnosno 144,18 kuna manje od minimalne za osobu bez radnog staža.
- Zaposlenika s plaćom manjom od minimalne bilo bi i kudikamo više da na snazi nije zabrana zapošljavanja namještenika u državnoj službi, a postojeći zaposlenici uz dodatak na staž od 0,5 posto po godini staža s 10 i više godina staža ipak dostižu minimalnu plaću - upozorava Kuhar otkrivajući zapravo jednostavnu računicu: “Plaća koju bi dobili umnoškom koeficijenta radnog mjesta i osnovice za izračun plaće, uvećano za 0,5 posto dodatka po godini staža, a manja je od 3276,00 kuna bruto, u aplikaciji Registra zaposlenih u javnom sektoru se, sukladno uputi Ministarstva uprave, korekcijom utvrđuje u visini minimalne plaće”, navodi Kuhar. Takvo rješenje zaposlenicima čija je plaća utvrđena u manjem iznosu od minimalne, naglašava Kuhar, osigurava ostvarivanje prava na minimalnu plaću, ali istovremeno poništava djelovanje uvećanja plaće po osnovi radnog staža, budući da je plaća početnika i zaposlenika s 10 godina staža jednaka.
- Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika RH samu činjenicu da u državnoj upravi postoje propisana radna mjesta na kojima je plaća manja od minimalne, a zaposleni na njima takvu plaću dostižu tek uz odgovarajuću korekciju, koja pri tome dovodi do uravnilovke na najslabije plaćenim radnim mjestima, smatra nedopustivom te od Vlade traži da u Uredbi o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u državnoj službi izvrši korekciju koeficijenta od 0,601 do razine koja će osiguravati isplatu minimalne plaće - ističe Kuhar.
Maja MUŠKIĆ
MINISTARSTVO ZATRAŽILO KOREKCIJU
Sindikatu se na upit o broju zaposlenih u državnoj službi s plaćom manjom od minimalca očitovalo Ministarstvo uprave, odnosno državna tajnica Marina Pinjagić Telak. Osim spomenutih brojki zaposlenih koji su doista primali plaću manju od minimalne, a riječ je o spremačicama, portirima, peračima vozila, pomoćnim djelatnicima u kuhinji, praonici rublja i slično, ona navodi i sljedeće: "Sukladno uputi Ministarstva uprave, Financijska agencija prije isplate plaće za siječanj i veljaču 2017. godine kontaktirala je sva tijela za koje je utvrđeno da imaju takve zaposlenike, te su upućeni da u aplikaciji Registar zaposlenih javnom sektoru naprave korekciju plaća za zaposlenike kojima je plaća manja od minimalne plaće i isplate iznos minimalne plaće. Pravni temelj za korekciju plaće do iznosa minimalne plaće je Zakon o minimalnoj plaći i Uredba o visini minimalne plaće", navodi državna tajnica Marina Pinjagić Telak.