Najnoviji hrvatski podatci iz prosinca 2016. godine, dobiveni na temelju ankete koju je provela Udruga “Zdravlje IQ” među tinejdžerima, pokazuju da gotovo četvrtina srednjoškolaca (24 %) ne zna da hrana i piće koje konzumiraju utječu na zdravlje njihovih zubi niti da oralno zdravlje utječe na cjelokupni zdravstveni status.

Još više zatrašuju rezultati koji govore da gotovo polovina naših srednjoškolaca, odnosno njih 43 %, ne pere zube redovito, a čak 73 % njih ne pere zube pravilno. Hrvatski su tinejdžeri također rekorderi u Europi i prema broju karijesa, a s prosječno četiri pokvarena, popravljena ili izgubljena zuba. Naša djeca (KEP indeks 4,14) i tinejdžeri (KEP indeks 4,18) debelo premašuju svoje vršnjake, jer je, primjerice, u susjednoj Sloveniji prosjek dva ili u Italiji jedan pokvaren zub.

- S obzirom na to da je oralna higijena uvijek povezana sa socioekonomskim statusom, može se pretpostaviti da je na našem području situacija još gora. No, ovi su podatci zapravo ono na što Hrvatska komora dentalne medicine već duže vrijeme upozorava i potvrđuje pokazatelje koji govore da smo na dnu ljestvice brige o dentalnom i oralnom zdravlju. Sve je to posljedica činjenice da posljednjih 25 godina nema prevencije, prema kojoj smo nekada bili u vrhu europske ljestvice. To je sada ta generacija tinejdžera koja nije imala preventivne preglede u školama. Stoga se ozbiljno moramao pozabaviti ovim problemom jer nam izrasta generacija bolesnih zuba, a poznato je i da je ekonomski jeftinije ulagati u preventivu nego u kurativu - odlučan je dr. med. dent. Miroslav Sikora, predsjednik područnog sjedišta HKDM-a.

Karijes je, inače, druga najčešća bolest u svijetu (odmah iza prehlade), iako je način za njegovo sprječavanje vrlo jednostavan. Više od pola stoljeća primjenjuju ga u Švedskoj, gdje tvrde kako pravilna prehrana i zubna higijena, uz pravodobnu edukaciju, čuvaju zdravlje zubi. Nažalost, prehrana se naših tinejdžera temelji na brzoj, slatkoj i prerađenoj hrani idealnoj za razvoj bakterija - uzročnika karijesa, odnosno na izbjegavanju povrća, voća, fermentiranih mliječnih proizvoda - hrane koja čuva čvrstoću i zdravlje zuba. Kad se tomu pribroji način provedbe oralne higijene koji se u pravilu svodi na samo jedno pranje zuba dnevno, i to tek vanjske plohe zuba, slika oralnog zdravlja naših tinejdžera postaje jasna. Nova švedska istraživanja govore da se tijekom puberteta, odnosno u dobi od 13 do 19 godina, oralno zdravlje pogoršava, pri čemu se navode dva glavna razloga. To su sklonost adolescenata prema lošim navikama (nezdravoj prehrani i slaboj oralnoj higijeni) i nedovoljna informiranost adolescenata o povezanosti oralnoga zdravlja s cjelokupnim zdravljem organizma.