Objavljeno 22. ožujka, 2017.
U Europi djeluje gotovo 5000 skupina organiziranog kriminala, a više od trećine bavi ih se krijumčarenjem droge, objavio je Europol. Na krijumčarenju droge zaradi se 24 milijarde eura na godinu.
Skupine organiziranog kriminala bave se i krivotvorenjem novca, krijumčarenjem migranata, oružja i kibernetičkim kriminalom. Godine 2013., u posljednjem takvom izvješću, Europol je utvrdio 3600 međunarodnih skupina organiziranih kriminala u EU-u. Direktor Europola Rob Wainwright objašnjava da je do povećanja došlo zbog “bolje obavještajne slike” te pojave manjih skupina koje djeluju samo preko interneta.
Rade na zahtjev
“Promjene kao što je pojava internetske trgovine nezakonitom robom i uslugama rezultirat će znatnim promjenama na kriminalnim tržištima i izložiti tijela za provedbu zakona novim izazovima”, istaknuo je u izvješću.
Kako su primijetili EU statističari, oko 45 posto organiziranih kriminalnih grupa upleteno je u nekoliko kriminalnih aktivnosti. Od 2013. godine uočen je nagli porast broja baš takvih skupina, koje kombiniraju razna kaznena djela jer im to smanjuje roškove, povećava profit i smanjuje rizik da budu uhvaćene.
Grupe koje se bave švercanjem ilegalnih stvari najučestalije su polikriminalne skupine u EU-u. Takve grupe obično se bave švercom više od jedne vrste ilegalne ili krivotvorene robe i više vrsta ilegalnih droga. Mnoge skupine vrlo su fleksibilne i brzo se prebacuju iz jedne kriminalne aktivnosti u drugu ili dodaju novu kriminalnu djelatnost svojim aktivnostima.
U mnogim su slučajevima kriminalne grupe neaktivne i bave se “poslom” samo na zahtjev, odnosno kada iskrsne “prilika” na kojoj mogu zaraditi. Organizirani kriminal napustio je svoj tradicionalni oblik pa je danas riječ o manjim skupinama koje imaju “opušteniju” strukturu. Te se grupe okupljaju po potrebi i “prilici”, a nerijetko unajmljuju i individualne kriminalce kao suradnike.
Integracija tehnologije, interneta i digitalnog sustava i ekspanzija on-line trgovine ilegalnom robom i uslugama transformirala je organizirani kriminal. Kriminalne grupe prosječno su aktivne u više od tri zemlje (70 % njih), a oko deset posto skupina aktivno je u čak više od sedam zemalja. Europol procjenjuje da je tržište ilegalnih droga u EU-u “teško” oko 24 milijarde eura godišnje. Više od 35 posto organiziranih kriminalnih grupacija bavi se proizvodnjom i distribucijom droge, a 75 posto njih to radi s više od jednom vrstom droge. Potražnja za drogom unutar EU-a zadovoljava se uvozom, ali i proizvodnjom na području EU-a. Marihuana se sve učestalije uzgaja unutar EU, a u zemljama istočne Europe niču laboratoriji za proizvodnju sintetičnih droga. Zanimljivo je da znanstvenici u tom području nekada djeluju puno brže od istražitelja, pa je u posljednje tri godine otkriveno čak 419 novih psihoaktivnih supstanci. Proizvodnja metamfetamina i amfetamina posebno je razvijena u Slovačkoj, Češkoj i Poljskoj, a MDMA se uglavnom proizvodi u Belgiji i Nizozemskoj. Marihuana, ako nije uzgojena u EU-u, obično dolazi iz Maroka preko Španjolske i balkanskom rutom iz Albanije. Najveći distribucijski centri su u Nizozemskoj i Belgiji, ali i u Češkoj, koja postaje sve problematičniji “hub” za drogu u Europi, ali i za izvoz oružja iz Europske unije.
Heroin u Europu uglavnom dolazi iz Afganistana i Pakistana, preko kavkaske i balkanske rute. Opet se smatra da su glavni distribucijski centri u Nizozemskoj i Belgiji.
Povećan trafficking
Raspon prijevara kojima se bave organizirani kriminalci toliko je velik da ih ne stignemo sve ni nabrojiti. Od poreznih prijevara, prijevara osiguravajućih društava, mirovinskih fondova, prijevara s PDV-om, investicijskih prijevara pa sve do izvlačenja novca iz EU fondova na prijevaru. Kriminalne skupine bave se svime što im može donijeti novac bez rada, od masmedija i marketinga do krađe intelektualnog vlasništva, trgovine ukradenih arheoloških artefakata, trgovinom ugroženih životinjskih vrsta ili bjelokosti pa sve do krađe automobila koji se poslije rasprodaju u dijelovima diljem EU-a.
Naravno, eskalacijom emigrantske krize došlo je do ogromnog povećanja traffickinga, trgovine ljudima i šverca ljudi unutar EU-a. Kriminalne skupine koje se time bave iskorištavale su emigrante na sve moguće načine. Naplaćivale su vrtoglave svote za prelazak granice ili prijevoz. Preprodavale su ih za radnu snagu, seksualno roblje ili trgovinu djecom. Eksploatirali su ljudsku nevolju na sve moguće načine.
Zaključak je Europola da kriminalne skupine postaju višenacionalne, pokrivaju nekoliko djelatnosti, udružuju se oportunistički i po potrebi, a komuniciraju i trguju najmodernijim sredstvima. Takve skupine postale su prava sigurnosna prijetnja zemljama Europske unije.
Vuk TEŠIJA
Ratovi na periferiji Europe oblikuju sigurnost unutar EU-a
Na trenutno stanje i opseg organiziranog kriminala u Europskoj uniji fundamentalno je utjecala geopolitička situacija u Europi i oko nje. Konflikti na rubu Europe, kao što su oni u Libiji i Siriji, već su materijalizirali svoj utjecaj na organizirani kriminal u EU-u. Oružani sukobi i siromaštvo najjači su faktori koji su pokrenuli val izbjeglica prema Europi. Pojava novih konflikata ili destabilizacija zemlja na rubu Europe nastavit će priljev migracije u EU. Oružani sukobi na periferiji Europe povećavaju rizik od povratka boraca koji su otišli na ta ratišta, ali i povećavaju rizik od masovnog šverca oružja zaostalog iz tih sukoba. Zanimljivo je da je dobar dio tog oružja i došao iz zemalja Europske unije, pa i iz Hrvatske, koja je prošlih godina Saudijskoj Arabiji i Jordanu prodala oružja u milijunskoj vrijednosti. To je oružje uglavnom završilo na sirijskom ratištu, a moglo bi nam se vrlo brzo dogoditi da se opet vrati ilegalnim putem kroz Hrvatsku.
Europol procjenjuje da je tržište ilegalnih droga u EU-u “teško” oko 24 milijarde eura godišnje