Učenici izostali 32 milijuna sati, tri puta više nego 2008.
Objavljeno 22. ožujka, 2017.
Apsolutni rekorder bila je školska godina 2010./2011. s 48 milijuna školskih sati izostanaka
Učenici osnovnih i srednjih škola u Hrvatskoj prošle su školske godine, opravdano ili neopravdano, s nastave izostali čak 32 milijuna školskih sati.
Službeni podaci koje je prenio HRT pokazuju kako je svaki osnovnoškolac prosječno izostao 48 školskih sati, a srednjoškolac gotovo stotinu. Od ukupnog broja izostanaka u osnovnim školama bilo je oko 250 tisuća neopravdanih sati, a u srednjima gotovo milijun!
Istraživanja Programa međunarodnog ispitivanja znanja i vještina petnaestogodišnjih učenika (PISA) pokazuju da su izostanci izravno povezani s lošijim rezultatima učenika. A u tome su istraživanju iz godine u godinu rezultati hrvatskih učenika katastrofalni u usporedbi s vršnjacima iz Europe i svijeta. Hrvatska je dosad sudjelovala u četiri ciklusa testiranja i u sva četiri postigli smo ispodprosječne rezultate. Ovakvi rezultati veliko su upozorenje Vladi i institucijama odgovornima za obrazovanje, jer je PISA test orijentiran na gospodarski razvoj i najbolji je prediktor gospodarskog rasta i razvoja. Očito je da učenici iz škola ne izlaze ni s osnovnim kompetencijama. Slučajno ili ne, kao što ni jednoj prosvjetnoj vlasti nisu alarmantni loši rezultati naših učenika na tom testiranju, tako im očito nisu bitni ni izostanci učenika koji zasigurno pridonose lošim rezultatima testiranja.
Krivi i roditelji
Idu li stvari o pitanju izostanaka učenika s nastave nabolje ili nagore teško je reći. Činjenica je da ih je lani bilo čak tri puta više nego 2008. godine. Tada su učenici osnovnih i srednjih škola, opravdano ili neopravdano, izostali ukupno oko 10 milijuna školskih sati. Više od devet milijuna tih sati bilo je opravdano, a tek manje od milijun neopravdano – pokazali su tada podaci e-Matice Ministarstva obrazovanja. Svaki je srednjoškolac tada iz škole u prosjeku opravdano izbivao 26 sati, a neopravdano četiri sata. Osnovnoškolci su u prosjeku imali 13 opravdanih i pola neopravdanog sata.
Ipak, apsolutni rekorder bila je školska godina 2010./2011. s 48 milijuna izostanaka, a 2013./2014. u našim osnovnim i srednjim školama učenici su s nastave izostali 33,5 milijuna školskih sati.
- Čini nam se da sve češće roditelji pod pritiskom zahtjeva dosta ozbiljnih školskih obveza pravdaju ono što nije za pravdati - rekla je za HRT pravobraniteljica za djecu Ivana Milas Klarić.
- Često imamo percepciju da markiraju loši đaci, ali markiraju i odlični. Problem je što roditelji to prihvaćaju kao normalno. “Sutra imamo test, nisam se spremila, dobit ću 4, a ne 5, dajte mi potpišite da ne idem u školu”, i roditelji se lako slože - dodaje prof. dr. Vesna Vlahović Štetić s Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
Pedagoginja u osječkoj OŠ Franje Krežme, Jasna Kretić Majer, kaže da u generacijama učenika imaju jedan ili dva slučaja djece koja iz škole izostaju sustavno.
- U takvim slučajevima najčešće je riječ o djetetu koje dolazi iz obitelji visokog faktora rizika ili iz obitelji nebrižnih roditelja. U osnovnoj školi to nije prisutno u mjeri u kojoj je u srednjim školama. Kada osnovnoškolci izostaju, to najčešće znači da su zaspali na prvi sat ili u popodnevnoj smjeni znaju zakasniti na izbornu nastavu, što je vrlo rijetko i sporadično - ističe Kretić Majer koja se slaže da je velik broj izostanaka problem za cijelo hrvatsko školstvo.
Mijenjati sustav
“To je pokazatelj da nešto treba mijenjati u cijelom sustavu školstva - od vrtića, osnovne i srednje škole, sve do fakulteta, a postojeće pedagoške mjere nisu dovoljno dobro precizirane i često nisu dovoljno efikasne. Taj bi se problem mogao riješiti u razgovoru s djecom kako bi se otkrili razlozi zbog kojih izostaju s nastave, da se ne provode toliko česta testiranja u školi, a najviše smanjenjem broja predmeta u školama, što je djeci prevelik i nepotreban zalogaj, koji često ne mogu i ne znaju podnijeti”, zaključuje ova pedagodinja.
Mnoge europske zemlje problem velikog broja izostanka riješile su mjerama za koje će mnogi u Hrvatskoj reći da su drastične, no one su posve normalne u zemljama u kojima prepoznaju važnost smanjivanja broja izostanka u korist stjecanja znanja koje pak jamči bolje prilike na tržištu rada i gospodarski rast države. Primjerice, u Velikoj Britaniji ako dijete izostaje bez opravdanog razloga roditelj može dobiti nalog i obvezu polaganja nastave o roditeljstvu. Najstroža mjera je tužba, a kazna iznosi 2500 funti ili tri mjeseca zatvora.
Kod nas se izostanci rješavaju pedagoškim mjerama - prošle godine u Hrvatskoj je za neprimjereno ponašanje u školi učenicima izrečeno više od 100 tisuća takvih mjera, no nisu sve bile izrečene zbog izostanaka. U osnovnim školama podijeljeno je više od dvije tisuće ukora, a u srednjima je čak 477 učenika isključeno iz škole.
Eduard SOUDIL/Jasenka PEJAKOVIĆ
Roditelji mogu opravdati izostanak do tri uzastopna dana
Prema novom Pravilniku o izricanju pedagoških mjera, roditelji više ne moraju unaprijed najavljivati izostanak djeteta do tri uzastopna dana, već takav izostanak mogu opravdati sami, bez liječničke ispričnice, više puta tijekom školske godine. Novost je od siječnja ove godine i da određene institucije i ustanove mogu opravdati izostanak učenika, poput učeničkog doma ili sportskog kluba. Opravdanost izostanka s nastave zbog zdravstvenih razloga u trajanju duljem od tri radna dana uzastopno i dalje se dokazuje liječničkom potvrdom. Izostanak učenika s nastave može se opravdati i odgovarajućom potvrdom nadležne institucije, ustanove ili druge nadležne fizičke ili pravne osobe (Ministarstvo unutarnjih poslova, sud, nadležni centar za socijalnu skrb, ustanova u koju je učenik uključen zbog pružanja pomoći ili dijagnostike, škola s umjetničkim programima, škola stranih jezika, učenički dom, sportski klub, kulturno-umjetničko društvo, kazalište u koje je učenik uključen, specijalistička ordinacija u kojoj je obavljen pregled ili dijagnostička pretraga i drugo), uključujući i e-potvrdu o narudžbi za pregled u zdravstvenoj ustanovi, novost je u Pravilniku.
ispričnice
RODITELJI PRAVDAJU SATE I KAD NE BI TREBALI
Blaženka Pul
pedagoginja u Elektrotehničkoj i prometnoj školi Osijek
ZAŠTO ŠKOLA NIJE TAKVA DA IH ZAINTERESIRA ZA NASTAVU?
- Broj izostanaka učenika s nastave u našoj školi je prosječan te nema drastične razlike u odnosu prema drugim školama, ali moram istaknuti da iako smo prošle godine imali blago smanjenje, unatrag deset godina taj broj je značajno porastao. Postojeće pedagoške mjere dobre su onoliko koliko se dobro primjenjuju i koliko im se ozbiljno pristupi. Kod nas je praksa takva da čim uočimo da dijete ima tendenciju izostajanja s nastave, timski, u suradnji pedagoga, psihologa i razrednika, provodimo savjetodavni rad s učenikom u koji uključujemo i roditelje te na taj način dovodimo do smanjenja težih odgojnih mjera. O ovom pitanju ključna je suradnja i povezivanje škole i obitelji - ističe pedagoginja te objašnjava da na roditeljskim sastancima nastoje roditelje osvijestiti o važnosti prisutnosti učenika na nastavi te im prikazati što djeca dobivaju time kada su u školi, a što gube kada izostaju s nastave. Čim je učenik izostao s nastave, roditeljima šalju mail, nakon čega roditelj razgovara s djetetom. “Unatrag dvije godine u našoj školi o pitanju neopravdanih izostanaka i broja odgojnih mjera vidim pomak nabolje, nismo imali ni jednog isključenog učenika, ali moram priznati da isto tako raste i broj opravdanih izostanaka. Smatram da škola treba biti takva da djecu drži u školi. Nije stvar u tome saznati gdje je dijete koje nije u školi, nego treba saznati zašto dijete nije u školi i zašto škola nije takva da ga zainteresira za nastavu”, ističe pedagoginja.