Poslovanje sa stanovništvom te malo i srednje poduzetništvo u fokusu su poslovanja Addiko banke. Nakon procesa restrukturiranja i reorganizacije, tijekom kojih su, ne skrivaju to, bili prisiljeni više se baviti sobom nego klijentima, od prošle godine ponovno su vrlo aktivni u bankarsko-financijskoj utakmici u Hrvatskoj.

Kakvo je stanje u Slavoniji i Osijeku, dijelom i zbog njihova nasljeđa Slavonske banke, razgovarali smo s Marijom Jurićem, direktorom Regije za poslovne subjekte, te Martinom Župan, direktoricom Regije za poslovanje s građanstvom.

Prema nekim izvorima Addiko je na ovom području ostao bez (kvalitetnih) klijenata iz gospodarskog miljea pa se posve okrećete poslovanju s pučanstvom. Nekada je Slavonska banka bila temeljna banka gospodarstva ovog kraja.

- Strategija banke jest poslovanje sa stanovništvom te malim i srednjim poduzetništvom, što kod nas podrazumijeva mala obiteljska gospodarstva i obrtnike te tvrtke čija je razina godišnjih prihoda do 40 milijuna eura. Tako smo definitivno uključeni u lokalno gospodarstvo i aktivno ga podupiremo. Dapače, početkom 2016. fokus je ponovno stavljen na klijente – kako i treba biti. I to se odmah vidjelo po rezultatima i pozitivnim pomacima u poslovanju te smo u 2016. godini u sektoru gospodarstva plasirali 440 milijuna kuna novih kredita - to je solidan iznos potpore, što za investicijska ulaganja što za obrtna sredstva, no ono što je bitno naglasiti jest trend - to je dvostruko više nego u 2015. godini. I u prva dva mjeseca u ovoj godini to je 178 posto više nego u prva dva mjeseca prošle godine. Dakle, preokrenuli smo trendove kojih smo bili svjesni i koji su bili naša realnost u trenucima restrukturiranja banke. Regija Slavonija i Baranja po veličini portfelja, broju klijenata i zaposlenih druga je po veličini u banci, a lokalno gospodarstvo i lokalni klijenti u stalnom su fokusu svih naših aktivnosti.

U Slavoniji smo pa ne možemo zaobići pitanje vašeg odnosa prema poljoprivredi?

- Jedan od stupova naše strategije je realna ekonomija. Po vokaciji ovih slavonskih prostora profil firmi je uglavnom poljoprivreda, proizvodnja hrane, prerađivačka industrija... i imamo velikih planova za taj dio. U prošloj godini radili smo redefiniranje segmentacije poslovnih subjekata, u kojemu smo dio firmi izdvojili u mikrosegment. U njemu se našao i dobar dio OPG-ova, koje smo spojili s Poslovanjem sa stanovništvom. Ono što je prije bilo problematično u tom segmentu jest to što smo u našem kreditnom procesu podjednako tretirali i te male poljoprivrednike i zahtjeve velikih klijenata. Dakle, i mi smo detektirali naše slabe točke u tom kreditnom procesu. Sada želimo imati optimalni krediti proces s odgovarajućim setom dokumentacije i dužinom procesa u skladu sa segmentom klijenta i veličinom zahtjeva za financiranje.

A odustajete li od velikih gospodarstvenika?

- Tijekom rekonstruiranja i redefiniranja strategije primarni fokus malo se pomaknuo s velikih sustava, ali oni su i dalje bitan dio našeg poslovanja i ne namjeravamo ga se odreći. Štoviše, planiramo unaprijediti suradnju. Najveći dio velikih korporativnih klijenata smo zadržali, a s nekima i poboljšali suradnju. U posljednjem kvartalu i početkom ove godine bilježimo nove akvizicije i iznose sredstava koja smo plasirali kod, kako vi to kažete, velikih.

Hoće li i dalje rasti trend kreditiranja gospodarstva?

- Iako smo trenutno u razdoblju rekordno niskih kamata, a likvidnost je dobra, još uvijek je na tržištu ograničen broj odličnih kompanija i dobrih projekata, pri čemu je pojačana upravo atraktivnost malih i srednjih poduzeća. Činjenica jest da bi svi željeli vidjeti više kreditiranja, mi kao banka prvi, ali jače kreditiranje je izravno i neizbježno povezano s troškovima financiranja, rejtingom i rizičnošću zemlje i na tom se planu cjelokupna “krvna slika” mora još malo popraviti. Iz naše perspektive, zadatak banke je poboljšati razinu usluge koja se nudi klijentima, prije svega skraćivanjem kreditnog procesa. U optimizaciju kreditnog procesa krenuli smo u četvrtom kvartalu 2015. godine i prvi rezultati već su vidljivi. Određenom segmentu klijenata ponudili smo usmjereniju paletu proizvoda, bitno skratili vrijeme obrade i iznijeli im odluku o financiranju u vrlo kratkom roku. Raduje nas što smo, uz postojeće klijente, dobili vrlo pozitivan feedback i od novih klijenata.

Kakvi su trendovi u segmentu poslovanja s građanstvom?

- Kada govorimo o ovoj i prošloj godini, definitivno bilježimo porast i u segmentu stanovništva, dakle i u broju tekućih računa i plasmana, kao i u štednji. Sportskim rječnikom rekla bih kako smo, s novim procesima koje smo razvili, ponovno u igri i imamo dobru povratnu informaciju od klijenata. Pri tome smo ostvarili i akvizicije klijenata drugih banaka, a prije dvije godine proces je bio obrnut. Sada smo mi ti koji svojim proizvodima, bržim procesima i kvalitetnijom uslugom uspijevamo dobiti klijente, koji nas ponovno prepoznaju kao banku partnera. Koncentrirali smo se na pružanje ključnih proizvoda, uz znatno skraćivanje vremena potrebnog za plasman proizvoda na tržište, kao i vremena potrebnog za odobrenje. To je dovelo do željenih rezultata u obliku većih volumena, rasta novih kredita od 91 posto, pri čemu su plasmani svaki mjesec u 2016. nadmašivali rezultate za odgovarajuće mjesece u 2015. godini, a to prati i 200-postotni rast štednje.

Ipak, u javnosti, posebice u Osijeku, percepcija je da smanjujete broj poslovnica i reducirate njihovo radno vrijeme.

- Što se tiče poslovnica, na nivou cijele Hrvatske rađeno je revidiranje njihova broja, odnosno aktivnosti koje se odvijaju u njima, a samim time i profitabilnosti, jer moramo biti odgovorni prema vlasnicima i klijentima, koji nam u konačnici svoja sredstva predaju radi profitabilnosti. No od ukupnog broja poslovnica koje imamo u ovoj regiji, u posljednje dvije godine jedina koju smo zatvorili je poslovnica u Višnjevcu, koju smo spojili s poslovnicom u Retfali, tako da sada imamo 21 poslovnicu. Spajanje pojedinih poslovnica poslovno je uvjetovano, a vjerujte kako odluke o zatvaranjima nekih poslovnica nisu olako donesene, nego se radilo o objektivnoj poslovnoj odluci, na temelju dužeg praćenja aktivnosti klijenata u samoj poslovnici i tako da oni ne budu zakinuti. U ovom slučaju klijentima je na raspolaganju poslovnica u Retfali, koja je točno na tramvajskoj liniji. U toj poslovnici radimo cijeli dan, radimo i subotom, ondje imamo i više djelatnika. Sve to se ne bi trebalo bitno odraziti na kvalitetu usluge koju pružamo klijentima koji gravitiraju tom dijelu grada. Što se tiče ostalih poslovnica, u posljednje dvije godine nismo mijenjali ni njihovo radno vrijeme. U samom centru Osijeka imamo dvije poslovnice, ona okrenuta prema Trgu slobode radi jednu smjenu, no zato poslovnica u Kapucinskoj, fizički udaljena samo 50 metara, radi cijeli dan, a subotom do 12 sati. Svjesni smo da dio naših klijenata, pogotovo onih zrelije dobi, drži do dostupnosti poslovnica, ali velika većina njih danas želi imati banku odmah pokraj sebe i stalno dostupnu - 24 sata u danu, sedam dana u tjednu, a takva usluga moguća je samo na digitalnim kanalima. Mi se trudimo pronaći ravnotežu između fizičkog postojanja poslovnice i bankomata dostupnošću usluge internetskog i mobilnog bankarstva.

Što ćemo s famoznim Zakonom o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma, odnosno provjerom podataka vaših klijenata? To je izazvalo dosta negodovanja jer zahtijevate da u banku klijent dođe osobno bez obzira na svoju dob i zdravstveno stanje.

- Po zakonu i mi smo, kao i svaka druga banka, u obvezi to obaviti. Ako neka osoba ne može fizički doći u banku, javni bilježnik može obaviti identifikaciju, odnosno dati potrebna ovlaštenja drugim osobama, koje onda dolaze u banku. Svjesni situacije, s naše strane se, a unutar okvira zakona, trudimo koliko je moguće klijentima izići u susret.

Dakle, da budemo jasni, u slučaju bolesnika i teže pokretnih klijenata njihovi se opunomoćenici trebaju obratiti javnim bilježnicima?

- Prema našim procedurama, a da bi naši djelatnici mogli obaviti sve ispravno, u takvim slučajevima na teren može izići jedino javni bilježnik, on je jedini mjerodavan.

Kako nastojite pridobiti nove klijente?

- Banka, naravno, njeguje odnos s postojećim klijentima, ali imamo i nove akvizicijske proizvode za nove klijente. U kreditima smo napravili velik iskorak, primjerice, možete samo s osobnom iskaznicom dobiti kredit, bez dodatne papirologije, bez posebnih jamstava i bez javnog bilježnika. Proces je toliko pojednostavljen da u roku od nekoliko desetaka minuta klijent može odmah znati može li dobit kredit. To su tzv. Blic kredit i Restart kredit, koji su klijenti, posebice ovdje u Slavoniji, dobro prihvatili. To je ono što želimo s novim Addiko brendom - želimo biti jednostavni i jasni, jednostavno komunicirati te imati nekoliko proizvoda, ali da smo u njima vrhunski. Rezultat - u ovoj godini više od 40 posto novih klijenata došlo je preko takvih kredita. Bitan dio naše strategije je i novi brend – Addiko. Cilj rebrendinga bio je stvoriti vjerodostojan, relevantan i drukčiji novi brend koji utjelovljuje bankine korporativne i poslovne vrijednosti. Pritom novi brand ne znači da smo zaboravili povijest nekadašnje Slavonske banke, nego da nastavljamo graditi na njezinim dobrim karakteristikama.