Na sastanku predstavnika pet najvećih hrvatskih proizvođača prehrambenih proizvoda, velikih dobavljača koncerna Agrokor, zaključeno je da se treba održati stabilnost njihovih kompanija, kao i poslovnog koncerna Agrokor koji je njihov najveći kanal za prodaju na domaćem tržištu, izvijestio je u ponedjeljak predsjednik Uprave Kraša Damir Bulić.

Nelikvidnost koncerna izaziva već nekoliko mjeseci veliku nervozu kod njegovih dobavljača, koji se zbog toga i sami nalaze pred problemima. Naime, procjenjuje se da Agrokor duguje dobavljačima 16 milijardi kuna. Potpredsjednica Vlade zadužena za gospodarstvo Martina Dalić u utorak bi se trebala sastati s najvećim Agrokorovim dobavljačima, a u ponedjeljak su se u Krašu okupili predstavnici Kraša, Podravke, Vindije, Dukata i Francka. Bulić je novinarima ispred sjedišta Kraša kazao kako je intencija sastanka bila koordinirati aktivnosti uoči sastanaka koje će voditi s predstavnicima Vlade i Agrokora.

“Naša je intencija stabilnost naših kompanija i stabilnost poslovnog koncerna Agrokor, dakle našeg najvećeg distributera, našeg najvećeg kanala za prodaju u Republici Hrvatskoj”, rekao je Bulić. Na upit novinara koji su konkretni zaključci sastanka, kratko je odgovorio da će se razgovori voditi i sljedećih dana, pa tako već u utorak slijedi još jedan te da će javnost biti informirana o donesenim zaključcima.

Među velikim dobavljačima Agrokora je i nekoliko tvrtki s područja Slavonije i Baranje. Nije poznato hoće li neke od tih tvrtki sudjelovati na sastanku kod ministrice Dalić. AgroFructus grupa, sa sjedištem u Donjem Miholjcu, jedan je od najvažnijih opskrbljivača Konzuma svježim i prerađenim voćem i povrćem. Žito grupa partner je ne samo Konzuma, koji je prodajni kanal osječke tvrtke za ulje, šećer, jaja i nove suhomesnate proizvode pod brendom Dobro, nego i drugih Agrokorovih tvrtki kojima isporučuje tovljenike i meso. Meggle Hrvatska ima sjedište u Osijeku. Ta mljekarska industrija čak 20 posto prihoda od prodaje ostvaruje prodajom preko Konzuma. Saponia je golem Konzumov dobavljač deterdženata i drugih sredstava za pranje. Kandit je također važan dobavljač čokolada i bombona. Nije potrebno posebno isticati da sve te slavonske tvrtke, kao i mnoge druge koje nismo spomenuli, a poslovni su partneri Agrokora, imaju određena potraživanja. Čelnici tih tvrtki nerado govore o problemu koji im je zajednički. Uglavnom su svi s kojima smo u ponedjeljak razgovarali isticali kako su u čestim kontaktima s predstavnicima Konzuma, odnosno Agrokora, kako prate situaciju oko koncerna te da očekuju pozitivan rasplet problema u kojima se nalazi Agrokor.

Predsjednik uprave Megglea Marjan Vučak za naš list je kazao kako su tvrtku kontaktirali iz ureda ministrice Martine Dalić, obavijestivši da će Meggle biti pozvan na prošireni sastanak dobavljača Agrokora koji će ona uskoro sazvati, nakon ovoga koji se održava u utorak.

Predsjednik Hrvatskog sabora Božo Petrov u ponedjeljak je još jednom ponovio kako će Vlada braniti Agrokor kao gospodarski sustav, a ne njegova vlasnika Ivicu Todorića, za što postoji nekoliko modela, a među njima nije nacionalizacija. “Bitno je znati za sve građane Hrvatske da je na taj gospodarski sustav naslonjeno 150.000 građana i radnih mjesta i više od pet tisuća dobavljača i kada kažem da će se štititi gospodarski sustav, to znači da će se stvoriti modeli, da postoje već određeni modeli prema kojima će se zaštititi svi oni koji nisu krivi za ovu situaciju. U svim tim modelima ne postoji ni nacionalizacija, ni gospodin Todorić, ni u upravljačkoj, ni u vlasničkoj strukturi”, izjavio je Petrov.

Upitan prema kojem bi modelu država mogla pomoći Agrokoru, kazao je da postoji više modela, a kao primjer je naveo jedan. “To je klasični 'in and out' potez. U trenutku kada vam se ruši kompletan gospodarski sustav, ulazite, stabilizirate, konsolidirate tvrtku i nakon toga je dijelite, prodajete. U tom slučaju, kada to napravite, hrvatske tvrtke mogu biti konkurentne, i ono što se može dogoditi je da upravo to ostane u hrvatskim rukama. Ali to je jedan od modela. Opet ću naglasiti, Vlada će biti spremna, odnosno dva politička partnera će biti spremna djelovati ako slučajno dođe do te situacije”, rekao je Petrov. Ocijenivši kako je inicijativa dobavljača Agrokora "jako bitna", istaknuo je da je, nakon svega što su banke odradile u posljednjih 20 godina u Hrvatskoj, "blago sumnjičav da one imaju prosocijalnu, pronatalitetnu politiku, da ih je briga za male poljoprivrednike". "Oni tu gledaju svoj profit. U trenutku kad oni naprave konzorcije, nema ovog drugog dijela politike", rekao je dodavši kako smatra da je puno više stalo dobavljačima i tvrtkama koje su naslonjene na Agrokor.

Prvi zamjenik direktora ruskog Sberbanka Maksim Poletaev u subotu je za agenciju Bloomberg istaknuo da banka, kao najveći vjerovnik, ne želi preuzeti tvrtku. Banka, kao i drugi vjerovnici, pripremaju tromjesečni plan likvidnosti koji bi trebao biti odobren do utorka. Poletaev je rekao kako još ne mogu procijeniti koliko je dodatnog financiranja potrebno, no vjeruju kako se iznos može znatno smanjiti nakon razgovora s glavnim dobavljačima. Unajmili su stručnjake jer žele razumjeti zašto se tvrtka sa stabilnim poslovanjem suočila s krizom likvidnosti, a nakon što se ta glavna kriza riješi, Sberbank će razmišljati o mogućnosti dugoročnog restrukturiranja duga Agrokora.

“Vjerojatno će imati smisla da prodamo neke dijelove tvrtke koji nisu bitni za temeljno poslovanje, kao i da potražimo investitore s golemim iskustvom u toj industriji”, rekao je Poletaev.