Gostujući istraživač Centra za muslimansko-kršćansko razumijevanje na Sveučilištu Georgetown, dr. Erdoan Shipoli, posebno se bavi istraživanjem konflikata, islamom i Balkanom, a u intervjuu za Deutche Welle kaže kako Turska na Balkanu nema moć koliku bi Erdogan volio imati. “U slučaju da moraju birati, političke elite na Balkanu i dalje će birati EU”, dodaje.

- Povijesno su turske institucije, poput vojske ili državne administracije, uvijek bile povezane s Balkanom jer su ga vidjele kao put prema Europi. Ali posljednjih godina, tijekom Erdoganove ere, Ankara je počela promatrati Balkan kao prostor koji se može iskoristiti kao pregovaračka masa. Erdogan želi povećati utjecaj u balkanskim društvima investicijama i podrškom određenim organizacijama civilnog društva tako da sutra može reći Europi: “Mi imamo utjecaj na Balkanu, pred vašim vratima, i time vas možemo ucjenjivati” - kaže ovaj istraživač kosovskih korijena.

Na pitanje misli li Erdogan da će preko Balkana moći utjecati na europsku politiku, odgovara da smatra kako Erdogan za to nije sposoban.

- Kada je u pitanju politički utjecaj na Kosovu, u Albaniji i Bosni i Hercegovini, Turska definitivno jest važan regionalni igrač, ali samo do stupnja na kojem se njezina politika ne kosi s politikom EU-a. Jer glavni cilj balkanskim zemljama jest ulazak u EU. Dugo je godina to bio i cilj Turske. Sada, kada se Turska od toga udaljava, opada i njezin utjecaj na Balkanu. Kada se radi o prostoru bivše Jugoslavije, najjači turski utjecaj je u Bosni, a slijede Makedonija i Kosovo, zatim Albanija. Naravno, bolji su trgovinski odnosi s Bugarskom, kao i komunikacija s tamošnjom turskom zajednicom nego s turskom zajednicom, na primjer, na Kosovu. U stvarnosti politički utjecaj Turske na Balkanu nije onoliki kolikim ga Turska predočava. Jedini način da taj utjecaj zaista naraste jest da EU prekrši obećanje da će surađivati s balkanskim zemljama. U suprotnom, ako moraju birati, balkanske zemlje uvijek će stati na stranu Europe i neće žaliti za Turskom. Bosanski muslimani imaju simpatije prema Turskoj jer su im Turska i neke druge muslimanske zemlje pomogle tijekom rata prije nego što su to učinili EU i Sjedinjene Države. Na Kosovu to nije bio slučaj, pa kosovski Albanci ne vide Tursku kao velikog brata. Ipak, iako Erdogan i njegova zemlja nemaju moć da zaista utječu na Balkan, on je majstor da okrene narativ u svoju korist. Koristi masakr u Srebrenici da dokaže kako je Turskoj stalo do muslimana i to će mu donijeti dosta glasova, jer ne treba izgubiti iz vida da ima mnogo Turaka bosanskih, bugarskih i albanskih korijena, koji tradicionalno ne podržavaju Erdogana. On pokušava pridobiti njihove glasove na referendumu tako što pokazuje da se bori za Balkan – u ovom slučaju protiv Nizozemske zbog Srebrenice - kaže dr. Erdoan Shipoli.

Upitan na kraju treba li očekivati destabilizaciju Balkana i podršku novom valu nacionalizma ili čak militarizacije, dr. Shipoli odgovara: “Ne vjerujem. Turskoj nije u interesu da sigurnosna situacija na Balkanu bude nestabilna jer bi onda ta zemlja bila kompletno okružena nestabilnim regijama. Ali dio odgovornosti je i na državama EU-a, koje trebaju ohrabriti Balkan i ne dopustiti da padne u Erdoganove ruke.”