Uvozimo pekarske proizvode u milijunskim iznosima, a svaki dan u smeće bacamo gotovo 135 tona pekarskih proizvoda. U prvoj polovini prošle godine uvezli smo kruha i peciva za gotovo 54 milijuna eura, a izvezli pekarske proizvode u vrijednosti od 28 milijuna eura, pri čemu uvoz pekarskih proizvoda i dalje bilježi rast.

Kako promijeniti te negativne rezultate? Kako iskoristiti činjenicu da Hrvatska proizvede sasvim dovoljno žitarica za svoje potrebe? Zar je zaista potreban toliki uvoz? Bit će to teme ovogodišnjeg, 17. kongresa pekarstva, mlinarstva i slastičarstva “Hrvatski pekar”, koji će se održati 7. travnja u Varaždinu pod visokim pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede RH. Stručno pokroviteljstvo potpisuje Prehrambeno-biotehnološki fakultet Zagreb, a organizator kongresa je Novinsko-nakladnička kuća Robinson iz Zagreba, koja je prije 17 godina pokrenula taj projekt.

To nije prvi put da se na tom kongresu raspravlja o ovom velikom problemu, a posebice o velikoj količini bačenog kruha. Izračunano je da Hrvatska godišnje baca pekarske proizvode u vrijednosti od oko 600 milijuna kuna, a s druge strane imamo 20 % siromašnih Hrvata. Bacanje kruha nije samo problem Hrvatske nego i drugih europskih zemalja, Njemačke, Francuske itd. Naši susjedi Slovenci, primjerice, godišnje bace kruha u vrijednosti od 28 milijuna eura.

U Hrvatskoj danas radi 1586 pekarskih obrta i tvrtki koje proizvode pekarske proizvode, a u njima je zaposleno 22.000 radnika. S obzirom na to da je godišnja proizvodnja pšenice u Hrvatskoj gotovo 859.000 tona, a za prehranu stanovništva treba 465.000 tona, nedostaje odgovor na pitanje zašto, umjesto da višak izvozimo, uvozimo pekarske proizvode. U ukupnom hrvatskom uvozu uvoz pekarskih proizvoda čini 4 %, što nije malo.Z.Rupčić