Novosti
SLAVONSKI POLJOPRIVREDNICI:

Nismo se oporavili ni od kraha Đakovštine, što bi tek bilo da propadne Agrokor?!
Objavljeno 18. ožujka, 2017.
Na Agrokor se oslanjaju deseci tisuća malih poljoprivrednih proizvođača

Vezani članci

UZDRMANA NAJVEĆA KOMPANIJA

O Agrokoru ovisi nekoliko desetaka tisuća Slavonaca

Događaje oko Agrokora pomno prate i slavonski poljoprivrednici čija je proizvodnja u “tvornici na otvorenome” ugovarateljskim, kooperantskim i drugim odnosima, poput prerade, plasmana i prodaje proizvoda, vezana uz taj najveći poslovni sustav u Hrvatskoj. Jer Agrokor su i žitarice, i meso, voće i povrće, vina... Svi se slažu – tako velik sustav treba opstati jer bi se u suprotnom dogodio potres s neprocjenjivim posljedicama za proizvodnju, tržište se bez Agrokorove poljoprivredne proizvodnje, otkupa, prerade... ne bi moglo presložiti. No slažu se i u kritikama, primjedbama na dosadašnji Agrokorov način rada, uvjete ugovaranja, preduge rokove isplate, apetite za (državnom) zemljom i drugo.

HPK za opstanak

Hrvatska poljoprivredna komora podržava sve napore da Agrokor opstane, da se stečaj svakako izbjegne.

- Zna se što znači stečaj u Hrvatskoj - krajnje rijetko završava preustrojem - kaže predsjednik HPK-a Matija Brlošić, inače ratar iz Piškorevaca.

– Najveći je to poljoprivredni subjekt u Hrvatskoj, na koji se direktno i indirektno naslanjaju deseci tisuća kooperanata, OPG-ova, obrta, zadruga, manjih, srednjih i velikih tvrtki - upozorava Brlošić.

U poljoprivrednoj komori zabrinuti su situacijom u Agrokoru jer se ona direktno tiče i poljoprivredne proizvodnje, velikih površina državne zemlje, te se, ističe Brlošić, “ni u najgorem scenariju ne smije dogoditi da firma ode u ruke strancu, a time i naše najplodnije njive”.

- Istina jest da Agrokor ima preduge rokove isplate, no u posljednjih 15 godina isplaćivali su obaveze u cijelosti. Budimo korektni i dalje pa recimo da je Agrokor često bio i svojevrsni dežurni stabilizator cijena na tržištu žitarica – znao je presjeći situaciju i ponuditi najvišu cijenu - kaže čelnik HPK-a.

Što bi propast Agrokora značila za poljoprivredu, ilustrira na primjeru propasti Đakovštine od prije sedam godina, a od koje se đakovački kraj dosad nije oporavio, mnogi poljoprivrednici ostali su bez predane robe, nisu ju naplatili, neki su propali i prestali se baviti svojom proizvodnjom.

– Đakovština je u odnosu prema Agrokoru bila kap u moru, no svejedno je izazvala potres, pa sada zamislite što bi za slavonsku poljoprivredu značio slom divovskog sustava kao što je Agrokor - upozorava Brlošić. Treba ga zadržati, dodaje, i zbog Konzuma, kao najvećeg domaćeg trgovačkog lanca, zbog plasmana domaćih proizvoda.

Za zdrav sustav

Važnosti Konzuma svjestan je i najveći mljekar u Požeško-slavonskoj županiji, Željko Strapač iz Vetova.

– Na našem području Agrokora uopće nema, osim što nam Todorić “uzme” novac kroz Konzum. I sam u njemu kupujem jer je naš lanac - kaže Strapač. Iako su njegovi veliki prigovori na duljinu rokova plaćanja i druge loše navike u isplati, za opstanak je Agrokora i zbog brojnih proizvođača koji su u kooperantskom odnosu s njim.

– Nikako ga se ne smije ugasiti, treba ga zadržati u njegovoj finalizaciji proizvoda, u čemu je dobar. Taj dio proizvodnje seljak ne može odraditi. Ne zaboravimo i da Agrokor ima veliku tehnologiju. Zbog svih subjekata naslonjenih na nj i tolike vojske zaposlenih u njemu treba opstati - ocjenjuje Strapač.

- Poljoprivrednicima trebaju veliki organizatori, veliki prerađivači, Agrokor treba opstati, no da taj sustav bude zdrav, a ne truo. Znam puno ljudi kojima Agrokor nije platio ili je platio vrlo malo - kaže veliki poljoprivrednik novogradiškog kraja Antun Vrakić iz Sića. Agrokoru na dušu stavlja i, kaže, prevelik uvoz nekvalitetne hrane, koju plasira na policama svog trgovačkog lanca.

– Da je Agrokor bolje prepoznao hrvatskog poljoprivrednika – on bi cvao, a ne se doveo u ovu situaciju - poručuje taj sićanski poljoprivrednik.

Suzana ŽUPAN
“Obrađuje najbolju zemlju u Hrvatskoj”

Predsjednik HPK-a Matija Brlošić ističe da Agrokor obrađuje čak 35.000 državne zemlje, i to, dodaje, “najkvalitetnije što može biti”. “Zemlju do koje je došao trebalo je dati seljacima, pa bi većina ljudi kroz kooperantski odnos ostajao u svojoj zemlji, a ne išao trbuhom za kruhom van. Kroz porez ga država treba pritisnuti da dobar dio te zemlje otpusti i prepusti seljacima. Agrokor obrađuje najbolju zemlju u Hrvatskoj, a nije pozitivan”, kaže i Željko Strapač.

Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike