Prema istraživanju Erste Groupa gospodarstva u regiji SIE, tj. zemljama srednje i istočne Europe nastavljaju brzo rasti. Kako navode u svojoj analizi u 2017. očekuje se rast od 3,3 %, a značajno su poboljšani položaji tekućih računa platne bilance, u mnogim slučajevima čak i suficiti, koji za sada prije upućuju na uravnotežena nego na pregrijana gospodarstva.

Stope inflacije značajno su se povećale, a mogle bi dosegnuti svoj vrhunac u ožujku i potom se korigirati u svim zemljama osim Rumunjske. Unatoč sve većoj inflaciji većina središnjih banaka regije SIE promatrat će razvoj situacije sve dok ona ne ostane iznad zadanog cilja duže vijeme. Strože makrobonitetne politike, poput onih u Češkoj, Slovačkoj i Poljskoj, mogle bi odgoditi potrebu za dizanjem kamata, zahvaljujući strožim kreditnim uvjetima. Zbog mnoštva nedavnih snažnih makroekonomskih pokazatelja u srednjoj i istočnoj Europi, poput brzorastućih stopa inflacije, povećanja broja radnih mjesta na tržištima rada te snažne prerađivačke industrije, moglo bi se postaviti legitimno pitanje: prijeti li zemljama regije SIE gospodarsko pregrijavanje? Analitičari Erste Groupa ističu da bi pogoršanje tekućih računa platne bilance označavalo pojavu neravnoteže u gospodarstvu, a trenutačno se čini da to nije slučaj.

“I s povijesnog i s fundamentalnog stajališta salda na tekućim računima platne bilance u regiji izgledaju vrlo dobro. Prije krize sve zemlje regije SIE imale su goleme, čak i dvoznamenkaste, deficite na tekućim računima u odnosu na BDP. Dok deficiti na tekućim računima sami po sebi nisu problematični, uzevši u obzir da konvergentna gospodarstva moraju privući strani kapital, činjenica da su u SIE regiji deficiti bili pretjerani i često financirani dugovima, povećala je ranjivost tih gospodarstava tijekom financijske krize 2008. i 2009. godine. No nakon nje su se gospodarstva SIE regije uravnotežila i ostvarila značajna poboljšanja što se tiče salda na tekućim računima. U Hrvatskoj, Češkoj, Mađarskoj, Sloveniji i Slovačkoj saldo je čak prešlo u suficit. Promjenu stanja najvećim dijelom izazvao je pozitivan razvoj trgovinske bilance. Niže cijene dobara i snažniji priljev novca iz EU fondova također su pridonijeli boljoj poziciji na tekućim računima“, objašnjava Juraj Kotian, direktor makroekonomskih istraživanja za SIE u Erste Groupu. Stope inflacije značajno su se povećale, no očekuje se da će većina središnjih banaka promatrati situaciju.

Stopa inflacije u SIE regiji značajno se povećala - u prosjeku za dva postotna boda od rujna 2016. godine. No povećanje je velikim dijelom bilo očekivano i nije povezano s pritiscima na strani potražnje; nagli obrat u cijenama nafte i energenata izazvala je abnormalno niska baza u prvom tomjesečju 2016., a ne nagli porast u proteklih nekoliko mjeseci. Stope inflacije su ili dosegle ili se približile zadanom cilju u Češkoj, Mađarskoj, Poljskoj i Sloveniji te bi mogle rasti i u ožujku, no očekuje se korekcija zbog smanjenja baznog učinka izazvanog niskim cijenama nafte u prvom kvartalu 2016. godine. Zbog toga Ersteovi analitičari ne očekuju brzoplete reakcije središnjih banaka i skoro podizanje kamatnih stopa.